Vlada

Hrstić: Za dug veledrogerijama osigurat će se 150 milijuna eura, poboljšat ćemo uvjete rada u hitnoj službi

Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je nakon sjednice Vlade da će se kroz rebalans proračuna osigurati dodatnih 150 milijuna eura za podmirenje dijela dospjelog duga prema veledrogerijama, čime će se ukupno isplatiti 230 milijuna eura, budući da je ranije već isplaćeno 80 milijuna. Dug prema veledrogerijama iznosi 500 milijuna eura, a nakon ove uplate ostat će oko 300 milijuna neotplaćenih obveza. Hrstić je naglasila potrebu za stabilizacijom sustava i pronalaženjem dugoročnog rješenja u suradnji s veledrogerijama, ističući da se problem star 30 godina ne može riješiti preko noći. Također se osvrnula na prosvjed djelatnika hitne službe, navodeći da struka ne vidi elemente za beneficirani radni staž, ali da se treba raditi na poboljšanju radnih uvjeta, poput psihološke pomoći i obnove voznog parka, te najavila razgovore za moguću reformu hitne medicine, koja posljednji put provedena 2012. godine.

16.10.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:
Teme:	Financije, Zdravstveni sustav, Radna prava, Javna uprava
Izdvojeni datumi:	2021-01-01T00:00:00Z, 2012-01-01T00:00:00Z
Datum:	16.10.2025. 14:30:13
Kategorije:	Financije, Zdravstveni sustav, Radna prava, Javna uprava
	Irena Hrstić, Vlada, dug veledrogerijama, hitna služba, beneficirani radni staž, uvjeti rada, zdravstvo, državni proračun, lijekovi, zalihe, reforma, Hina

Hrstić: Za dug veledrogerijama osigurat će se 150 milijuna eura. Poboljšat ćemo uvjete rada u hitnoj službi

Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da će Vlada, kroz rebalans državnog proračuna, osigurati 150 milijuna eura za podmirenje dijela dospjelog duga prema veledrogerijama, uz dodatnih 80 milijuna eura koji su već ranije isplaćeni. Komentirala je i prosvjed djelatnika hitne službe koji traže beneficirani radni staž, kazavši kako je ocjena struke da za to nema uvjeta s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja, ali smatra da treba ići u smjeru poboljšanja uvjeta rada.

"Govorimo o dospjelom dugu od 500 milijuna eura, koji se nije promijenio u odnosu na jučerašnje podatke. Ovim rebalansom ćemo, kao i dosad kroz 'džentlmenski' dogovor s veledrogerijama iz 2021. godine, sanirati dio duga, a moj je cilj u što kraćem roku riješiti i ukupni dospjeli dug, ne samo onaj stariji od 180 dana", izjavila je Hrstić nakon sjednice Vlade.

Pojasnila je da će nakon planiranih uplata ostati oko 300 milijuna eura obveza te da očekuje da će "u partnerskom dijalogu" s veledrogerijama pronaći rješenje koje će dugoročno stabilizirati sustav.

"Od veledrogerija sam dobila pozitivne reakcije. Svjesni su da se problem star 30 godina ne može riješiti preko noći, ali očekuju kontinuitet i odgovornost kako se situacija više ne bi ponavljala", kazala je. Dodala je također da suradnja mora biti profesionalna i usmjerena prema održivom sustavu.

Analizirati stvarne potrebe, potrošiti postojeće zalihe lijekova i paralelno smanjivati dug

Hrstić se osvrnula i na pitanje zašto u rebalansu nije osigurano više sredstava, pojasnivši da se dodatne uplate zasad ne planiraju jer u zdravstvenom sustavu trenutačno postoje veće zalihe lijekova i potrošnog medicinskog materijala nego što je prihvatljivo te da je potrebno najprije provesti analizu i smanjenje zaliha prije novih isplata.

"Nema smisla odmah platiti cjelokupni dug dok postoje prevelike zalihe. Najprije treba analizirati stvarne potrebe, potrošiti postojeće zalihe i paralelno smanjivati dug. Samo tako možemo izbjeći stvaranje novog duga", rekla je Hrstić.

