Vlada

Plenković: Hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti 19. kvartal zaredom, predstavljen proračun za 2026.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na sjednici Vlade izvijestio je o rastu BDP-a u trećem kvartalu 2025. od 2,3%, što je 19. uzastopni kvartal rasta. Istaknuo je rast investicija i potrošnje kućanstava, unatoč padu izvoza. Predstavljen je i Prijedlog proračuna za 2026. s projekcijama za 2027. i 2028., naglašavajući stabilnost, rast standarda i ulaganja u budućnost. Također je predstavljen Socijalni plan za klimatsku politiku vrijedan 1,7 milijardi eura, fokusiran na obnovljive izvore energije i energetsku obnovu. Plenković je spomenuo i međunarodne aktivnosti usmjerene na mir u Ukrajini, kao i još jednu rekordnu turističku sezonu s prihodima od preko 15 milijardi eura. Najavio je i paket poreznih izmjena te kandidaturu Hrvatske za sjedište Carinskog tijela EU.

27.11.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Europska unija, Beč, Angola, Ukrajina, Dubrovnik
Teme:	Gospodarski rast, Državni proračun, Klimatska politika, Turizam, Porezni sustav, Europska unija
Izdvojeni datumi:	2021-01-01T00:00:00Z, 2025-11-27T00:00:00Z, 2026-01-01T00:00:00Z, 2027-01-01T00:00:00Z, 2028-01-01T00:00:00Z, 2025-11-25T00:00:00Z
Datum:	27.11.2025. 16:13:31
Kategorije:	Gospodarski rast, Državni proračun, Klimatska politika, Turizam, Porezni sustav, Europska unija
	Andrej Plenković, rast BDP-a, hrvatsko gospodarstvo, proračun 2026, socijalni plan, klimatska politika, turizam, porezne izmjene, EU

Plenković: Hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti 19. kvartal zaredom

Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u trećem kvartalu od 2,3 posto. To je očekivano blago usporen rast u odnosu na isti kvartal godinu ranije, no to je već 19. kvartal zaredom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a. Hrvatska je samo jedna od pet zemalja Europske unije koje bilježe takav neprekidan trend rasta BDP-a od početka 2021., istaknuo je premijer Plenković i naveo da smo u društvu Belgije, Bugarske, Cipra i Rumunjske.

Najveći doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu, dodao je dao je visoki rast investicija u privatni kapital od 7,5 posto, na što je itekako utjecala provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Nastavio se i rast potrošnje kućanstava za 1,9 posto u odnosu na isti kvartal lani.

Gospodarski rast u trećem kvartalu, dodao je, bio bi i veći da nije zabilježen pad izvoza roba i usluga za -1,1 posto.

To je prvenstveno zbog pada izvoza usluga uz jaki rast uvoza usluga, dok je s druge strane robni izvoz rastao brže od robnog uvoza.

I ovim rastom u trećem kvartalu Hrvatska ostaje među onim državama čije gospodarstvo raste po najbržim stopama u Europskoj uniji, istaknuo je premijer i dodao da je on osjetno viši nego stopa rasta BDP-a cijele Europske unije na razini od 1,6 posto, i europodručja, na razini 1,4 posto.

Nastavljamo našu politiku lovljenja koraka i približavanja prosječnoj razvijenosti niza zemalja koje su godinama prije nas ušle u Europsku uniju.

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na nekoliko drugih aktualnih tema i aktivnosti u proteklome tjednu.

Proračun omogućuje stabilnost, rast standarda građana i ulaganje u budućnost Hrvatske

Jutros je, zajedno s ministrom financija Markom Primorcem, u Hrvatskom saboru predstavio Prijedlog državnog proračuna za 2026., s projekcijama za 2027. i 2028.

Državni proračun je najvažniji akt kojeg Vlada upućuje Hrvatskom saboru. Pripremili smo 10. proračun naše Vlade, a on je i socijalan i održiv i razvojan, kazao je premijer.

Usmjeren je, dodao je, na rast mirovina i plaća, na demografske mjere i velika ulaganja u priuštivo stanovanje, dodao je.

U Hrvatskoj će u 2026. proračunski deficit ostati ispod referentnih 3%, na projiciranih 2,9%, a udio javnoga duga se nastavlja smanjivati i bit će 56%.

