Ministarstva

Rastu kapaciteti i turistički promet u obiteljskom smještaju

Broj obiteljskih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj porastao je na 74.000 domaćinstava, što je povećanje od kraja prošle godine kada ih je bilo 67.000. Prosječna popunjenost povećala se sa 40 na 47 dana. Najveći porast kapaciteta zabilježen je u Dubrovniku, Zagrebu i Splitu. Pojavile su se i nove tražene destinacije poput Bakra, Krasice, Hreljina i Imotskog. Obiteljski smještaj bilježi dvoznamenkasti rast turističkih dolazaka i noćenja, a kvalitetom i ponudom sve više privlači turiste. Predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Nedo Pinezić naglašava važnost potpore ovom sektoru te spominje europske smjernice za razvoj ekonomije suradnje.

08.07.2016 | Ministarstvo turizma i sporta


Lokacije: Hrvatska, Dubrovnik, Zagreb, Split, Bakar, Krasica, Hreljin, Imotski
Teme: Obiteljski smještaj, Turistički promet, Razvoj turizma, HGK, Europska komisija
Izdvojeni datumi: 2016-07-08T00:00:00Z
Datum:
Kategorije: Obiteljski smještaj, Turistički promet, Razvoj turizma, HGK, Europska komisija
obiteljski smještaj, turizam, kapaciteti, Nedo Pinezić, HGK, destinacije, Hrvatska

Rastu kapaciteti i turistički promet u obiteljskom smještaju

U Hrvatskoj se ove godine broj domaćinstava koje se bave pružanjem usluga smještaja turistima povećao na 74 tisuće, a kako taj smještaj od početka godine bilježi dvoznamenkaste poraste, očekuje se i da godina završi bolje od prošle, ističe predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Nedo Pinezić. "Kapaciteti obiteljskog smještaja u hrvatskom turizmu povećali su se sa 67 tisuća domaćinstava, koja su se time registrirano bavila krajem prošle godine, na njih 74 tisuće do kraja ovog lipnja, a uz to povećano je i prosječno 'punjenje' tog smještaja sa 40 na 47 dana", naglašava Pinezić dodajući da su porasti kapaciteta obiteljskog smještaja (u kućanstvima) među najizraženijima u Dubrovniku, Zagrebu i Splitu ove godine, kao i da bilježe popunjenost i iznad hrvatskog prosjeka. Pojavio se, kaže Pinezić, i fenomen novih destinacija poput Bakra, Krasice, Hreljina, Imotskog u kojima raste ponuda obiteljskog smještaja i koje su od turistički nepoznatih postale dosta tražene destinacije.

U Hrvatskoj se ove godine broj domaćinstava koje se bave pružanjem usluga smještaja turistima povećao na 74 tisuće, a kako taj smještaj od početka godine bilježi dvoznamenkaste poraste, očekuje se i da godina završi bolje od prošle, ističe predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Nedo Pinezić.

"Kapaciteti obiteljskog smještaja u hrvatskom turizmu povećali su se sa 67 tisuća domaćinstava, koja su se time registrirano bavila krajem prošle godine, na njih 74 tisuće do kraja ovog lipnja, a uz to povećano je i prosječno 'punjenje' tog smještaja sa 40 na 47 dana", naglašava Pinezić dodajući da su porasti kapaciteta obiteljskog smještaja (u kućanstvima) među najizraženijima u Dubrovniku, Zagrebu i Splitu ove godine, kao i da bilježe popunjenost i iznad hrvatskog prosjeka.

Pojavio se, kaže Pinezić, i fenomen novih destinacija poput Bakra, Krasice, Hreljina, Imotskog u kojima raste ponuda obiteljskog smještaja i koje su od turistički nepoznatih postale dosta tražene destinacije.

"Turizam se stalno i brzo mijenja, gosti traže doživljaj i odgovarajuću cijenu za novac, što utječe i na poziciju uspješnih i manje uspješnih destinacija i smještajnih objekata. U Hrvatskoj tako sada imamo sve više obiteljskog smještaja sa popunjenjem i iznad 100 dana, ali i iznad 150 dana, a više nije čudo ni da rade i 200 dana kada su u pitanju traženije destinacije i dobra vrijednost za novac smještaja", kaže Pinezić.

Pritom ističe da se kod obiteljskog smještaja uglavnom radi o privatnim objektima koje vlasnici stavljaju u funkciju turizma na legalan način, iako za to nisu posebno stimulirani u odnosu na sve druge vlasnike privatnih objekata koje stavljaju u funkciju turizma.

