Vlada

EU jača obrambene sposobnosti, Hrvatska planira ulaganja od 2,5% BDP-a do 2027.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je da EU brzo napreduje u jačanju obrambenih sposobnosti, a Hrvatska već ispunjava NATO-ov cilj od 2% BDP-a za obranu te planira dosegnuti 2,5% do 2027. godine. EU je usvojila financijski instrument od 150 milijardi eura za investicije u obranu, a Europska investicijska banka će također financirati obrambene projekte. Osim toga, EU je izrazila snažnu potporu Ukrajini, unatoč protivljenju Mađarske, te je istaknuto iskustvo Hrvatske u mirnoj reintegraciji teritorija kao potencijalni doprinos rješenju sukoba. Raspravljat će se i o posebnim izaslanicima te 'bijeloj knjizi' o europskoj obrani.

06.03.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Europska unija, Hrvatska, Ukrajina
Teme:	Obrana, Europska unija, Hrvatska, Međunarodni odnosi, Ukrajina
Izdvojeni datumi:	2027-01-01T00:00:00Z, 2028-01-01T00:00:00Z, 2034-01-01T00:00:00Z, 2025-03-06T00:00:00Z
Datum:	6.3.2025. 0:00:00
Kategorije:	Obrana, Europska unija, Hrvatska, Međunarodni odnosi, Ukrajina
	EU, obrana, Hrvatska, NATO, BDP, financiranje obrane, Europsko vijeće, Ukrajina, mirna reintegracija, Europska investicijska banka

EU brzo napreduje u jačanju obrambenih sposobnosti, Hrvatska će u 2027. dostići cilj od 2,5% izdvajanja BDP-a za obranu

Po završetku posebnog sastanka Europskog vijeća posvećenog Ukrajini i pitanjima obrane, predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je da Europska unija vrlo brzo napreduje u jačanju svojih obrambenih sposobnosti, a da je Hrvatska već danas u poziciji da ispunjava zahtjev NATO saveza od dva posto BDP-a za obranu, dok je plan doći na 2,5 posto u 2027. godini. ''Kako budemo nastavljali s gospodarskim rastom, tako ćemo imati veće mogućnosti i fiskalne kapacitete za ulaganja u jačanje Hrvatske vojske i naših obrambenih sposobnosti'', poručio je.

Čelnici država članica EU usvojili su zaključke o obrambenoj politici Unije i podržali prijedlog Europske komisije da se uspostavi posebni financijski instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu.

''Kad pogledate što smo danas sve usvojili, gotovo je nevjerojatno da se tako brzo stvara jedan novi fond namijenjen isključivo za financiranje obrane u iznosu od 150 milijardi eura zajedničkih sredstava na način da će Europska komisija uz određene financijske poteze osigurati ta sredstva'', rekao je Plenković.

Dodao je da će Komisija predložiti da se u idućem proračunskom razdoblju od 2028. do 2034. godine za obranu izdvoji 100 milijardi eura. U sadašnjem sedmogodišnjem proračunu EU-a za obranu je izdvojeno 11 milijardi eura.

Novost je i da će Europska investicijska banka početi financirati projekte u domeni obrane, uključujući proizvodnju oružja i municije, što do sada nije bio slučaj. Tako velika ulaganja će rezultirati i jačom europskom obranom s obzirom na sigurnosne izazove s kojima se Europa suočava.

''To je šansa za razvoj cijele europske obrambene industrije, pa tako i hrvatske industrije kako bi se ojačale sposobnosti. Vjerojatno će se ići ka dizanju praga. Danas je to 2% na razini NATO-a, a ta će brojka zasigurno biti veća. No, o tome će se voditi rasprave'', poručio je .

Snažna potpora Europske unije Ukrajini

Osim o obrani, čelnici su izrazili snažnu potporu Ukrajini u borbi za pravedan i trajan mir, svi osim mađarskog premijera Viktora Orbana. Stoga, zbog mađarskog protivljenja, zaključci o Ukrajini nisu usvojeni na razini svih 27 država članica, već je riječ o zaključcima predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste.

''To je bilo očekivano. Orban je napisao pismo u kojem je iznio taj stav, pokušalo se razgovarati, ali on nije promijenio svoj stav, koji je drukčiji od našeg već skoro tri godine, tako da to sada postaje uobičajena situacija”, kazao je premijer.

No, vezano uz Ukrajinu, potvrđene su ključne poruke - da se mirovni pregovori ne mogu voditi bez Ukrajine, da Europa treba sudjelovati u tim pregovorima, osobito kad je riječ o europskoj sigurnosti, da se moramo držati temeljnih načela koji su stalan dio hrvatske politike, a to su poštivanje međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

Također, istaknuo je, u tom kontekstu treba iskoristiti novi trenutak inicijative američke administracije, predvođene predsjednikom Trumpom, da pokuša iznaći rješenje koje bi dovelo do toga da prestanu neprijateljstva, da dođe do primirja, prije svega da prestane gubitak ljudskih života, a nakon toga da se krene prema mirovnom planu.

Ponuditi hrvatsko iskustvo mirne reintegracije

Podsjetio je da Hrvatska u tom pogledu ima velika iskustva među članicama Europske unije, jer je ona, za razliku od ciparskog slučaja i 50 godina okupiranog teritorija na Cipru, od 1990. do 1998. imala okupiran dio teritorija, no mirnom reintegracijom Hrvatskog Podunavlja taj je teritorij vraćen.

''Sad je trenutak da naša iskustva budu ponuđena u tom cijelom procesu i da kao konstruktivna članica Europske unije i NATO-a, a i zemlja koja je dala otvorenu, snažnu i čvrstu potporu u Ukrajini, nastojimo dati svoj doprinos miru koji će zasigurno imati svoju novu dinamiku'', istaknuo je Plenković.

U kontekstu najavljenih razgovora Sjedinjenih Američkih Država s Rusijom i Ukrajinom u Rijadu početkom idućeg tjedna, Plenković smatra da su pozicije Europske unije vrlo važne kako bi osnažile ono što o čemu se danas razgovaralo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Odgovarajući na pitanje o posebnom izaslaniku za Ukrajinu, Plenković je kazao da se o tome na ovom summitu malo govorilo, ali da će na tu temu riječi biti na idućem sastanku za dva tjedna. Dodao je da će se tada raspravljati i o 'bijeloj knjizi' koju će Europska komisija pripremiti o pitanjima europske obrane, odnosno jačanju europskih obrambenih sposobnosti i njihovom financiranju, doprinosu i pomoći Ukrajini te o partnerstvu s državama koje nisu članice Europske unije s ciljem razvoja i jačanja suradnje u obrambenoj domeni.

Više sličnih tema

19.11.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

13.07.2026 18:35 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova