Rezultati javnog uvida u prijedlog Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata na Neretvi
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je prijedlog Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata „Modro oko i jezero Desne“, „Ušće Neretve“ i „Kuti“.
Navedenom Uredbom novim područjem zaštite proglašava se jezero Kuti dok se mijenjaju granice Posebnog ihtiološko-ornitološkog rezervata Ušće Neretve uz proširenje na lagunu Parila, a postojeći Značajni krajobraz Modro oko i jezero Desne smanjuje obuhvat i prekategorizira se u posebni rezervat.
U sklopu javnog uvida koji je trajao 30 dana, 10. lipnja ove godine održano je i javno izlaganje u Mliništima gdje je lokalnom stanovništvu i dionicima prezentirano kakve promjene donosi planirana zaštita. Nakon zaprimanja primjedbi, Ministarstvo je uskladilo Prijedlog Uredbe s konstruktivnim prijedlozima, a korigiran je i dio granica što je utjecalo na smanjenje površina predloženih za zaštitu.
Lokalno stanovništvo je tijekom javnog uvida izdvojilo brojne pritiske kojima je izložen prostor Delte Neretve, među kojima se ističu negativni utjecaj projekta Gornji horizonti u BiH, smanjen dotok slatke vode, zaslanjivanje Neretve, klimatske promjene, invazivne strane vrste, krivolov, korištenje zabranjenih pesticida itd.
Navedena područja predložena za proglašenje kao posebni rezervati su mala područja unutar delte s još uvijek očuvanim jedinstvenim i reprezentativnim močvarnim staništima i karakterističnim vrstama od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku. Upravo je obuhvat i kategorija posebnih rezervata odgovor koji optimalno može doprinijeti očuvanju prirode, ali i zadržavanju svih onih, trenutno prisutnih aktivnosti u tom prostoru, koje ne narušavaju svojstva zbog kojih su rezervati predloženi.
Očekuje se da će primjena i provedba ove kategorije zaštite doprinijeti poboljšanju stanja ptica močvarica u cijelom području delte, a to se odnosi i na lovne vrste, a prije svega lisku. Uz to, očekuje se pozitivan učinak rezervata na očuvanje tradicije lova liske te suradnja lovaca i zaštite prirode na očuvanje ornitofaune delte i njihovih staništa te zajednička koordinirana borba protiv krivolova.
Cilj je postići jednak učinak i na riblje vrste koje koriste područje ušća Neretve i lagune Parila za novačenje. Naime, upravo su se zone bez ribolova pokazale najučinkovitijom mjerom za očuvanje ribljeg fonda te obnovu i održavanje populacija ribolovnih vrsta u širem prostoru oko takvih zona.
Međutim, proglašenje rezervata neće biti dovoljno bez aktivnog upravljanja područjem i provedbe cijelog niza mjera za očuvanje u suradnji sa znanstvenicima i lokalnim stanovništvom. To se primjerice odnosi na održavanje i prema potrebi otvaranje novih vodenih površina, uključujući obnovu kanala i plane, povezanost matice Neretve s lagunom Parila, uklanjanje invazivne strane vodene biljke „raznolisnog krocnja“, među Neretljanima poznate i kao „vražja trava“ te poboljšanje ekoloških uvjeta u ornitološko-ihtiološkom rezervatu Ušće Neretve, prije svega u laguni Parila.
Sukladno članku 114. Zakona o zaštiti prirode u posebnom rezervatu nisu dopušteni zahvati i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom. Iznimno je dopušteno obavljanje drugih djelatnosti sukladno Pravilniku o zaštiti i očuvanju kojeg ministarstvo po proglašenju treba donijeti.
Zatečene legalne aktivnosti, kao što je obrađivanje zemlje, bilo u privatnom vlasništvu bilo u zakupu, vožnja trupama ili turističkih čamaca i brodica po postojećim kanalima i plovnim putovima i dalje će biti moguća. To se odnosi i na održavanje postojećih poljoprivrednih površina u vidu periodičkog iskapanja spranog tla iz kanala, ali u ograničenom periodu godine kada takvi radovi neće značajno utjecati na primjerice gniježđenje ptica. Ribolov bi bio zabranjen jedino u ihtiološkom-ornitološkom rezervatu „Ušće Neretve“.
U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervat, pa će se temeljem toga provoditi kontinuirani selektivni izlov plavog raka na prostoru ušća Neretve, a po potrebi i drugih vrsta da bi se smanjio pritisak na zavičajne vrste. Lovne aktivnosti u sva tri rezervata nisu dozvoljene, no „gubitak“ lovnih površina je zanemariv u odnosu na površine u delti na kojima će se i dalje moći obavljati lov na ptice močvarice koje spadaju u sitnu pernatu divljač. Uostalom, lov je i sada značajno ograničen na tim prostorima prema Zakonu o lovstvu.
Kako bi se utvrdilo da li će neki zahvat narušiti svojstva zbog kojih je rezervat proglašen ili ne, potrebno je za svaki zahvat podnijeti zahtjev za izdavanjem dopuštenja Ministarstvu nadležnom za poslove zaštite prirode. Samo dopuštenje će sadržavati uvjete kako bi se zahvat izveo na prihvatljiv način za zaštićenu prirodu, a ukoliko nema utjecaja ili način izvođenja ne predstavlja utjecaj na razloge proglašenja rezervata neće predstavljati prepreku za podnositelja zahtjeva.
Važno je naglasiti kako su močvarna područja od izuzetne važnosti za obnavljanje zaliha podzemnih voda, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena, i možda najvažnije za stanovnike delte Neretve – pročišćavanje voda i kao zaštita od prodora mora.
Upravo je tradicija, trupa, lov na lisku i ribolov jegulje, poljoprivreda, neretvanska lađa i maraton lađa primjer suživota s rijekom. Stoga je cilj da se gospodarski prosperitet i razvoj Donje Neretve temelji na održivom korištenju prirodnih dobara uzimajući u obzir očuvanje bioraznolikosti tog prostora.
Dokumenti vezani uz rezultate javnog uvida u prijedlog Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata na Neretvi dostupni su na sljedećim poveznicama:
Foto: Goran Šafarek