Privatni smještaj dobro popunjen, očekuje nastavak pozitivnih trendova
Privatni smještaj u hrvatskom turizmu ove godine očekuje nastavak lanjskih pozitivnih trendova s obzirom na dobru potražnju, odlične predsezonske rezultate i trenutnu dobru popunjenost.
Traži se i krevet više, a ono što se kao trend potvrđuje i ove godine u cijelom hrvatskom turizmu, pa i u privatnom smještaju, je da se špica sezona pomiče sa srpnja na kolovoz i rujan, doznaje se od predsjednika Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK, Nedjeljka Pinezića.
Kolovoz je, kaže Pinezić za Hinu, u privatnom/obiteljskom smještaju već par godina u cijelosti dobro popunjen, a za razliku od nekih prijašnjih godina, nema više ni uslijed klimatskih promjena masovnih odlazaka nakon Velike Gospe, već se boravci i u privatnom smještaju produljuju sve do listopada. Boljim rezultatima u toj vrsti smještaja, koji po procjenama čini oko 45 posto od oko milijun ukupnih hrvatskih turističkih kreveta, pridonijele su nacionalne i brojne promotivne aktivnosti samih iznajmljivača, njihovo klastersko udruživanje, ali i brojne mjere hrvatske Vlade, odnosno ministarstava turizma i financija, od smanjenja stope PDV-a za ugostiteljstvo do boljeg prijavljivanja gostiju uslijed pojačanih inspekcija.
Inspekcijski nadzor i ove je sezone, u skladu s dosadašnjom praksom, fokusiran na problematična područja, kaže Pinezić i dodaje da u Hrvatskoj nema djelatnosti koja bi bila toliko izložena nadzoru kao turistička, koja se često i neopravdano etiketira kao područje rada s najviše nepravilnosti. Primjerice, u drvnoj industriji, građevinarstvu, poljoprivredi ili trgovini nema toliko koordiniranih nadzornih akcija svih mogućih inspekcija - gospodarske, financijske, sanitarne, inspekcije rada i zaštite na radu, granične policije za prijavu boravka stranaca, kapetanija i pomorske policije, prometne inspekcije i brojnih drugih, koje naravno i nađu prekršaje, ali to smatram ipak izuzetcima, navodi Pinezić.
Važnim ističe što se, uz pozitivne zakonske mjere, smanjuje iznajmljivanje na crno, ali upozorava i da, osim na Jadranu, sličan problem postoji i u velikim hrvatskim gradovima. Međutim, tu se ne poduzimaju ni približno slične mjere niti se o tom problemu govori, napominje Pinezić.
U vezi potencijala obiteljskog smještaja, Pinezić procjenjuje da se u Hrvatskoj u već izgrađenim kućama i stanovima za odmor nalazi najmanje 1,3 milijuna kreveta, a ako im se pripoje naslijeđene i nekorištene nekretnine, onda je taj potencijal još veći.
Raste i broj novoizgrađenih nekretnina, a unatoč skoro svako godišnjem porastu broja iznajmljivača i kapaciteta privatnog smještaja, Pinezić smatra da to nije i ne može biti konkurent hotelima i kampovima jer pruža sasvim drugu vrstu usluge.
Hoteli, po njemu, mogu dobro surađivati s vlasnicima obiteljskog smještaja i obrnuto, a neracionalni i ekonomski neopravdanim drži da svaki vlasnik obiteljskog smještaja krene u izgradnju bazena, sauna ili drugih dodatnih sadržaja te od toga nitko ne bi trebao ni 'strahovati'.
Vjeruje da će se do kraja ove godine u toj vrsti smještaja zadržati pozitivne brojke, a podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) samo za prvih šest mjeseci pokazuju da se u sobama za iznajmljivanje, apartmanima i kućama za odmor u kućanstvima bilježi porast dolazaka turista od 15,2 posto, na njih 488,3 tisuće, te noćenja za 13,4 posto, na gotovo 2,6 milijuna noćenja.
To je u ukupnih 14,3 milijuna šestomjesečnih turističkih noćenja udio od 18 posto, ali se taj udio znatno poveća tijekom ljeta, u srpnju i kolovozu, pa i u rujnu. Tako statistički podaci za cijelu prošlu godinu pokazuju da je udjel noćenja u privatnom smještaju u ukupnim noćenjima u hrvatskom turizmu iznosio oko 34 posto, što je više od udjela hotela i kampova (svaki od njih imao je udjel od oko 26 posto). (Hina)