Vlada

Premijer najavio rast BDP-a od 3,6% za 2024., te ključne prioritete za 2025.: stabilnost, rast plaća i mirovina, te priuštivo stanovanje

U intervjuu za Novi list, premijer je osvrnuo na gospodarski rast Hrvatske u 2024. godini od 3,6%, istaknuvši da je to jedan od najbržih u EU. Za 2025. godinu najavio je fokus na financijsku stabilnost, nastavak ulaganja te brigu o građanima, s ključnim prioritetima rasta plaća i mirovina te priuštivog stanovanja. Naglasio je stupanje na snagu nove porezne reforme i Nacionalnog plana stambene politike, kao i nastavak ulaganja u demografsku revitalizaciju, dekarbonizaciju, digitalizaciju i obrazovanje. Premijer je također komentirao predsjedničke izbore, sigurnost u školama nakon tragičnog događaja u OŠ Prečko, inflaciju, energetsku politiku, situaciju u Ukrajini, budućnost Europe te ulazak Hrvatske u OECD. Istaknuo je uspješno upravljanje europskim fondovima i poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje, te naglasio posvećenost borbi protiv korupcije.

31.12.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, EU, Ukrajina, SAD, Kina, Njemačka, Francuska
Teme:	Gospodarstvo, Politika, Obrazovanje, Socijalna politika, Međunarodni odnosi
Izdvojeni datumi:	2024-12-31T00:00:00Z, 2025-01-01T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2026-07-01T00:00:00Z, 1993-01-01T00:00:00Z, 2028-01-01T00:00:00Z, 2024-09-01T00:00:00Z, 2005-01-01T00:00:00Z
Datum:	31.12.2024. 0:00:00
Kategorije:	Gospodarstvo, Politika, Obrazovanje, Socijalna politika, Međunarodni odnosi
	rast BDP-a, porezna reforma, stambena politika, inflacija, sigurnost u školama, Europska unija, predsjednički izbori, OECD

2024. ćemo završiti s gospodarskim rastom od 3,6%, jednim od najbržih u EU

U razgovoru za Novi list premijer je kazao da je Vladi u 2025. godini cilj osigurati financijsku stabilnost Hrvatske u nesigurnom globalnom okruženju, nastaviti brojna ulaganja te voditi brigu o građanima, osobito najranjivijima među nama. Tri ključna prioriteta su daljnji rast plaća i mirovina te priuštivo stanovanje, osobito za mlade i obitelji, kazao je i dodao da će 2025. biti obilježena stupanjem na snagu nove porezne reforme i Nacionalnog plana stambene politike. Naši prioriteti ostaju demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje, poručio je.

- HDZ sa svojim kandidatom Draganom Primorcem u drugi krug izbora ulazi s minimalnim šansama. Kako se to dogodilo, gdje ste pogriješili?

- U prvom redu želim zahvaliti svim građanima koji su izašli na izbore, ovo su već treći izbori ove godine, a po nižoj izlaznosti vidljiv je i zamor građana. Drago nam je da je Dragan Primorac ušao u drugi krug te kreće potpuno nova utakmica. U svom mandatu Milanović nema niti jedno postignuće, a podcijenio je birače time što nema niti program za idućih pet godina. Prevladala je očito kod dijela građana medijska teza da građani „ne žele sva jaja u istu košaru“, a zapravo se radi o Milanovićevom kukavičjem jaju jer nepostojećim predizbornim programom i jeftinim populizmom nastoji prekriti svoj petogodišnji nerad.

Očito da Primorčev program nije dovoljno dopro do najšire javnosti i do određenog segmenta biračkog tijela, osobito do mlađih birača i onih koji su ostali doma, a njih je bilo čak 54%.

Dragan Primorac ulazi u drugi krug s velikim zaostatkom, i sigurno neće biti lako. Na građanima je odgovornost hoće li odabrati istinsku promjenu, predsjednika svih građana, a ne samo nekih, i novu viziju za Hrvatsku, ili i dalje politiku štetnih podjela, verbalne agresije i podrivanja institucija države.

- Kad biste opet mogli birati kandidata, bi li to bila neka druga osoba?

