Vlada

Plenković predstavio proračun za 2025.: "Štitimo građane, jačamo konkurentnost i otpornost za buduće izazove"

Premijer Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac predstavili su u Hrvatskom saboru Prijedlog državnog proračuna za 2025. godinu i projekcije do 2027. godine. Ključni ciljevi proračuna su financijska stabilnost smanjenjem javnog duga i manjka, snažan investicijski ciklus uz potporu EU fondova, te briga za građane kroz rast mirovina, plaća i socijalnih naknada. Istaknuto je da će proračun osigurati alate za suočavanje s budućim izazovima, jačanje konkurentnosti gospodarstva i otpornost na krize. Očekuje se rast BDP-a od 3,2% u 2025. godini, inflacija od 2,7%, te daljnje smanjenje javnog duga. Detaljno su predstavljena izdvajanja za mirovine, plaće, obrazovanje, zdravstvo, obranu te demografske i regionalne politike.

20.11.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatski sabor
Teme:	Državni proračun, Vladine politike, Gospodarski razvoj, Socijalna politika, Financijska stabilnost, Europski fondovi, Nacionalni plan oporavka i otpornosti
Izdvojeni datumi:	2025-01-01T00:00:00Z, 2026-01-01T00:00:00Z, 2027-01-01T00:00:00Z, 2016-01-01T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z, 2024-04-01T00:00:00Z, 2027-01-01T00:00:00Z
Datum:	20.11.2024. 0:00:00
Kategorije:	Državni proračun, Vladine politike, Gospodarski razvoj, Socijalna politika, Financijska stabilnost, Europski fondovi, Nacionalni plan oporavka i otpornosti
	proračun, Andrej Plenković, Marko Primorac, državni proračun, Hrvatski sabor, fiskalna stabilnost, gospodarski rast, investicijski ciklus, porezi, mirovine, plaće, socijalna davanja, javni dug, BDP, Europska unija, Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Plenković: Proračunom štitimo građane, jačamo konkurentnost, potičemo gospodarski rast i otpornost za buduće izazove

"Ovim proračunom osiguravamo nekoliko ključnih ciljeva na tragu Programa Vlade. Prvo je financijsku stabilnost, kroz smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, održavanje proračunskog manjka ispod referentnih razina i odgovorno upravljanje sredstvima. Snažan investicijski ciklus, poduprt europskim sredstvima, za razvoj naprednije infrastrukture i usluga. Brigu za građane, kroz rast mirovina, plaća, naknada i ulaganja za najranjivije skupine. U proteklim godinama pokazali smo i otpornost i snagu i znanje kako da ostvarimo strateške ciljeve i očuvamo socijalnu koheziju i zajednički prebrodimo sve krize s kojima smo bili suočeni. Ovaj proračun danas daje nam alate da i na buduće izazove odgovorimo i odlučno i učinkovito, osiguravajući pritom stabilnost u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i financijskom smislu, a jednako tako i sigurnost naših građana. S ovim proračunom nastavljamo graditi Hrvatsku kao zemlju prilika, razvoja i solidarnosti - zemlju u kojoj svi imaju priliku za kvalitetniji život, a svaka regija kroz sve ove investicije jednake šanse, što je konstanta naše politike", poručio je danas u Hrvatskom saboru premijer Plenković predstavljajući državni proračun za 2025.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac predstavili su danas u Hrvatskom saboru Prijedlog državnog proračuna za 2025. i financijske planova izvanproračunskih korisnika za 2025. i projekcije za 2026. i 2027. godinu.

Nakon uvodnih pozdrava, govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.

"Ovo je deveti proračun kojeg predstavljamo u Hrvatskom saboru u i dalje izazovnim geopolitičkim okolnostima.

Nakon najveće zdravstvene krize, razornih potresa u Zagrebu i na Banovini, energetske i sigurnosne krize prouzročene Putinovom agresijom na Ukrajinu suočavamo se s novim izazovima.

Sve nesigurnije okruženje zbog ratnih sukoba, migrantske i klimatske krize, nalaže nam da se i u proračunskom smislu prilagodimo te da sukladno tome planiramo prioritete.

U tim okolnostima nastavljamo provoditi Program Vlade, s naglaskom na poboljšanje životnog standarda i jačanja gospodarstva.

Upravo u tom kontekstu donijeli smo i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025. do 2028. kao i Nacrt proračunskog plana za iduću godinu.

Ovaj novi dokument, Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, je strateški dokument koji se donosi prvi put, a zamjenjuje Program stabilnosti i Nacionalni program reformi.

Reforme i investicije oslanjaju se na aktivnosti unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji se i dalje provodi, kao i na poboljšanu apsorpciju europskih fondova.

Unaprjeđenje kvalitete života građana i poticanje konkurentnosti gospodarstva

U trećem mandatu Vlade, naši ključni prioriteti su unaprjeđenje kvalitete života naših građana te poticanje konkurentnosti gospodarstva.

Podsjetit ću da smo proteklih godina ostvarili niz strateških ciljeva ulaskom u šengenski prostor, europodručje i u Europski stabilizacijski mehanizam te smo poodmakli u pregovorima za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj.

Sve to čini polazište za odgovorno i kvalitetno upravljanje Hrvatskom, a to je posebno važno u pogledu upravljanja javnim financijama.

Tri su ključna stupa novog proračuna:

Prvo, povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja, jačanje kupovne moći i kvalitetniji život građana;

Drugo, veća konkurentnost i inovativnost gospodarstva za hvatanje koraka s razvijenijim članicama Europske unije;

I treće, usmjerenost na mjere koje se odnose na pojedine skupine društva kojima se postiže društvene učinke ili se jača otpornost na krize, poput demografske ili stambene politike.

Ubrzano hvatanje koraka s razvijenijim članicama Europske unije

Od našeg prvog mandata, proračun je instrument kojim osiguravamo financijsku stabilnost države, uz snažnu razvojnu i redistributivnu ulogu.

Ključne brojke koje predstavljaju makroekonomski okvir Hrvatske u sljedećoj godini su: rast BDP-a od 3,2%, čime ostajemo među najbrže rastućim zemljama u Europskoj uniji, stopa inflacije od 2,7%, čime nastavljamo ublažavati inflatorne pritiske, prije svega radi provedbe mjera Vlade za reguliranje cijene plina, struje i naftnih derivata.

Javni dug na razini u ovoj godini od 57,4 %, uz stalno smanjivanje udjela u BDP-u.

Podsjetio bih da smo u protekla dva mandata ostvarili značajne rezultate u pogledu rasta plaća i mirovina: prosječna neto plaća od 2016. do danas podignuta je za 77%, sa 749 eura na 1324 eura, medijalna neto plaća podignuta je za 71%, sa 664 eura na 1134 eura, minimalnu bruto plaću podigli smo za 103%, odnosno s 414 eura na 840 eura, a od Nove godine na 970 eura, što 134%, neto mirovine povećane su za 75%, s 355 eura na 620 eura dok najniže mirovine bilježe rast od 89%.

Ubrzano hvatamo korak s razvijenijim članicama Unije te do kraja ove godine očekujemo dostizanje oko 78% prosjeka razvijenosti EU, a bili smo na 62 % 2016. godine.

Često se uspoređuju Hrvatska i Slovenija, pa ću dati samo par primjera koji pokazuju kako taj korak uistinu i lovimo.

Minimalna plaća je u Sloveniji 2016., na početku našeg mandata, bila 91 % veća nego u Hrvatskoj. Od nove godine minimalna plaća u Sloveniji bit će 34 % veća, dakle smanjili smo za tri puta tu razliku.

Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima s ugledom globalne investicijske destinacije

Prema našim prognozama u ovoj godini očekujemo rast BDP-a od 3,6%, a istovjetnu prognozu dala je i Europska komisija u svojim jesenskim prognozama prošloga tjedna.

Mi bismo zajedno s Ciprom trebali biti na drugom mjestu kada je riječ o rastu BDP-a u ovoj godini. Jedini tko će biti iznad je Malta kojoj se predviđa rast od 5%.

Sljedeće godine, naše bi gospodarstvo trebalo rasti 3,2 %, a 2026. godine 2,8 % i 2027. 2,6 %.

