Robni izvoz viši za 9,1 posto, uvoz porastao 5,2 posto
Hrvatski robni izvoz u razdoblju od siječnja do kraja listopada prošle godine iznosio je 64,9 milijardi kuna, što je za 9,1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je uvoz istovremeno porastao za 5,2 posto i dosegnuo je iznos od 110,3 milijarde kuna, pokazuju privremeni podaci koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Tako je vanjskotrgovinski deficit Hrvatske krajem listopada lani iznosio 45,3 milijarde kuna, što je gotovo istovjetno deficitu iz istog razdoblja 2013. godine, odnosno predstavlja povećanje od 30-tak milijuna kuna.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvih deset mjeseci 2014. godine iznosila je, pak, 58,9 posto, naspram 55,7 postotne pokrivenosti iz prvih deset mjeseci 2013.
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz do kraja listopada lani iznosio 8,5 milijardi eura, što je povećanje za 8,2 posto u odnosu na isto vrijeme prethodne godine, dok je uvoz istodobno porastao za 4,3 posto, na gotovo 14,5 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit izražen u eurima iznosi 5,9 milijardi eura.
Podaci DZS-a pokazuju da Hrvatska i dalje glavninu robne razmjene ostvaruje sa članicama Europske unije, na koje se odnosi 63,7 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza u prvih deset mjeseci prošle godine, kao i 75,3 posto robnog uvoza u tom razdoblju.
Hrvatski robni izvoz u EU u prvih deset lanjskih mjeseci iznosio je 5,4 milijarde eura i bio je za 11,1 posto viši nego u istom razdoblju 2013. godine, dok je uvoz iz ostalih članica EU u istom razdoblju povećan za 6,8 posto, na 10,9 milijardi eura.
Najviše je roba pritom izvezeno u Italiju, za gotovo 1,2 milijarde eura, što predstavlja rast od 5,1 posto u odnosu na godinu prije. Slijedi Slovenija, u koju je izvezeno roba za 980,9 milijuna eura ili čak 20,3 posto više, a na trećem je mjestu Njemačka u koju izvoz iznosi 957,6 milijuna eura ili 1,4 posto više nego u deset mjeseci prethodne godine.
Istodobno, Hrvatska je najviše roba uvezla iz Njemačke, za 2,17 milijardi eura, što je za 13,5 posto više u odnosu na uvoz iz prvih deset mjeseci 2013. Na drugom je mjestu uvoz iz Italije, vrijedan 2,02 milijarde eura ili 16,8 posto više nego prethodne godine, dok je na trećem Slovenija, iz koje je uvezeno roba za 1,55 milijardi eura ili 4,9 posto manje nego u isto vrijeme prethodne godine.
U zemlje CEFTA-e (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija) hrvatski izvoz je u prvih deset mjeseci lani porastao za 12,7 posto, na 1,74 milijarde eura, dok je uvoz pao za 7,1 posto, na 767,5 milijuna eura.
Od susjednih zemalja najviše je, za 36,8 posto, porastao izvoz u Srbiju, na 413 milijuna eura, dok je izvoz u BiH ojačao 6 posto, na 1,03 milijarde eura. Istovremeno je najviše robe uvezeno iz BiH, za 392 milijuna eura, te iz Srbije, za 301,3 milijuna eura.
Promatrano prema djelatnostima, u sklopu prerađivačke industrije najveći je rast izvoza zabilježen kod proizvodnje odjeće, za 46,8 posto, na 470,3 milijuna eura. Slijedi proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica s rastom izvoza od 46,6 posto, na 204,2 milijuna eura, dok je izvoz tekstilne industrije rastao za 30,3 posto, na 106,4 milijuna eura.
Osjetan se rast izvoza bilježi se kod prehrambenih proizvoda, za 17,5 posto, na 648 milijuna eura, kao i u proizvodnji strojeva i uređaja, za 18,7 posto, na 697 milijuna eura.
Istodobno je izvoz kod ostalih prijevoznih sredstva, pod kojim statistika vodi brodogradnju, pao za 56,1 posto, na 132 milijuna eura.
Znatnije je smanjen i izvoz duhanskih proizvoda, za 22,8 posto, na 32,2 milijuna eura, dok je izvoz proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, u iznosu od 245,5 milijuna eura, smanjen za 11,4 posto u odnosu na prvih deset mjeseci 2013.
S druge strane, najveći skok uvoza zabilježen je također kod proizvodnje odjeće, za 65,3 posto, na gotovo 650 milijuna eura. Uvoz koksa i rafiniranih naftnih proizvoda porastao je za 33,6 posto, na 1,05 milijardi eura, dok je uvoz kožarske industrije povećan za 30,7 posto, na 436,6 milijuna eura. U proizvodnji prehrambenih proizvoda, koja ostvaruje vrijednosno najveći uvoz, uvoz je istodobno porastao za 9,7 posto, na 1,35 milijardi eura.
(Hina)