- Ponavljam ono što sam odmah rekao, u vodstvu HDZ-a nismo imali nikoga tko se htio kandidirati. S druge strane, Dragan Primorac se odlučio kandidirati kao neovisni kandidat, i mi smo ga odlučili konsenzualno podržati za nadstranačkog kandidata, kao i šest drugih stranaka iz naše parlamentarne većine jer se zalagao za vrijednosti koje dijelimo i podržavamo.

Ocijenili smo da ima potreban potencijal, iskustvo bivšeg ministra obrazovanja, čovjeka koji je biran u Hrvatski sabor, koji je profesionalno realiziran, angažiran znanstveno, poduzetnički, sportski i humanitarno. Međutim, kao i svaki kandidat kojeg je podržao HDZ, doživio je napade u kampanji drugih protukandidata, na što smo već navikli. Ali to je ovdje bilo prilično neuobičajeno, jer se od drugih kandidata očekuje da više napadaju sadašnjeg predsjednika, na čije mjesto ciljaju, nego Primorca, kao jednog od protukandidata. Na jedinom sučeljavanju, mogao se steći krivi dojam da je Primorac sadašnji predsjednik, a ne Milanović, jer je bio združeno napadan i slijeva i zdesna. On meni kaže, ja tek sad vidim kako je tebi.

- Ovo će oslabiti HDZ.

- Ne može se nametati ta teza. Predsjednički izbori se ipak ne mogu uspoređivati s parlamentarnim izborima jer Hrvatska ima parlamentarni, a ne predsjednički sustav, te je glavnina izvršne vlasti na Vladi i parlamentarnoj većini u kojoj vodeći položaj drži Hrvatska demokratska zajednica, zahvaljujući podršci birača na nedavnim parlamentarnim izborima. Nakon dva teška, krizna mandata, mi smo u travnju ove godine uvjerljivo pobijedili SDP i Milanovića u njegovoj neuspjeloj i protuustavnoj kandidaturi da postane premijer. Formirali smo treću Vladu te potom uvjerljivo pobijedili na europskim izborima, na kojima sam i osobno predvodio listu HDZ-a. Ovo su ipak manje važni izbori jer nam je takav Ustav. HDZ je tu, snažan kao i prije, i zajedno s našim koalicijskim partnerima nastavljamo mu pružati punu podršku u drugom krugu.

Ishod prvog kruga predsjedničkih izbora gotovo je identičan kao onda kad su se nadmetali Jadranka Kosor i Stjepan Mesić 2005., kad je Mesić osvojio drugi mandat. Uostalom, nakon što je Milanović osvojio prvi predsjednički mandat, HDZ je pobijedio na parlamentarnim izborima 6 mjeseci poslije, kao i 2024. Stoga, nećemo prihvatiti orkestrirane napade da nas to slabi. Ovo sada je sasvim druga utakmica. Imali ste na desnoj strani nekoliko kandidata koji su otkidali dio glasova, ukupan njihov zbroj glasova je skoro 20 postotnih bodova, a s druge strane na ljevici uz Milanovića imali ste samo Ivanu Kekin, koja je tu bila da pomogne Milanoviću.

- Odgovarate kao da Milanović nije već učinio potez i ponudio svoju ruku suradnje za drugi mandat.

- Ponavljam, građani imaju pravo birati i u ovom drugom krugu. Računamo na glasove onih koji žele dobro Hrvatskoj, koji ne žele opstrukciju, kršenje Ustava, primitivizam, vulgarnost i agresiju. Očekujem da u drugom krugu glasaju racionalno. A racionalno jest birati Dragana Primorca. Dakle, dopustite da se utakmica odigra do kraja. A što se tiče suradnje, Milanović je taj koji je svojim potezima bio zatvorio sva vrata suradnje, ne Vlada, koja kvalitetno surađuje sa svim drugim akterima, poput župana, gradonačelnika i načelnika, neovisno o političkoj pripadnosti, socijalnim partnerima i dr.

- Jasno je da je i dio desnih birača glasao za Milanovića, inače on ne bi mogao ostvariti ovakvu prednost.