Od 2016. godine hrvatski BDP povećan je sa 47 na gotovo 86,4 milijardi eura na kraju ove godine prema projekcijama.

Iduće godine bi naš apsolutni BDP trebao iznositi 92,4 milijarde eura.

Pritom, BDP po stanovniku u našem je mandatu udvostručen s 11.100 eura na 22.400 eura.

Kada tome dodamo da novi proračun donosimo u drugačijim okolnostima jer je Hrvatska već ispunila jedan od ciljeva kojeg smo zacrtali u Programu Vlade, a to je dovesti razinu našeg kreditnog rejtinga u razred A, a mi smo trenutno po sve tri svjetske rejting agencije upravo u tom razredu.

Jedina smo zemlja na svijetu koja je po Moody'su u tako kratkom vremenu, u dvije i pol godine, ostvarila snažan skok od četiri stupnja, a ukupno čak pet stupnjeva od 2020.

Sve ove agencije su u manje od tri mjeseca donijele praktički istovjetne procjene o Hrvatskoj.

Time smo dobili ugled globalne investicijske destinacije, a snažan doprinos tom ostvarenju je provedba reformi i investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Hrvatska je, upravo u toj kategoriji, najbrža u Europskoj uniji, s do sada ispunjenih 100% reformi i investicija (njih 157 od planiranih 157) te s isplaćenih pet rata Plana oporavka.

Mi smo sada među 40-ak država na svijetu koje po sve tri svjetske rejting agencije pripadaju kategoriji A kreditnog rejtinga.

Povjerenje građana i financijskih institucija u javne financije

Tijekom 2024. godine izdali smo i tri nove tranše obveznica, po dvije na domaćem i jednu na međunarodnom financijskom tržištu, u ukupnom iznosu od 3,5 milijardi eura.

Nova izdanja obveznica realizirana su primarno za refinanciranje dospijeća postojećih obveznica.

Peti krug upisa trezorskih zapisa završio je s preko 900 milijuna eura uplata od strane naših građana. Ostalo su nadomjestili institucionalni investitori i time su i ovi trezorski zapisi ostvarili cilj od otprilike 1,2 milijarde eura.

Kada se zbroje obveznice i pet krugova trezorskih zapisa, mobilizirano više od šest milijardi eura štednje građana što pokazuje njihovo povjerenje u javne financije hrvatske države.

Na ovaj način mi realiziramo naše temeljne ciljeve o rastu plaća, mirovina i socijalnih naknada te ćemo nastaviti s aktivnostima u vezi fiskalne politike.

Daljnje smanjenje udjela javnog duga

Uz gospodarske rezultate i prioritet očuvanja stabilnosti javnih financija, ovaj prijedlog proračuna je ambiciozan u pogledu ulaganja i razvoja, a jednako tako kao i svaki put vodi računa o onima kojima država sa svim svojim mjerama i mehanizmima treba pomoći, osobito najranjivijima i najosjetljivijima.

Stoga će naš daljnji prioritet biti trajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i održavanje proračunskog manjka ispod referentne razine od 3% BDP-a.

Uspjeh po ta dva cilja rezultirat će manjkom općeg proračuna u 2025. od 2,3%, u 2026. od 1.9 %
te u 2027. godini od 1,8% BDP-a.

Očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, na kraju ove godine on će iznositi 57,4%, u 2025. 56%, u 2026. godini. 55%, a u 2027. 54,2%.

Mi smo na taj način već ove godine ispunili Maastrichtske kriterije.

Kao i kod svih drugih članica Europske unije, i naš je dug u jeku pandemije skočio 2020., međutim Hrvatska se ističe u Europskoj uniji s rekordnim smanjenjem javnog duga, koji je u četiri godine smanjen sa 87 % na 57,4%, odnosno za 30 postotnih bodova.

Dapače, smanjili smo javni dug u kontekstu niza kriza, a ostvarenja niza strateških rezultata i mjera pomoći građanima i gospodarstvu vrijednih 8 milijardi eura.

Snižavanjem javnog duga smanjujemo financijsku opterećenost gospodarstva i time jačamo Hrvatsku i njenu otpornost na buduće krize i stvaramo povoljnije uvjete za daljnji razvoj.

