Vlada

Plenković: Slijede dvije godine pregovora o novom proračunu EU, očekujemo da će Hrvatska proći vrlo dobro

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u Slatini kako slijede dvije godine pregovora o novom proračunu EU za razdoblje 2028.-2034., vrijednom gotovo dva bilijuna eura. Naglasio je kako očekuje da će Hrvatska proći vrlo dobro u pregovorima, unatoč tome što će biti potrebno pronaći nove izvore prihoda za pokrivanje rashoda. Osvnuo se i na projekt Slavonija, Baranja i Srijem, ističući njegovu važnost za demografsku revitalizaciju i osiguravanje jednakih razvojnih šansi. Premijer je također komentirao rast cijena u turizmu, poručivši ugostiteljima da Vlada ne može ograničavati cijene u tržišnom gospodarstvu te da trebaju voditi računa o konkurentnosti i turističkom prometu.

17.07.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Slavonija, Baranja, Srijem, Hvar
Teme:	Europska unija, financije, razvoj, demografija, turizam
Izdvojeni datumi:	2028-01-01T00:00:00Z, 2034-12-31T23:59:59Z, 2026-12-31T23:59:59Z, 2027-12-31T23:59:59Z, 2013-07-01T00:00:00Z
Datum:	17.7.2025. 0:00:00
Kategorije:	Europska unija, financije, razvoj, demografija, turizam
	Andrej Plenković, EU proračun, Višegodišnji financijski okvir, pregovori, Hrvatska, Slavonija, cijene, turizam, demografija

Plenković: Slijedi dvije godine pregovora o novom proračunu EU, očekujemo da će Hrvatska proći vrlo dobro

U izjavi za medije nakon sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slatini, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na jučerašnji prijedlog Europske komisije o novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028. - 2034. vrijednom gotovo dva bilijuna eura. Smatra da taj prijedlog pokazuje da je Europska komisija htjela u novom proračunu Europske unije pomiriti dva pristupa. Prvi je tradicionalni pristup strukture europskog proračuna, a drugi je odgovor na političke prioritete i izazove današnjice. Ovo je tek prijedlog Europske komisije, poručio je pojasnivši da će on sada krenuti u razmatranje od strane Europskog parlamenta i država članica.

Očekuje da bi pregovori, i to u idealnim uvjetima, mogli doći blizu svog kraja do kraja 2026. godine, a iz iskustva zna, rekao je, da bi se to moglo protegnuti i na 2027. godinu.

"Slijedi nam dvije godine pregovora o tome, prvo, koliki će proračun biti i za što će sve biti alocirana sredstva", kazao je.

A tek kada u cijelosti budemo svjesni formula, izračuna i metodologije moći ćemo govoriti o nacionalnoj omotnici.

Podsjetio je da je prethodna omotnica za Hrvatsku iznosila nešto manje od 15 milijardi eura, uz 10 milijardi eura iz Instrumenta EU iduće generacije, odgovora Europske unije i država članica na ekonomske i socijalne posljedice pandemije Covida-19.

Uz ta sredstva, Hrvatska je na raspolaganju imala i milijardu eura iz Europskog fonda solidarnosti, podsjetio je.

Očekujemo da će Hrvatska na kraju pregovora proći vrlo dobro

Treba vidjeti, dodao je, kakvi su stavovi država članica koji su najveći neto kontributori europskom proračunu, pojasnivši da desetak najvećih i ekonomski najrazvijenijih zemalja i dalje participira s oko 80 posto proračuna. Ostale članice, koje se nazivaju prijateljima kohezije, a među njima je i Hrvatska, uplaćuju preostala sredstva.

Iz ove strukture - europski socijalni model, naš način života, globalna Europa i manji dio za administrativne troškove - vidi se grupiranje dosadašnjih projekata i programa, njihovu redukciju, jednostavnost, fleksibilnost i učinkovitost u metodologiji povlačenja sredstava.

"Mi smo realni i mislimo da će Hrvatska na kraju proći vrlo dobro. S druge strane, sredstva koja se očekuju su veća pa to znači da ćemo morati naći i načine kako osigurati prihodnu stranu, to jest nove izvorne prihode čime bi kompenzirali potrebe na rashodnoj strani", rekao je premijer.

Projekt Slavonija smišljen je upravo zato da se istoku Hrvatske osiguraju jednake razvojne šanse

Osvrnuo se i na negativne demografske trendove na istoku Hrvatske.

Ustvrdivši da se radi puno na njihovom preokretanju, poručio je kako je cijeli Projekt Slavonija, Baranja i Srijem i smišljen upravo zbog toga da ljudi u Slavoniji imaju jednake razvojne šanse kao u drugim krajevima Hrvatske.

Taj je Projekt, dodao je, stvorio veliki financijski okvir za ulaganja u pet slavonskih županija koja trebaju pripomoći demografskoj revitalizaciji.

Svjedočimo, bez puno fanfara i bez puno publiciteta, i jednom kontinuiranom povratku ljudi koji su prije 12 godina, kada smo ušli u Europsku uniju, iskoristili pravo slobode kretanja i otišli na neko vrijeme u neku od drugih članica, istaknuo je premijer.

Posebno je važno, naglasio je, stvoriti ekonomske i socijalne preduvjete da naše obitelji imaju što više djece, ne samo u Slavoniji nego i u drugim krajevima Hrvatske.

Upravo zato Vlada poduzima kombinaciju mjera demografske, obiteljske, socijalne i porezne politike.

Kontinuirano apeliramo na razum u određivanju cijena, a Vlada ih ne može ograničiti u tržišnom gospodarstvu

Na novinarsko pitanje osvrnuo se i na cijene u restoranima i hotelima na obali tijekom turističke sezone.

U tom je kontekstu najavio da će se u utorak na Hvaru održati sastanak Vijeća za turizam, na kojem će i to biti jedna od tema.

Podsjetio je da je Vlada organizirala sastanke na temu cijena s hotelijerima, ugostiteljima, trgovačkim lancima, proizvođačima, distributerima i građevinskim sektorom.

"Mi možemo apelirati, možemo reći, možemo nastojati urazumiti sve one koji su u uslužnom sektoru, međutim mi ne možemo ograničiti cijene. To jednostavno u tržišnom gospodarstvu nije realno", poručio je.

Svi koji se bave turističkom djelatnošću, kazao je, moraju znati da postoji konkurencija te da i druge zemlje imaju more, sunce, otoke i hotele, a veliki se broj turista upravo prema cjenovnom kriteriju odlučuje za destinaciju u koju će putovati.

"A osim ove sezone, bit će i dogodine sezona, pa neka promisle što im je pametno", poručio je.

Više sličnih tema

24.01.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

06.07.2026 09:15 | Krapinsko-zagorska policija