- Svakog birača respektiram. Vjerujem da će desni birači koji su u prvom krugu glasali za druge desne kandidate, sada u drugome krugu odabrati Dragana Primorca, a ne kandidata ljevice koji građanima ne čestita Dan državnosti, što je nezapamćeno u svijetu. U drugome krugu bit će i sučeljavanja, što je prilika da se umjesto orkestriranih napada na Primorca razgrne tko što nudi, da on dobije pravi medijski prostor i da se vidi razlika. Milanović je u kampanji šutio, jer ga nitko nije ni napadao.

- Idemo na druge teme. Tragični događaj u OŠ Prečko zgrozio je cijelu Hrvatsku. Postavlja se pitanje sigurnosti škola u okolnostima kada jedan mladić sa zdravstvenim poteškoćama može počiniti ovakav zločin. Što ćete poduzeti kako bi roditelji u miru mogli vratiti djecu u škole već 7. siječnja ?

- Još jednom izražavamo duboko žaljenje obitelji poginulog djeteta te želim što brži oporavak ozlijeđenoj djeci i učiteljici. U mislima smo sa svim učenicima, roditeljima i djelatnicima škole. Ovaj zločin me potresao i kao roditelja. Nažalost, ovakve je tragične događaje iznimno teško predvidjeti, uzimajući u obzir da je počinitelj osoba sa zdravstvenim teškoćama. Zahvaljujem djelatnicima u policiji, u bolnicama u Zagrebu, kao i svim službama koje su pružile pomoć.

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih održani su sastanci Povjerenstva za izradu prijedloga osnovnih mjera jačanja razine sigurnosti u školama. Dogovorene su prve, inicijalne mjere, a jedna od njih je striktna primjena važećih propisa, a to je zaključavanje škola. Također, pri ulasku u školu bit će prisutan netko od djelatnika škole. U dogovoru s policijom, osigurat će se uvođenje redovnih ophodnji oko odgojno-obrazovnih ustanova, a gdje je nužno, osigurat će se kratkoročni angažman sigurnosnih usluga vanjskih tvrtki. Provest će se izmjene sistematizacije kako bi se zaposlili djelatnici koji bi bili educirani za odgovarajuće poslove sigurnosti u školama i senzibilizirani za rad s učenicima, roditeljima i djelatnicima u školi.

- Idemo nastaviti razgovor najavom onoga što će se u Hrvatskoj događati 2025. - koje nove reforme ili mjere Vlada priprema za iduću godinu, i što će za građane biti najvažnije?

- Za 2025. godinu najavili smo da nam je cilj osigurati financijsku stabilnost Hrvatske u nesigurnom globalnom okruženju, nastaviti brojna ulaganja te voditi brigu o građanima, osobito najranjivijima među nama. Tri ključna prioriteta su daljnji rast plaća i mirovina te priuštivo stanovanje, osobito za mlade i obitelji. Godina 2025. bit će obilježena stupanjem na snagu nove porezne reforme i Nacionalnog plana stambene politike. Naši prioriteti ostaju demografska revitalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje.

Zahvaljujući poreznim izmjenama, uz snižavanje granica poreza na dohodak, osobni odbitak raste na 600 eura, rast će plaće svima, pa i u onim gradovima u kojima gradonačelnici nisu prepoznali političku poruku Vlade da se radi većih prihoda lokalnih jedinica povećaju i primanja građana. Dobra vijest za poduzetnike i obrtnike je i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 60.000 eura. Kao socijalno osjetljiva Vlada koja vodi računa o radnicima, od 1. siječnja povećavamo minimalnu bruto plaću na 970 eura, uz kompenzacijske mjere poduzetnicima. Podiže se i minimalna studentska satnica na 6,06 eura, što je značajan rast u odnosu i na 2016. kada je bila oko 2 eura.