Iako se ubuduće očekuje nastavak pozitivnih gospodarskih kretanja, i dalje je prisutan visok stupanj rizika s obzirom na globalne geopolitičke napetosti te sve razornije posljedice klimatskih promjena.

Prihodi 33 milijarde eura, rashodi 37 milijardi eura

Zato ovim proračunom štitimo građane, jačamo konkurentnost, potičemo gospodarski rast i otpornost za buduće izazove.

Što se tiče prihoda i rashoda proračuna, prihodi će iznositi33 milijarde eura, što je rast od 8,6% u odnosu na ovu godinu.

Taj rast osiguran je većim poreznim prihodima, kao i znatno bržim povlačenjem europskih sredstava - iz Višegodišnjeg financijskog okvira te Mehanizam za oporavka i otpornost.

Ukupno smo u plusu smo preko 16 milijardi eura.

Što se tiče rashoda, oni su planirani u iznosu od 37 milijardi eura, što je 10,2% ili 3,4 milijarde eura više od tekućeg plana za ovu godinu.

Nastavak rasta mirovina, plaća i socijalnih naknada

Proračun je usmjeren u prvom redu na nastavak politike koja će omogućiti rast mirovina našim umirovljenicima.

Tijekom 2025. poboljšat ćemo formulu usklađivanja mirovina i uvesti godišnji dodatak, kao i osigurati veći dodatni staž po djetetu za majke.

Za mirovinski sustav je za iduću godinu planirano 8,8 milijardi eura, 9,4 milijardi eura u 2026. i 9,8 milijardi eura u 2027.

U ukupnim rashodima za iduću godinu izdvajanja za mirovine i ostale naknade građanima čine 30%, dakle nešto manje od trećine proračuna.

Podsjetit ću da smo proteklih godina upravo umirovljenicima usmjerili devet paketa pomoći vrijednih skoro 615 milijuna eura.

Što se tiče rasta plaća, od ukupnog iznosa rashoda petina je za zaposlene u državnoj i javnoj službi.

To je tako zahvaljujući reformi plaća koje smo proveli, a koja se primjenjuje od travnja ove godine.

Izdvajanja za zaposlene u državnim i javnim službama u 2025. iznose 8,2 milijardi eura, za školstvo 25%, za zdravstvo 23%, policija 11%, znanost 10%, obrana 6%, pravosuđe 5%, ostalo 20%.

Naša briga za najranjivije skupine društva je stalan prioritet.

U proračunu smo osigurali 903 milijuna eura za davanja u pogledu sustava brige o osobama s invaliditetom te sustava socijalne skrbi.

To uključuje inkluzivni dodatak, zajamčene naknade, doplatke za pomoć i njegu, naknade roditeljima njegovateljima i nacionalnu naknadu za starije osobe.

Demografska obnova, obrazovanje, zelena tranzicija i digitalna transformacija

Proračun prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora i strateških ciljeva Vlade u pogledu demografske obnove, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalne transformacije.

Pa je tako proračun Ministarstva demografije i useljeništva veći za 202%, proračun Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije veći za 21%, proračun Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije veći za 81% te proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih veći za 14%.

Demografski paket će u prosincu na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju predstaviti ministar Šipić, a ja bih najavio samo dvije mjere za sljedeću godinu: udvostručavamo naknadu za novorođeno dijete s 309 na 618 eura i omogućavamo majkama da za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta zadrže puni iznos plaće do najviše 3.000 eura, umjesto dosadašnjih maksimalnih 995 eura.

To znači da ćemo u našem mandatu taj limit, koji je 2016. iznosio 353 eura, podići za gotovo 9 puta, i to na 3000 eura.

Za demografske mjere osigurali smo 685 milijuna eura u 2025., s daljnjim rastom u narednim godinama.

Za jačanje mladih i obitelji te za priuštivost stanovanja, donijet će se Nacionalni plan stambene politike.

Važan proračunski prioritet je i obrazovanje:192 milijuna eura za vrtiće, 90 milijuna eura za besplatne udžbenike i prehranu, za preko 300 tisuća učenika, 53 milijuna eura za kapitalna ulaganja u škole, 8 milijuna eura za pomoćnike u nastavi.

