Vlada

Hrvatska lani najviše hrane izvezla u Italiju

Hrvatska je u 2024. godini, prema EIZ komentaru Gorana Buturca, najviše hrane izvezla u Italiju (19,3%), a značajan udio izvoza ostvaren je i u Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu te Njemačku, što ukupno čini 64,9% izvoza. Analiza pokazuje da Europska unija bilježi kontinuirani rast trgovine hranom od 2005. godine, s trgovinskim suficitom od 2010. godine. Najveći izvoznici hrane u EU su Nizozemska, Njemačka i Španjolska. Buturac upozorava na rizik prevelike izvozne koncentracije za Hrvatsku. Među vodećim izvoznim proizvodima iz Hrvatske ističu se konditorski proizvodi, kukuruz i pekarski proizvodi, a primjećuje se i porast tranzitnog izvoza, poput banana, nakon ulaska u EU 2013. godine.

23.04.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Italija, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Njemačka, Europska unija, Nizozemska, Španjolska, Francuska
Teme:	Gospodarstvo, Međunarodna trgovina, Poljoprivreda, Prehrambeni sektor, Integracija u EU
Izdvojeni datumi:	2013-07-01T00:00:00Z, 2005-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2010-01-01T00:00:00Z
Datum:	23.4.2025. 0:00:00
Kategorije:	Gospodarstvo, Međunarodna trgovina, Poljoprivreda, Prehrambeni sektor, Integracija u EU
	izvoz hrane, trgovina hranom, Hrvatska, EU, Italija, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Njemačka, konditorski proizvodi, kukuruz, pekarski proizvodi, banane, Goran Buturac, EIZ

Hrvatska lani najviše hrane izvezla u Italiju

Hrvatska od 1. srpnja 2013. godine, kada je postala punopravna članica Europske unije, primjenjuje zajedničku trgovinsku politiku EU-a. Hrvatska je lani najviše hrane izvezla u Italiju - 19,3 posto ukupnog izvoza. Slijede Slovenija sa 16,1 posto, Srbija s 11,1 posto, Bosna i Hercegovina s 10,3 i Njemačka s 8,1 posto. Hrvatska je kumulativno u navedenih pet izvoznih destinacija izvezla 64,9 posto svog ukupnog izvoza hrane.

U EIZ komentaru "Europski izvoznici hrane: gdje je Hrvatska?", koji potpisuje Goran Buturac, uvodno se napominje da Hrvatska od 1. srpnja 2013. godine, kada je postala punopravna članica Europske unije, primjenjuje zajedničku trgovinsku politiku EU-a.

Unija u posljednjih 20 godina bilježi kontinuirani rast trgovine hranom, pri čemu se od 2005. do 2024. godine izvoz hrane u prosjeku povećavao godišnje za 5,7 posto, a uvoz za 5,4 posto. Od 2010. izvoz hrane iz Unije je veći od uvoza i taj trgovinski suficit se postupno povećava, pa je tako izvoz hrane u 2024. dosegnuo vrijednost od 585,4 milijarde eura, uz suficit od 21,9 milijardi eura.

Od europskih zemalja, trenutno je, mjereno apsolutnom vrijednošću izvoza, najveći izvoznik hrane Nizozemska, čiji je izvoz lani dosegnuo vrijednost od nevjerojatnih 109,7 milijardi eura. Slijede je Njemačka s izvozom od 80,6 milijardi eura, Španjolska sa 66,5 milijardi eura, Francuska s 57,5 milijardi eura te Italija s 52,5 milijardi eura.

Analizirajući izvoz po zemljama, Hrvatska je lani najviše hrane izvezla u Italiju - 19,3 posto ukupnog izvoza. Slijede Slovenija sa 16,1 posto, Srbija s 11,1 posto, Bosna i Hercegovina s 10,3 i Njemačka s 8,1 posto. Hrvatska je kumulativno u navedenih pet izvoznih destinacija izvezla 64,9 posto svog ukupnog izvoza hrane, a Buturac upozorava da ovako velika izvozna koncentracija može biti rizična, poglavito u uvjetima kriza i pojačanih nesigurnosti i neizvjesnosti na međunarodnim tržištima.

Među 10 vodećih izvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, na prvom mjestu su konditorski proizvodi, dakle čokolada i ostali prehrambeni proizvodi s kakaom, koji su u 2024. godini u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sudjelovali s 10,3 posto. Slijede kukuruz s udjelom u izvoznoj strukturi hrane od 7,5 posto, kruh, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi s udjelom od 6,8 posto, živa goveda s 5,3 posto, ostali prehrambeni proizvodi, što uključuje voćne čajeve i sirupe te miješane margarine, drže udio od 5,2 posto, svježa ili rashlađena riba od pet posto itd.

Buturac napominje i da je ulaskom u EU pojačan tranzit roba kroz Hrvatsku pa dio toga tranzita zna završiti u izvozu, što se u konačnici također odražava na ukupnu vrijednost izvoza. To je dio registriranog izvoza robe, ali robe koja nije proizvedena u Hrvatskoj, a možda najočitiji primjer su banane, čiji je izvoz do ulaska Hrvatske u EU bio neznatan, oko 20.000 eura, dok nakon članstva rapidno raste, pa je lani dosegnuo vrijednost od 13,1 milijun eura.

(Hina)

Više sličnih tema

11.05.2026 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

27.06.2026 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Obilježen Dan branitelja Grada Garešnice, općina Berek, Hercegovac i Velika Trnovitica te 35. obljetnica osnutka Kluba 1. satnije ZNG 91 Garešnica

27.06.2026 | Ministarstvo obrane