Sljedeća godina bit će značajna i za naše umirovljenike kojima smo već uoči Božića osigurali 80 eura, nakon devet jednokratnih potpora kroz godine. Izmijenit ćemo Zakon o mirovinskom osiguranju što će rezultirati time da će se povećati mirovine, a uvest ćemo i godišnji dodatak za umirovljenike. 2025. godina bit će i godina snažnih demografskih mjera za podršku obiteljima. Majkama ćemo osigurati dodatnih 12 mjeseci staža po djetetu, a naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta povećava se s 995 na do 3.000 eura, ovisno o plaći. Udvostručit ćemo i potporu za novorođenče na 618 eura te će se povećati i naknade za bolovanje koje se dugo nisu mijenjale. Slijedi i novi paket mjera aktivne politike zapošljavanja, koje u 2025. godini uključuju devet intervencija, primarno usmjerene k zapošljavanju ranjivih skupina na tržištu rada. Nastavit ćemo poticati zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme, što je uz veću plaću izuzetno važno za njihovu kreditnu sposobnost.

U 2025. zahvaljujući ulaganjima u Hrvatsku vojsku dostići ćemo cilj o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu. Radit ćemo na dovršetku obnove potresom pogođenih područja, kao i na modernizaciji prometne, zdravstvene i pravosudne infrastrukture. Naš je cilj nastaviti graditi zemlju jednakih prilika, osigurati uvjete za kvalitetan život svih građana i stvoriti dugoročnu stabilnost. 2025. bit će još jedna godina iskoraka za Hrvatsku.

- I dalje glavna tema ostaje standard, inflacija, cijene, priuštivost stanovanja. Ima li još razloga da cijene energenata kontrolira država, i što će to značiti za standard ljudi u Hrvatskoj?

- Nastavljamo provoditi mjere kojima subvencioniramo cijene struje, plina i goriva kako bismo očuvali standard i kupovnu moć stanovništva, ali i konkurentnost gospodarstva. Zbog Vladinih paketa mjera, njih ukupno sedam vrijednih 8 milijardi eura, hrvatska kućanstva nisu osjetila utjecaj globalne energetske krize, a radna mjesta i likvidnost poduzeća očuvani su i tijekom energetske krize i u pandemiji. Naša kućanstva u protekle dvije godine plaćala su jednu od najnižih cijena električne energije u Europskoj uniji. I u narednom razdoblju pratit ćemo kretanja na energetskom tržištu i poduzimati potrebne korake kako bismo zaštitili građane, posebice one najugroženije od energetskog siromaštva.

Proteklih osam godina mandata obilježeno je nizom kriza, a dobri gospodarski pokazatelji potvrda su opravdanosti mjera koje smo donosili u krizama i dobrog ulaganja EU sredstava. I 2024. bila je godina visokog rasta hrvatskog gospodarstva. Očekivanja su da će rast na godišnjoj razini biti 3,6 posto, što potvrđuje dobar smjer naše ekonomske politike. Ostvarujemo pritom i rekordne brojke zaposlenih i najniže brojke nezaposlenih u Hrvatskoj. Dogodine očekujemo rast BDP-a od 3,2 posto čime ćemo još uvijek biti među tri najbrže rastuće članice Europske unije. Stopa inflacije predviđa se do 2,7 posto, a udio javnoga duga u BDP-u spustit će se na oko 56 posto. Građani su pokazali da imaju povjerenja u javne financije s obzirom na to da su uložili čak 6 milijardi eura vlastite štednje u trezorske zapise i državne obveznice. Snažan rast, značajno viši od prosjeka Unije i europodručja, predstavlja i hvatanje koraka s članicama Europske unije koje su u Uniju ušle ranije, a nisu imale nametnutu ratnu agresiju pa su 90-e godine mogle iskoristiti za brži razvoj nego Hrvatska. Podsjetit ću, 2016. godine bili smo na 62 posto prosječne razvijenosti EU-a, a u 2024. Hrvatska je dosegnula 77 posto. Ukupni BDP iduće godine mogao bi doseći čak 92,4 milijarde eura, a krenuli smo 2016. s 47 milijardi, što znači da će se hrvatski BDP udvostručiti. Želimo da se gospodarski rast koji ostvarujemo još konkretnije i bolje odrazi na kupovnu moć i standard naših građana, što će biti naš prioritet i u narednoj godini.

- Inflacija je realno i dalje visoka.