Planiramo i 790 milijuna eura u 2026. godini za uvođenje jednosmjenske nastave od 2027. čime ćemo značajno unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Jačanje fiskalne autonomije lokalne samouprave, nastavak energetskih mjera

U skladu s načelom supsidijarnosti, 14% rashoda odnosi se na pomoći županijama, gradovima i općinama te izvanproračunskim korisnicima.

Kroz porezne izmjene, nastavljamo jačati fiskalnu autonomiju općina, gradova i županija, uz rast plaća na svim razinama.

Sport ostaje važan segment za društvo i mlade te za razvoj sporta u 2025., u okviru Ministarstva turizma i sporta, izdvajamo 160 milijuna eura, što je povećanje od 41% u odnosu na ovu godinu.

Ulaganja će obuhvatiti lokalne sportske zajednice, manifestacije i infrastrukturu.

Osiguravamo i dalje 505 milijuna eura za energetske mjere, a dodatnih 474 milijuna eura za postizanje energetske održivosti i sigurnosti.

To uključuje dekarbonizaciju i modernizaciju elektroenergetskog sustava, izgradnju plinovoda i podizanje razine LNG terminala u smislu kapaciteta te razvoj javnog prijevoza.

Ulaganje u obranu, obnovu nakon potresa i regionalni razvoj

Sigurnost Hrvatske jamčimo i ulaganjima u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske.

U tu svrhu, u 2025. godini, osigurano je 700 milijuna eura, čime se već u idućoj godini dostiže 2,01% BDP-a ukupnih izdvajanja za obranu, dakle ostvarujemo cilj i ambiciju koju smo prihvatili kao saveznica u NATO-u.

Nabavljamo modernu opremu poput sustava HIMARS, bespilotnih letjelica Bayraktar, helikoptera Black Hawk i borbenih tenkova Leopard, čime osiguravamo sigurnost države u sve složenijem globalnom okruženju.

Obnova od potresa ostaje prioritet, što uključuje obnovu javnih i privatnih objekata, ali i obnovu kulturne i sakralne baštine.

Od 2020. do 2027. osigurali smo 6,2 milijarde eura za sanaciju šteta i obnovu infrastrukture. Od toga je 2,7 milijarde eura planirano u naredne tri godine.

Regionalni razvoj i dalje će biti važan segment naše politike pa nastavljamo i s ulaganjima u Slavoniju, Baranju i Srijem, Liku, Gorski kotar, Dalmatinsku zagoru, Karlovačku županiju, Banovinu, Sjever kao i u brdsko-planinska područja.

U 2025. za ove projekte izdvajamo 603 milijuna eura.

Proračun odražava viziju moderne, stabilne i razvijene Hrvatske

Proračun ujedno odražava i usmjerenost investicijama. Ulaganja su usmjerena na: poticanje ruralnog razvoja za kvalitetniji život u svakom dijelu Hrvatske, razvoj poljoprivrede i hrvatskog sela kao okosnice prehrambeno suverenije Hrvatske, vodno-komunalne projekte, zdravstvenu infrastrukturu, modernizaciju željezničkog sektora, razvoj cestovne infrastrukture te unaprjeđenje sportskih kapaciteta,

Poštovane zastupnice i zastupnici,

proračun za 2025. godinu odražava našu viziju moderne Hrvatske, stabilne i razvijene europske države, države koja osigurava bolji okvir za kvalitetniji život svim našim sugrađanima, bili oni u privatnom, javnom ili državnom sektoru.

Ovim proračunom osiguravamo nekoliko ključnih ciljeva na tragu Programa Vlade.

Prvo je financijsku stabilnost, kroz smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, održavanje proračunskog manjka ispod referentnih razina i odgovorno upravljanje sredstvima.

Snažan investicijski ciklus, poduprt europskim sredstvima, za razvoj naprednije infrastrukture i usluga.

Brigu za građane, kroz rast mirovina, plaća, naknada i ulaganja za najranjivije skupine.

U proteklim godinama pokazali smo i otpornost i snagu i znanje kako da ostvarimo strateške ciljeve i očuvamo socijalnu koheziju i zajednički prebrodimo sve krize s kojima smo bili suočeni.

