Predsjednik Vlade na redovitom sastanku s veleposlanicima država članica EU-a
Povodom završetka danskog predsjedanja Vijećem Europske unije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas s veleposlanicima država članica EU-a na redovitom sastanku, kojem je domaćin bio veleposlanik Kraljevine Danske Ole Henrik Frijs-Madsen.
Na sastanku se razgovaralo o globalnim okolnostima s kojima se suočava Europska unija, političkoj i gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, a najavljeno je i održavanje sastanka na vrhu Inicijative triju mora te sastanka skupine EU-MED u Hrvatskoj iduće godine.
Govoreći o ulasku u desetu godinu mandata, predsjednik Vlade istaknuo je političku stabilnost kao važan faktor za realizaciju programskih ciljeva Vlade usmjerenih na podizanje kvalitete života građana i konkurentnosti gospodarstva. Poručio je da, nakon članstva u europodručju i Schengenskom prostoru, Hrvatska očekuje pristupanje OECD-u tijekom 2026. godine, čime će zaokružiti svoje strateške vanjskopolitičke ciljeve. Dodao je da Hrvatska ostvaruje pozitivne gospodarske trendove, uz stabilan rast BDP-a u 19 uzastopnih kvartala od početka 2021., povećanje zaposlenosti te postizanje A razine investicijskog kreditnog rejtinga. Istaknuo je i da će ove godine BDP po stanovniku dosegnuti 78 % prosjeka EU-a - nasuprot 62 % iz 2015., što je važno za hvatanje koraka s državama koje su ranije postale članice EU-a.
U pogledu mirovnih inicijativa za Ukrajinu, Plenković je rekao da se Hrvatska, zajedno s partnerima unutar EU-a, zalaže za što skorije postizanje dugotrajnog i pravednog mira koji će poštovati načela međunarodnog prava te ukrajinski suverenitet. Pritom je istaknuo nužnost sudjelovanja Europske unije i Ukrajine u mirovnim pregovorima, kao i činjenicu da se granice ne mogu mijenjati silom.
Sastanak je bio prigoda i za razmjenu mišljenja o intenzivnim vanjskopolitičkim aktivnostima Vlade u kontekstu posjeta Italiji, Svetoj Stolici, Francuskoj i Njemačkoj. Ujedno je bilo riječi i o temama koje će se raspravljati na sljedećem Europskom vijeću, među ostalim i o proširenju Europske unije. Hrvatska podupire ovaj proces, posebno u smislu pružanja europske perspektive Bosni i Hercegovini, u kojoj su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda.
Predsjednik Vlade je istaknuo prioritete Hrvatske u pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru te govorio o važnosti jačanja europske obrane. Naveo je da su ulaganja u obranu u promijenjenim okolnostima postala prioritet cijele Europske unije. Hrvatska kontinuirano ulaže u modernizaciju svojih Oružanih snaga i namjerava dostići NATO-ove ciljeve o izdvajanju 3,5 % BDP-a za obranu i 1,5 % za povezane aktivnosti do 2035. Također je naglasio da je proteklih dana Hrvatska s Francuskom potpisala Ugovor o nabavi samohodnih haubica Caesar MK2, u okviru zajedničke nabave država EU-a kroz mehanizam SAFE, te s Njemačkom Ugovor o nabavi 44 tenka Leopard 2A8.