- Na inflaciju ne utječu cijene energenata, upravo radi Vladinih intervencija. Stoga najveću odgovornost za cijene imaju upravo oni akteri na tržištu koji ih i definiraju. Očekujemo da svi budu odgovorni oko cijena i ne pridonose svojim radnjama podizanju inflacije, osobito uzimajući u obzir sve mjere pomoći koje je Vlada osigurala gospodarstvu u krizama. Vlada će uskoro i revidirati popis proizvoda za administrativno ograničenje cijena.

- Usko povezano s tim je stanje u Ukrajini. Na stol je došao prijedlog "mirne reintegracije", možete li ga pobliže objasnit, i koliko je on realan? Što bi bio "pravedan mir"?

- Za dva tjedna obilježavamo 26. Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, što je važno i u kontekstu vašeg pitanja. Ukrajina je među prvima priznala Hrvatsku i u teškim trenucima za hrvatski narod upravo je ukrajinski narod bio uz nas, zbog čega i mi, i danas, više od tisuću dana od početka ruske agresije na Ukrajinu, čvrsto stojimo uz ukrajinski narod. Hrvatska je u rujnu 2024. bila i domaćin summita država jugoistoka Europe i Ukrajine, a tada usvojena Dubrovačka deklaracija izražava snažnu volju da se nastavi pomagati Ukrajini. Svima nam je u cilju postizanje što skorijeg mira u Ukrajini, ali to treba biti pravedan i održiv mir koji neće poniziti žrtvu, a nagraditi agresora. Što se tiče Europske unije, nastavit ćemo pomagati Ukrajini, između ostalog i iz principijelnih razloga radi poštivanja temeljnih načela međunarodnog prava. Bilo kakvo rješenje ne može se poduzeti bez i mimo Ukrajine. Hrvatska je već predstavila svoj model mirne reintegracije i uvijek je spremna ponuditi svoja iskustva, što je bilo tema i prigodom mojih radnih posjeta Ukrajini, kao i na drugim međunarodnim formatima.

- Globalna slika je vrlo neizvjesna - kako vidite smjer Europe u narednom razdoblju? Kriza pogađa i najveće države - pala je vlada u Njemačkoj, u Francuskoj... Može li se Europa oduprijeti izazovima konkurentnosti u odnosu prema Americi ili Kini?

- Europa i svijet kontinuirano su pogođeni različitim krizama, ali EU je dosad uvijek pokazivala otpornost. Izglasavanje nepovjerenja vladama u Francuskoj i Njemačkoj ukazuju na ono što govorim već osam godina, a to je važnost političke stabilnosti, koju smo u Hrvatskoj uspjeli očuvati, svladavajući pritom brojne krize. Kao zajednica od gotovo 450 milijuna stanovnika i jedno od najvećih svjetskih gospodarstava, EU svoj daljnji razvoj treba temeljiti na vlastitim sposobnostima, snažnom unutarnjem tržištu i gospodarstvu. O tome vodimo intenzivne razgovore na Europskom vijeću. U tom svjetlu je i nastalo izvješće Maria Draghija o europskoj konkurentnosti, kao i ono Enrica Lette o budućnosti zajedničkog tržišta EU. Letta je izvijestio o koristima jedinstvenog tržišta, kako ga osuvremeniti, prilagoditi, kako te četiri slobode nadograditi u aktivnostima Europske unije, dok je Draghi dugoročnu konkurentnost gospodarstva suprotstavio trendovima koji postoje u SAD-u i Kini te iznio razmišljanja o tome kako napraviti investicije i reforme koje će europsko gospodarstvo učiniti konkurentnim. Potrebno je i daljnje jačanje relevantnosti EU-a kao globalnog aktera, imajući u vidu složene geopolitičke prilike. Kao prioritetna područja izdvojio bih sigurnost EU-a, uključujući stabilnost i konkurentnost njezinog gospodarstva te važnost jačanja vojnih sposobnosti i obrambene industrije EU-a. Pritom će Hrvatska nastaviti inzistirati na procesu proširenja EU-a.

- SAD očekuje početak novog mandata Donalda Trumpa.