Sve tri svjetske agencije za kreditni rejting drže Hrvatsku na investicijskoj razini, bilo sa stabilnim ili pozitivnim izgledima, naveo je.

Istaknuo je i nastavak ulaganja u digitalizaciju, energetsku tranziciju, prometnu i komunalnu infrastrukturu, obnovu nakon potresa i jačanje konkurentnosti gospodarstva.

Poseban naglasak stavljamo na obrazovanje i zdravstvo, kao i ulaganje u obranu, kazao je predsjednik Vlade.

„Ovaj proračun je alat koji nam omogućuje da zadržimo stabilnost u neizvjesnim globalnim okolnostima, podižemo standard građana i ulažemo u budućnost Hrvatske“, poručio je.

Predstavljen Socijalni plan za klimatsku politiku vrijedan 1,7 milijardi eura

Prošloga tjedna održana je treća sjednica Vijeća za održivi razvoj na kojoj je predstavljen Socijalni plan za klimatsku politiku iz kojeg je Hrvatskoj na raspolaganju 1,7 milijardi eura.

Ta će se sredstva ulagati u energetsku obnovu zgrada, dodatno poticati ugradnja solarnih panela, a velike uštede građanima donijeti će i dizalice topline.

Plan donosi i velika ulaganja u javni prijevoz, električna vozila, željeznicu i biciklističku infrastrukturu.

Potvrdili smo stav Hrvatske o nužnosti prelaska na obnovljive izvore energije te prelazak s velikog korištenja fosilnih goriva ulažući u učinkovitost, štedljivost i razboritu uporabu energije, poručio je predsjednik Vlade.

Dodao je da upravo u energetskoj diverzifikaciji leži naša energetska sigurnost, neovisnost snažnog gospodarstva i kvalitetniji život za građane.

Međunarodne aktivnosti usmjerene na postizanje mira u Ukrajini

Od međunarodnih aktivnosti izdvojio je Panel o budućnosti Europe održan u Beču te Summit Europske unije i Afričke unije održan u Angoli.

Uz to, održani su i izvanredni sastanci Europskog vijeća, Koalicije voljnih te brojne druge konzultacije, uključujući i razgovor s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim.
Glavne teme bile su postizanje mira u Ukrajini.

Što se tiče aktivnosti na uklanjanju nebodera Vjesnika izgorjelog u požaru, premijer je naveo kako je Vlada zainteresirana otkupiti preostale suvlasničke dijelove i nakon toga pristupiti izradi novoga projekta na mjestu kompleksa Vjesnika.

Još jedna rekordna turistička sezona

U Dubrovniku je održano Vijeće za upravljanje razvojem turizma i Dani hrvatskog turizma na kojima je bilo riječi o proteku ove, kao i o planovima za iduću turističku sezonu.

Premijer Plenković naveo je da je do ovog trenutka Hrvatsku ove godine posjetilo 21 milijun turista, a ostvareno je 108 milijuna noćenja. Očekuju se prihodi od preko 15 milijardi eura, što znači da će i ovo biti rekordna turistička sezona.

Važno je, naglasio je, da cijeli turistički sektor vodi računa o cjenovnoj politici koja bitno utječe na konačnu odluku svjetskih, europskih i domaćih turista o tome koju će destinaciju izabrati za svoje godišnje odmore.

Obilježen je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenoga, a premijer Plenković podsjetio da je do sada poduzet niz aktivnosti u suradnji s brojnim udrugama koje se bave tim pitanjem.

Vlada će nastaviti s nastojanjima da se nasilje smanjuje, naglasio je dodajući kako nažalost taj fenomen nitko nije iskorijenio u potpunosti.

Paket poreznih izmjena

Od točaka s današnje sjednice Vlade izdvojio je paket poreznih izmjena koje se usvajaju, kazao je, kako bi naš porezni sustav bio još jednostavniji.

Posebno zadovoljstvo izrazio je uvođenjem olakšica onima koji će sponzorirati sportske, znanstvene, kulturne i humanitarne aktivnosti.

„Time potičemo ulaganja privatnog sektora u one djelatnosti koje ne mogu ovisiti jedino o potpori države ili jedinica lokalne samouprave“, kazao je.

Izdvojio je i Odluku o kandidaturi Republike Hrvatske za sjedište Carinskog tijela Europske unije.

Riječ je, pojasnio je, o novoj instituciji koja se formira.

Više sličnih tema

27.11.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

13.07.2026 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova