Vlada

Plenković: Vjerujem u dijalog Trumpa i Zelenskog, EU mora biti dio mirovnih pregovora

Premijer Andrej Plenković u emisiji 'A sada Vlada' izrazio je uvjerenje u ponovnu uspostavu dijaloga između predsjednika Trumpa i Zelenskog, naglasivši važnost uključenosti EU u mirovne pregovore. Analizirao je Trumpovu politiku prema Ukrajini i Bliskom istoku, te naglasio da Ukrajinci brane slobodu i mir. Plenković je istaknuo dosadašnju bez presedana potporu EU Ukrajini i potrebu za jačanjem europske obrambene industrije, najavljujući značajan rast hrvatskog proračuna za obranu. Također je predstavio snažne ekonomske pokazatelje Hrvatske, uključujući drugi najveći rast BDP-a u EU, te mjere za suzbijanje inflacije. Najavio je i reforme mirovinskog sustava s ciljem postizanja prosječne mirovine od 800 eura do kraja mandata.

05.03.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Sjedinjene Američke Države, Ukrajina, Europska unija
Teme:	Mirovni pregovori, Transatlantski odnosi, Hrvatska ekonomija, Europska sigurnost, Hrvatska vojska, Miropvinski sustav
Izdvojeni datumi:	2014-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z, 2025-01-01T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z
Datum:	5.3.2025. 0:00:00
Kategorije:	Mirovni pregovori, Transatlantski odnosi, Hrvatska ekonomija, Europska sigurnost, Hrvatska vojska, Miropvinski sustav
	Andrej Plenković, Donald Trump, Volodimir Zelenski, Ukrajina, SAD, EU, mir, pregovori, obrana, ekonomija, BDP, inflacija, mirovine

Vjerujem da će predsjednici Trump i Zelenski ponovno uspostaviti dijalog, u mirovne pregovore treba biti uključena i EU

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" govorio je o daljnjoj potpori Ukrajini i inicijativama za mir, transatlantskim odnosima sa SAD-om te ekonomskoj i političkoj situaciji u Hrvatskoj.

U emisiji je kazao da je nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima došlo do zaokreta američke politike. Pojasnio je kako predsjednik Trump gleda na dvije ruske agresije na Ukrajinu, agresiju 2014. i onu agresiju 2022.-2025. godine, kao na agresije koje su se dogodile u vremenima predsjednika Demokratske stranke.

Istaknuo je da Trump smatra da, dok je on bio predsjednik, Putin nije provodio agresiju na Ukrajinu. Premijer je rekao da je zato njegova pozicija da želi biti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, koji donosi mir u globalnim žarištima, a to vidimo na dva pravca - jedan je Ukrajina, a drugi Bliski istok.

Nastavio je rekavši da Trump želi biti predsjednik mirotvorac te je fokusiran prije svega na unutarnju politiku Sjedinjenih Američkih Država, na uspostavljanje carinskih, trgovinskih barijera za njihove višedesetljetne partnere. „To je njegov fokus, uz sve ove ideološko, kulturološke teme koje su dominirale njegovom kampanjom“, zaključio je Plenković.

Ukrajinci se bore za slobodu i za mir, to je cijela poanta ukrajinske politike

Govoreći o sastanku ukrajinskog predsjednika Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao je da je to bio pred kamerama i da se na taj način to nikako nije smjelo odviti.

Istaknuo je da je riječ o predsjedniku zemlje koja trpi strašnu agresiju tri godine, čiji je teritorij Rusija nelegalno okupirala, pripojila u svoj ustavni poredak, pobila desetke, stotine tisuće ljudi i razorila infrastrukturu, a cijeli svijet pomaže Ukrajini. Dodao je da je Zelenski u Sjedinjenim Američkim Državama dobio tretman kao netko tko ne želi mir, a upravo je obrnuto - Ukrajinci se bore za slobodu i za mir.

To je cijela poanta ukrajinske politike, naglasio je Plenković, rekavši da je Zelenski zadnje tri godine napravio nešto što nitko nikada nije napravio od lidera.

Premijer je istaknuo kako je Zelenski svaki dan objašnjavao i svom narodu i svijetu što se događa, i dodao da je jučerašnji njegov razgovor sa Zelenskim dao naznake da oni žele ponovno uspostaviti dijalog s predsjednikom Trumpom i pokušati zajednički raditi na miru.

U razgovorima o miru Europska unija mora imati mjesto za stolom

Govoreći o nastojanju da se postigne mir premijer Plenković rekao je da Europska unija mora imati svoje mjesto za stolom.

Dodao je da je Europska unija u cjelini zaista angažirano i solidarno reagirala prema Ukrajini. Načelno gledano, politička, diplomatska, humanitarna, tehnička i vojna potpora, koja je dana Ukrajini u zadnje tri godine je bez presedana, istaknuo je Plenković i rekao da se tako nešto nikad nije dogodilo, da je jednoj zemlji toliko snažna podrška pružena od strane i Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije.

Zbog globalnog značaja i činjenice da je Ukrajina u Europi, da ima ambiciju postati članica Unije, da želi u NATO, ali da Amerika to ne želi u ovom trenutku, treba biti za stolom. Sada se nastoji koordinirati taj stav, kazao je Plenković.

Podsjetio je da je predsjednik Francuske, jedine nuklearne sile Unije i stalne članice Vijeća sigurnosti, bio u Washingtonu, a prije toga obavio određene konzultacije.

Istaknuo je kako su razgovarali te misli da je taj Macronov korak bio dobar, a ono što u ovom trenutku nedostaje je institucionalni vrh Europske unije koji razgovara s Sjedinjenim Američkim Državama.

Hrvatska ima fiskalni kapacitet da prati ulaganja u obranu koja će rasti

Premijer Plenković osvrnuo se i na plan predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u vezi s naoružavanjem Europe.

Hrvatska želi napustiti istočnu tehnologiju i ići na zapadnu, rekao je Plenković i naveo što je sve do sada promijenjeno. Kazao je da Vlada kontinuirano ulaže u modernizaciju Hrvatske vojske i danas imamo 5 puta veći proračun za obranu nego na početku mandata, što nam je omogućio i rast BDP-a.
„Hrvatska ima fiskalni kapacitet da prati ta ulaganja koja će rasti“, kazao je premijer.

Objasnio je da je politika ove Vlade u devet godina da lovi korak s onima koji su razvijeniji od nas.

,,Znači, ako smo mi imali 2016. u apsolutnom iznosu BDP od 47 milijardi eura, ako ćemo na kraju ove godine, 2025., doći otprilike do apsolutnog BDP-a oko 94 milijarde eura, to znači da smo ga mi udvostručili u naših devet godina mandata'', istaknuo je Plenković i dodao da je taj rast omogućio i veći proračun i veće ulaganje u obranu.

Dodao je da procjenjuje, prema dosadašnjim razgovorima, da će se s postojećih 2 posto, vrlo vjerojatno ići prema 3-3,5 posto izdvajanja BDP-a za obranu, a Hrvatska će to moći pratiti.

O mogućim kritikama zbog ulaganja u naoružanje, a ne u škole ili bolnice, odgovorio je da nikad nije bilo većeg investicijskog ciklusa u obrazovanje.

Plenković: Zahvaljujući rastu, riješili smo sve potrebno za izdvajanje za obranu

Naveo je kako je Vlada izgradila, obnovila ili proširila 900 vrtića u mandatu, kako ministar Fuchs provodi natječaje za osnovne škole, srednje škole, sportske dvorane, fakultete i učilišta. Spomenuo je i obnovu bolnica u Zagrebu, na Banovini te investicije u zdravstveni sustav, a među ostalim, povećana je pomoć u smislu socijalnih naknada.

Vlada je pokazala da ima cijelu sliku, da vodi računa o nacionalnoj sigurnosti i jača svoje obrambene sposobnosti, jednako tako kao i sposobnosti policije i dignitet prema hrvatskim braniteljima, a istodobno je imala snage u krizi djelovati kao onaj koji čuva da svi ostanu na okupu, da nitko ne bude sam, istaknuo je premijer.

Podsjetio je na osam milijardi eura vrijednih paketa pomoći i deset paketa pomoći prema umirovljenicima.

Na upit o koordinaciji s predsjednikom Milanovićem o pitanjima obrane i vanjske politike, premijer je kazao da će se njih dvojica čuti, jer nemaju druge.

Članak 99. Ustava kaže da predsjednik i Vlada surađuju u usklađivanju i vođenju vanjske politike, a članak 110. da Vlada vodi vanjsku i unutarnju politiku, podsjetio je.

Dodao je da Vlada ima na svakodnevnoj bazi ogromne odgovornosti u djelovanju i radu, a kako su se, realno, predsjednik i on razilazili oko pitanja agresije na Ukrajinu.

Na pitanje hoće li uskoro biti neki sastanak, rekao je: "Čut ćemo se, pa ćemo se dogovarati".

Nitko ne razumije situaciju u Ukrajini bolje nego mi

Premijer je podsjetio i na poziciju hrvatske Vlade, zbog iskustva Hrvatske kao žrtve velikosrpskog Miloševićevog režima u vremenu Domovinskog rata.

Dodao je da je ova Vlada kontinuitet onih prethodnih vlada koje su željele da Hrvatska uđe u Europsku uniju i NATO, što je bio nacionalni interes - NATO da nam omogući kolektivnu sigurnost, a Europska unija da nam omogući brzi, ubrzani ekonomski razvoj i socijalno blagostanje.

Istaknuo je da je cijela njegova karijera bila tome posvećena, pa i Milanovićeva u konačnici, da Hrvatsku od zemlje koja nije postojala na karti svijeta, nakon što je izborila svoju slobodu u Domovinskom ratu, nakon što je izgradila svoje institucije i postala neovisna i samostalna država, uključimo u zapadni krug.

Nije naša pozicija sada takva na međunarodnoj sceni da smo neki izolirani otok i da nigdje ne pripadamo, nastavio je.

Politika Vlade svo ovo vrijeme je u biti politika konzistentnosti, poštivanja međunarodnog prava, zaštite nacionalnih interesa, rekao je Plenković.

Podsjetio je i da sudjeluje već devet godina na sastancima Europskom vijeću i da nitko ne razumije situaciju u Ukrajini bolje nego Hrvatska.

Hrvatska druga po rastu BDP-a od svih 27 članica Unije

DZS je prošli tjedan zaokružio svoje procjene rasta BDP-a u 2024., zadnji kvartal ima rast od 3,7 posto, a ukupni rast BDP-a na razini 2024. je 3,8 posto.

Istaknuo je da je Hrvatska druga po rastu BDP-a od svih 27 članica Unije, veći rast ima samo Malta, da je prosjek rasta BDP-a na razini Europske unije u prošloj godini 0,9 posto, a na razini zemalja eurozone 0,7 posto.

„Rastemo više od 4 puta brže nego prosjek Europske unije i više od 5 puta brže nego prosjek eurozone“, naglasio je premijer.

Niz Vladinih mjera kako bi se smanjila stopa inflacije

Podsjetio je i na niz Vladinih mjera kako bi se smanjila stopa inflacije.

Kazao je kako se rasprava vodi sada, kad nam je inflacija u prošloj godini bila 2,975, dakle ispod 3 posto i u okviru maastrichtskih kriterija i kada nam je udio javnoga duga u BDP-u 57,4 posto, proračunski deficit 2,1 posto, a kreditni rejting na razini A po sve tri rejting agencije.

Hrvatska nikada kao država u smislu krvne slike financija i ekonomije nije bila u A razini investicijskog kreditnog rejtinga, istaknuo je.

Već četvrtu godinu subvencioniramo cijene naftnih derivata, nastavio je i dodao da su i benzin, i super, i plavi dizel, i plin jeftiniji nego što bi bio da je Vlada pustila tržište.

Navodeći što je Vlada napravila posljednjih mjeseci u vezi s inflacijom Plenković je rekao da su proširili krug od 30 proizvoda na 70.

Obavili smo razgovore s proizvođačima, distributerima, trgovačkim lancima, s hotelskim i ugostiteljskim sektorom, ministar Bačić priprema sastanak s građevinskim sektorom, a ministar Primorac razgovora s bankarskim sektorom, rekao je Plenković.

Cilj je da prosječna mirovina do kraja mandata bude 800 eura

Što se tiče Zakona o mirovinskom osiguranju, premijer je kazao da će biti nekoliko elemenata koji će omogućiti da se ostvari strateški cilj Vlade, a to je da sveukupna prosječna mirovina, od svih umirovljenika, dođe do kraja mandata na prosjek od 800 eura.

Podsjetio je da su mirovine i do sada narasle puno u mandatima ove Vlade od 2016., a sada žele izračun za usklađivanje mirovina, čiji je odnos sada 70-30, promijeniti na 85-15, u korist umirovljenika.

Jednogodišnji dodatak na mirovinu, tzv. 13. mirovina, neće biti u punom iznosu jedne mjesečne mirovine, ali će se računati po godinama staža, pa će to biti dodatni iznos za umirovljenike, rekao je Plenković, najavivši pritom i smanjenje penalizacije.

Izvor: HRT/Vlada

Vjerujem da će predsjednici Trump i Zelenski ponovno uspostaviti dijalog, u mirovne pregovore treba biti uključena i EU

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" govorio je o daljnjoj potpori Ukrajini i inicijativama za mir, transatlantskim odnosima sa SAD-om te ekonomskoj i političkoj situaciji u Hrvatskoj.

Više sličnih tema

Nove obavijesti