Dodala je da je njezina dužnost osigurati stabilnost sustava i dugoročno rješenje problema koji "zdravstvo opterećuje desetljećima".

"Ovaj način funkcioniranja, gdje se financijska nestabilnost rješava kroz redovite sanacije, bilo jednom, dvaput ili triput godišnje, meni osobno nije prihvatljiv. Kao ministrica zdravstva osjećam obvezu da to promijenimo i uspostavimo održiv model financiranja", poručila je Hrstić.
Struka smatra da nema elemenata za beneficirani staž u hitnoj službi

Ministrica je nakon sjednice Vlade rekla kako je prošli tjedan na sastanku predstavnika Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, a na koji su bili pozvani predstavnici sindikata u zdravstvenom sustavu, specijalistica medicine rada prezentirala elaborat za djelatnost hitne medicine.

"U tom elaboratu, koji je struka radila - nije radila ministrica i nije bilo pitanje subjektivnosti - jasno je dokazano da je nesporno da je rad u djelatnosti hitne medicine zahtjevan, kako izvanbolničke tako i bolničke hitne, ali da prema stručnim propozicijama elemenata za beneficirani radni staž za tu djelatnost nema", pojasnila je Hrstić.

Umjesto beneficiranog radnog staža, ministrica ističe kako je put kojim treba ići vezan uz radne uvjete i olakšavanje rada u hitnoj medicini.

"To je dugoročno sigurno obaveza i odgovornost, mislim da se dugoročno sigurno može bolje napraviti cijeli radni staž, a ne ostati 'na istim uvjetima rada sa skraćenim radnim vijekom'", rekla je.

Hrstić je dodala kako joj je žao ako se djelatnici hitne medicine osjećaju kao da su nevidljivi u zdravstvenom sustavu, istaknuvši kako je ta djelatnost itekako važna i bitna jer su oni ti koji su prvi na terenu i koji prvi spašavaju ljudske živote.

Treba razgovarati, posljednja reforma bila je 2012.

Da nisu nevidljivi i nebitni potkrijepila je i činjenicom da kroz uvođenje specijalizacije iz hitne medicine prvostupnici imaju viši koeficijent u odnosu na druge prvostupnike.

Smatra da trebaju postojati određene olakotne okolnosti za osobe koje rade u toj djelatnosti zbog specifičnosti rada, poput psihološke pomoći na kojoj se treba raditi, kao i da je neprihvatljivo da se radi s neadekvatnim vozilima.

"To mora biti naša briga, da se ne događa da sve ovisi o određenom županu ili o bilo kojoj jedinici lokalne samouprave, da se ne obnavlja vozni park. Sve ono što može djelatnost hitne medicine učiniti atraktivnijom, mislim da je sve na stolu i da na tome moramo raditi", rekla je, dodavši kako je to naglasila i na sastanku sa sindikatima prije mjesec dana.

Hrstić je podsjetila kako je posljednja reforma hitne medicine napravljena 2012. godine te da se od tada pružanje usluga u toj djelatnosti značajno promijenilo - promijenile su se i prirode ozljeda, a osim vozila hitne danas postoje brodice i helikopteri.

"Idealno je vrijeme za razgovarati, ja bih pozvala sudionike prosvjeda, odnosno njihove organizacije, udruge i stručna društva, da stavimo na stol što se izmijenilo i da kroz pravilnik o pružanju djelatnosti hitne medicine radimo na uvjetima rada u djelatnosti hitne medicine", poručila je.

Dodala je kako je prosvjednike ispred NSK pozdravila, no da nisu bili "baš najsretniji" što je to učinila.

Izvor: Hina/Vlada

Više sličnih tema

04.09.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

20.07.2026 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Obilježena 35. godišnjica pogibije trojice policijskih službenika Policijske postaje Daruvar – Policijskoj postaji Daruvar uručena Braniteljska zahvalnica

20.07.2026 | Ministarstvo hrvatskih branitelja

Metkovska policija sudu predložila oduzimanje vozila i zatvorsku kaznu za upornog ponavljača prometnih prekršaja – sud ga pustio na slobodu

20.07.2026 | Dubrovačko-neretvanska policija