"Sve i da je hrvatski obiteljski smještaj u turizmu popunjen i manje od 47 dana, Hrvatska bez te vrste u špici sezone ne bi imala što ponuditi turističkom tržištu, s obzirom na rastuću popularnost Hrvatske i turističku potražnju, te upravo stoga taj smještaj zaslužuje više konkretne marketinške i sve druge potpore na svim razinama, od sustava HTZ-a do mjera financijske politike koje će potaknuti investicije te iznad svega brige lokalne zajednice za jačanje atraktivnosti turističke destinacije", poručuje Pinezić.

Podsjeća i da je na razini EU-a dana nedavno jača podrška razvoju obiteljskog smještaja u Europi i to objavom Europskog programa Europske komisije za ekonomiju suradnje sa smjernicama kojima je cilj pomoći potrošačima, poduzećima i javnim tijelima.

"Europska komisija u tome ističe kako novi poslovni modeli, poput kratkoročnog iznajmljivanja kuća i stanova za odmor, mogu doprinijeti ekonomskom rastu i zapošljavanju u EU, s napomenom da se takve aktivnosti moraju odgovorno i promišljeno razvijati i poticati", objašnjava Pinezić.

Donošenje tih smjernica velikim pomakom označila je i EHHA (The European Holiday Home Association), europska organizacija koja okuplja pružatelje smještaja za kratkoročno iznajmljivanje, od udruženja vlasnika privatnih kuća i stanova za odmor do udruženja menadžera i platformi unutar sektora, a važnost toga 'diže' i podatak da je na europskoj razini riječ o kapacitetima od oko 20 milijuna kreveta.

Turistički porasti od početka godine

Obiteljski ili turistički smještaj u kućanstvima od početka godine bilježi dvoznamenkaste poraste turističkih dolazaka i noćenja, a to se, po najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), nastavilo i u svibnju kada je taj smještaj biralo 242 tisuće turista ili 21,2 posto više nego u lanjskom svibnju. Još veći porast, od 35 posto, ostvaren je s nešto malo više od milijun noćenja.

"Porasti su dijelom rezultat povećanja broja tih kapaciteta, ali vjerujem i više dobro osmišljene promocije za taj smještaj kao rezultat brojnih edukativnih i drugih radionica koje su se za taj smještaj organizirale, Još je važnije što se stalno povećava i kvaliteta obiteljskog smještaja, uz dogradnju bazena i uvođenje različitih sadržaja dodatne ponude, te ono zapravo najjednostavnije - turisti vole u Hrvatskoj obiteljski smještaj i rado ga biraju, jer smo kao domaćini među najboljima u Europi", ocjenjuje Pinezić.

To su, po njemu, potvrdili i zadnji podaci HTZ-a iz sustava eVisitor prema kojima je najviše, gotovo 36 posto, od ukupnih 1,7 milijuna noćenja u prva tri dana srpnja ostvareno upravo u tom smještaju. (Hina/FaH)




Više sličnih tema

03.10.2016 | Ministarstvo turizma i sporta
Forum obiteljskog smještaja u Zadru sredinom studenoga
17.11.2016 | Ministarstvo turizma i sporta
FOS: Nije dobro smanjivati udio obiteljskog smještaja u turizmu
30.09.2015 | Ministarstvo turizma i sporta
FOS o važnosti obiteljskog smještaja u turizmu
30.12.2014 | Ministarstvo turizma i sporta
Zajednica obiteljskog turizma pri HGK o turističkoj 2014. godini
20.07.2014 | Ministarstvo turizma i sporta
U obiteljskom smještaju očekuje se rast prometa idućih mjeseci
05.02.2016 | Ministarstvo turizma i sporta
Obiteljski smještaj s više od 10 milijardi kuna prihoda godišnje
19.02.2016 | Ministarstvo turizma i sporta
Ministar Kliman i Nedo Pinezić o razvoju obiteljskog smještaja

Nove obavijesti

09.07.2026 08:10 | Karlovačka policija
Dnevni događaji - sažetak
09.07.2026 08:10 | Karlovačka policija
Teško ozlijeđena biciklistkinja u Karlovcu
09.07.2026 08:00 | Koprivničko-križevačka policija
Sažetak događaja u protekla 24 sata
09.07.2026 00:00 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Ministar Grlić Radman u službenom posjetu Islamskoj Republici Pakistanu
08.07.2026 | Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
Predsjednica Udruge Malo čudo na sastanku u Ministarstvu
08.07.2026 | Ministarstvo obrane
Nastupni posjet vojnog izaslanika SAD-a
08.07.2026 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi za 2025. godinu na raspravi u Hrvatskom saboru
08.07.2026 | Ministarstvo financija, Porezna uprava
Obavijest o javnom natječaju - PU Split
08.07.2026 | Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Od poticaja do punionica: što je potrebno da električna vozila postanu prvi izbor?