Ovaj proračun danas daje nam alate da i na buduće izazove odgovorimo i odlučno i učinkovito, osiguravajući pritom stabilnost u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i financijskom smislu, a jednako tako i sigurnost naših građana.

S ovim proračunom nastavljamo graditi Hrvatsku kao zemlju prilika, razvoja i solidarnosti - zemlju u kojoj svi imaju priliku za kvalitetniji život, a svaka regija kroz sve ove investicije jednake šanse, što je konstanta naše politike.

Hvala vam."

Primorac: Uz zadržavanje socijalne i razvojne komponente, specifičnost ovoga proračuna je u jačanju otpornosti

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac naglasio je da je proračun najvažniji politički dokument, u kojem se, kako je rekao, manifestiraju Vladine projekcije prikupljanja prihoda, kao i mehanizam preraspodjele prikupljenih prihoda na one prioritete za koje Vlada i parlamentarna većina drži da su nužni u određenom razdoblju.

Istaknuo je kontinuitet održavanja stabilne fiskalne pozicije, koji se, prije svega, ogleda u smanjenju udjela javnoga duga u BDP-u i zadržavanju proračunskoga manjka u prihvatljivim razinama.

Ministar je podsjetio da je državni proračun u proteklih nekoliko godina rastao. "Dok god imamo deficit državnog proračuna, a govorimo o konsolidiranoj općoj državi, to znači da su nam rashodi veći od prihoda. I koliko god taj proračun raste na prihodnoj strani, važno je istaknuti kako je cilj Vladine politike identificirati prioritete u smislu raspodjele tih rashoda", pojasnio je. Zbog toga je, naglasio je, kontinuitet obilježja naših proračuna u protekla dva mandata, a onda i početkom ovog trećeg, socijalana i razvojna komponenata.

Rekao je da državni proračun kroz politiku rashoda može utjecati na povećanje ili očuvanje gospodarskog rasta. "Stope gospodarskoga rasta kakve bilježimo u Hrvatskoj, a koje su višestruko veće od prosjeka Europske unije rezultat su naših politika", naglasio je Primorac.

Pojasnio je da država može utjecati na povećanje gospodarskoga rasta na nekoliko načina, istaknuvši povećanje bruto investicija u fiksni kapital i povećanje potrošnje.

Uz zadržavanje socijalne i razvojne komponente, ministar je naveo da je specifičnost ovoga proračuna upravo u jačanju otpornosti i to kroz ulaganja u Hrvatsku vojsku, a onda i u energetsku infrastrukturu.

Važnim je istaknuo i zaduživanje države putem trezorskih zapisa i narodnih obveznica, osvrnuvši se na zadnje izdanje trezorskih zapisa koje je jučer završilo i za institucionalne investitore. "Izdavanjem trezorskih zapisa kod građana smo mobilizirali u nominalnom iznosu 940 milijuna eura štednje, a jedan dio namijenili smo institucionalnim investitorima koji su imali priliku uložiti 260 milijuna eura", ustvrdio je Primorac.

Zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može se provesti do iznosa od 8,6 milijardi eura

Ministar je spomenuo i Zakon o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu, po kojem se zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može provesti do ukupnog iznosa od 8,6 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 6,5 milijardi eura.

Kazao je da zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 231,6 milijuna eura.

Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 260 milijuna, naveo je Primorac.

Podnošenje amandmana digitalnim putem iskorak u digitalizaciji

Istaknuo je da se Zakonom o izvršavanju državnog proračuna postotak ograničenja zaduženja svih županija, gradova i općina, koji provode značajne kapitalne projekte, u 2025. utvrđuje na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini.

Ministar se osvrnuo i na podnošenje amandmana digitalnim putem, što je novost od ovoga proračuna. Smatra to značajnim iskorakom u smislu digitalizacije, ali i olakšanja poslovanja svim saborskim zastupnicama i zastupnicima, kao i Ministarstvu financija koje sudjeluje u koordinaciji i prikupljanju odgovora svih ministarstva na te amandmane.

Plenković: Proračunom štitimo građane, jačamo konkurentnost, potičemo gospodarski rast i otpornost za buduće izazove

Više sličnih tema

Nove obavijesti