- U pogledu SAD-a, ususret početku rada druge administracije predsjednika Trumpa, ostajemo predani daljnjem snaženju transatlantskih odnosa. Imali smo vrlo dobar razgovor, u kojemu sam i osobno čestitao na novom mandatu. Hrvatska i SAD su strateški partneri i očekujemo nastavak bliske suradnje, osobito u područjima obrane i energetike, a želimo bolje iskoristiti i uspostavljanje bezviznog režima za povećanje trgovinske razmjene i investicija.

- Općenit je stav da će za Hrvatsku europski fondovi uskoro "presušiti".

- Ne, Hrvatska neće ostati bez sredstava iz europskih fondova unatoč netočnim tvrdnjama koje se povremeno pojavljuju u javnosti. Često ih plasiraju upravo oni politički akteri koji su se pokazali dokazano neuspješnijima u apsorpciji europskih sredstava. Trenutno su europski fondovi ključni pokretač razvoja naše zemlje i značajno doprinose rastu hrvatskog BDP-a. Od našeg ulaska u Europsku uniju, Hrvatska je u plusu za gotovo 16,5 milijardi eura. U ovom desetljeću, Hrvatska je usmjerena na maksimalno iskorištavanje europskih sredstava, koja ulažemo u gradnju škola, vrtića, bolnica, cesta, luka i željeznice, obnovu potresom stradalih područja, u poljoprivredu kao i niz drugih područja. Politika efikasnog upravljanja europskim sredstvima važna je za smanjivanje razvojnih razlika u odnosu na druge članice EU-a, kao i na kreditni rejting Hrvatske, koji je trenutno na povijesno visokoj A razini. Kada gledamo posljednje izvješće agencije Moody's, onda vidimo da je Hrvatska po kreditnom rejtingu danas na razini Slovenije, Latvije i Portugala, a ostvaruje i bolji rejting od primjerice Bugarske, Španjolske, Cipra, Mađarske, Italije, Rumunjske i Grčke. To su ogromni iskoraci koji pokazuju da Hrvatska u svim pogledima lovi korak s onima koji su donedavno bili znatno ispred nas.

Agencije za dodjelu kreditnog rejtinga posebno ističu važnost realizacije Mehanizma za oporavak i otpornost, po kojem je Hrvatska trenutno najučinkovitija i najuspješnija članica Europske unije. Na temelju provedenih reformi i investicija, primili smo jedini u EU polovinu cijele alokacije, odnosno 4,7 milijarde eura.

- Glavni cilj Hrvatske sada je ulazak u OECD, što njime dobivamo?

- U proteklih osam godina, provodili smo reforme kako bismo postali članicom europodručja te Schengenskog prostora, koji Hrvatsku pozicioniraju dugoročno u samu jezgru europskog projekta. Idući korak je članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) što je poticaj daljnjem provođenju reformi i rastu gospodarstva. Kada postanemo članica, sredinom iduće godine, to će pridonijeti jačanju reputacije zemlje, a posljedično i većoj atraktivnosti za strane investicije. Procjena je da članstvo u OECD-u potiče rast investicija za oko 30 posto, a pozitivno utječe i na trgovinske odnose i rast obujma trgovine. Hrvatska je danas uvrštena među 38 naprednih gospodarstava svijeta, što potvrđuje njezinu makroekonomsku stabilnost te povećanje prosječnih plaća i standarda građana. S obzirom na dosadašnje uspjehe, članstvo u OECD-u prirodan je sljedeći korak u procesu međunarodne integracije. OECD nije samo klub najrazvijenijih zemalja, već i platforma za implementaciju najboljih svjetskih praksi u javnom upravljanju, gospodarstvu i održivom razvoju. Ulaskom u OECD Hrvatska će zaokružiti svoj proces integracije u najvažnije globalne organizacije i dodatno učvrstiti svoju poziciju kao moderna, razvijena i inovativna država. Uz uvjet nastavka urednog i pravovremenog ispunjenja obveza, do kraja iduće godine želimo završiti tehnički dio pristupnog procesa, a stupanje Hrvatske u članstvo OECD-a očekujemo na ljeto 2026.

- Kao i kod drugih pregovora za ulazak u međunarodne organizacije, od nas se traži borba protiv korupcije kao ultimativan kriterij. Nedavno ste imali aferu Beroš te zahtjev oporbe za opozivom. Vjerujete li svojim ministrima?

