Vlada

Hrvatski robni izvoz u prvih deset mjeseci 2016. rastao brže od uvoza

Hrvatski robni izvoz u prvih deset mjeseci 2016. godine zabilježio je rast od 3,2% u kunama, dok je uvoz porastao za 3,1%. Ukupna vrijednost izvoza dosegnula je 74,7 milijardi kuna, a uvoza 121,4 milijarde kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 46,7 milijardi kuna, što je 3% više u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Najvažnije izvozno tržište ostaje Europska unija, unatoč rastu uvoza iz zemalja članica. Promatrano po djelatnostima, farmaceutska industrija ostvarila je najveći rast izvoza (51,7%), dok je zabilježen značajan pad u brodogradnji i kod rafiniranih naftnih proizvoda.

10.01.2017 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Europska unija, Njemačka, Italija, Slovenija, CEFTA, Bosna i Hercegovina, Srbija
Teme:	izvoz, uvoz, vanjska trgovina, ekonomija
Izdvojeni datumi:	2017-01-10T00:00:00Z, 2015-01-01T00:00:00Z, 2016-10-31T00:00:00Z
Datum:	10.1.2017. 0:00:00
Kategorije:	izvoz, uvoz, vanjska trgovina, ekonomija
	izvoz, uvoz, robna razmjena, Hrvatska, Državni zavod za statistiku

Brži rast izvoza od uvoza

Hrvatski je robni izvoz u prvih deset mjeseci prošle godine iznosio 74,7 milijardi kuna i bio je za 3,2 posto viši u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Najvažnije tržište za hrvatske proizvode ostala je Europska unija.

Hrvatski robni izvoz u prvih deset mjeseci prošle godine, iskazan u kunama, porastao je za 3,2 posto, a uvoz za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, pokazuju drugi privremeni podaci, koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

DZS je tako povisio svoje prve procjene prema kojima je izvoz rastao za 2,9 posto, a uvoz za 2,4 posto.

Prema najnovnijim podacima, hrvatski je robni izvoz u prvih deset mjeseci prošle godine iznosio 74,7 milijardi kuna i bio je za 3,2 posto viši u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, dok je uvoz istodobno iznosio 121,4 milijarde kuna što je za 3,1 posto više.

Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske za prvih deset prošlogodišnjih mjeseci iznosio je 46,7 milijardi kuna i porastao je 3 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je deset lanjskih mjeseci iznosila 61,5 posto.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u razdoblju od početka prošle godine do kraja listopada iznosio 9,9 milijardi eura ili 4,3 posto više nego u istom razdoblju 2015., a uvoz 16,1 milijardu eura ili 4,2 posto više. Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih deset mjeseci iznosio 6,2 milijarde eura što je rast od 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.

Najvažnije tržište za hrvatske proizvode ostala je Europska unija u koju je izvezeno robe u vrijednosti 6,6 milijardi eura ili 4,6 posto više nego u prvih deset mjeseci 2015. godine.

Uvoz iz članica EU-a je istovremeno rastao za 5,2 posto, na 12,6 milijardi eura.

Pojedinačno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka, Italija i Slovenija. U Njemačku je u prvih deset lanjskih mjeseci izvezeno robe u vrijednosti 1,2 milijarde eura ili 10,1 posto više nego godinu ranije, a uvezeno za 2,6 milijardi eura ili 10,6 posto više. U Italiju je izvezeno robe za 1,3 milijarde eura ili 5,2 posto više, a robni uvoz iz te zemlje porastao je za 1,8 posto, na 2,1 milijardu eura. Izvoz u u Sloveniju je povećan za 5,9 posto, na 1,2 milijarde eura, a uvoz za 8,6 posto, na 1,8 milijardi eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, u prvih deset mjeseci prošle godine bio na razini 1,67 milijardi eura te je bio 1,5 posto niži nego godinu ranije, dok je uvoz iz tih zemalja povećan za 10,5 posto, na 936,7 milijuna eura.

Izvan EU-a, Hrvatska je u prvih deset mjeseci lani najviše, 918,9 milijuna eura ili 1,8 posto manje, izvezla robe u Bosnu i Hercegovinu, dok je izvoz u Srbiju iznosio 422,8 milijuna eura i bio 4,3 posto manji nego u istom razdoblju 2015. godine. Uvoz iz BiH istovremeno je povećan za 10,2 posto, na 459 milijuna eura, a iz Srbije za 11,4 posto, na 398,6 milijuna eura.

Promatrano prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza ostvarila je farmaceutska industrija - za 51,7 posto, na 678,3 milijuna eura, a znatno je, za 20,9 posto, na 782,8 milijuna eura rastao i izvoz gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.

Znatniji pad izvoza iskazan je kod ostalih prijevoznih sredstava, u što ulazi i brodogradnja i to za 33,4 posto, na 250,6 milijun eura, kao i kod rafiniranih naftnih proizvoda, za 25,3 posto, na 531,6 milijuna eura.

(Hina)

Više sličnih tema

07.01.2016 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

08.06.2026 | Splitsko-dalmatinska policija

Poziv na selekcijski postupak kandidatima/kandidatkinjama za upis u III. razred Policijske škole „Josip Jović“ za stjecanje strukovne kvalifikacije za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027.

08.06.2026 | Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih

Ministar Fuchs sudjelovao na prvome Mediteranskom forumu o strukovnom obrazovanju u Kairu

08.06.2026 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Državna tajnica Irena Petrijevčanin predstavila akte iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova za koje se provodi e-savjetovanje

08.06.2026 | Primorsko-goranska policija