- Mi nikada nismo, niti ćemo štititi od kaznenog progona osobe za koje postoji sumnja da su počinile kaznena djela, neovisno o kome se radi. Za razliku od prijašnje prakse, ministar unutarnjih poslova me ne informira o tajnim izvidim radnjama. Tijela kaznenog progona su samostalna i lišena bilo kakvog oblika političkog pritiska Vlade. Ministri su dobili povjerenje da odgovorno, profesionalno i isključivo u interesu naših građana rade posao za koji su imenovani. Niti jedan ministar, kao ni drugi dužnosnici, nisu dobili mandat da čine bilo što protuzakonito. Takvo postupanje je neprihvatljivo i za razliku od vremena prethodnih Vlada, danas se procesuira. Osim što smo omogućili da neovisno rade svoj posao, kontinuirano jačamo administrativne kapacitete i materijalne uvjete rada za tijela kaznenog progona. Jednako tako osnažujemo zakonodavni okvir i neovisnost tijela čija je primarna zadaća prevencija korupcije. Stoga sam siguran da će sve što je učinjeno i sve što radimo na planu borbe protiv korupcije prepoznati i OECD.

- Jedna stvar se mora priznati - za razliku od prethodnih vlada, uvodite porez na nekretnine. Iznajmljivačima ste popustili, ispali su iz naplate tog poreza. Bojite li se da će neka od tih rješenja pasti na Ustavnom sudu?

- Kao Vlada, od samog početka smo jasno komunicirali da je cilj ove mjere pridonijeti pravednosti poreznog sustava, aktivaciji neiskorištene privatne imovine i stvaranju uvjeta za priuštivije stanovanje, što je temeljno za budući razvoj naše zemlje. Godina 2025. će biti važna godina za Hrvatsku u smislu stambene politike. Upravo tada na snagu stupa novi Nacionalni plan stambene politike, koji uključuje četiri ključne poluge: poreznu, financijsku, ekološko-energetsku i zemljišnu. Taj plan, koji će već ovog mjeseca biti na javnom savjetovanju, ima za cilj osigurati priuštivije stanovanje diljem Hrvatske, a porezne izmjene su njegov važan dio.

Porez na nekretnine zapravo je preimenovanje postojećeg poreza na kuće za odmor, koji postoji još od 1993. Transformacija ovog poreza u širi porez na nekretnine omogućit će pravedniji sustav u kojem se nekretnine koje se ne koriste za stalno stanovanje oporezuju, dok se istodobno rasterećuje rad i potiče korištenje privatne imovine. Porez neće obuhvatiti nekretnine koje služe za stalno stanovanje vlasnika, povezanih osoba ili najmoprimaca, a lokalne samouprave i dalje će imati fleksibilnost u određivanju poreznih stopa. Ključni razlog za ovu reformu leži u činjenici da Hrvatska ima više od pola milijuna praznih stanova, dok čak 40 posto stambenog fonda ne služi za stanovanje. Cilj je potaknuti aktivaciju tih resursa, povećati broj stanova za prodaju i dugotrajni najam, što bi trebalo doprinijeti stabilizaciji cijena na tržištu. Uz poreznu reformu, Vlada paralelno radi na izmjenama koje promiču održiv turizam i demografske mjere, kako bismo stvorili šire društvene učinke. Istovremeno, zaštitili smo tradiciju obiteljskih iznajmljivača - domaćina, koji su dio hrvatskog identiteta i važni za naš turizam. Na kraju, treba napomenuti da je ovaj model dio strateškog plana Vlade do 2028., jer moramo pronaći odgovor na izazove rasta cijena nekretnina i najma, što posebno pogađa mlade i obitelji. Porezna politika i Nacionalni plan stambene politike međusobno su komplementarni, s jedinstvenim ciljem stvaranja uvjeta za kvalitetniji i priuštiviji život u Hrvatskoj.

Izvor: Novi list/Vlada

2024. ćemo završiti s gospodarskim rastom od 3,6%, jednim od najbržih u EU

Više sličnih tema

Nove obavijesti