Vlada

Primorac za HRT: Hrvatska brže raste od eurozone i uspješno kontrolira javni dug

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, boraveći u Washingtonu na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke, izjavio je za HRT kako Hrvatska ostvaruje značajno brži ekonomski rast od prosjeka eurozone (3,6% prema 0,9%) te uspješno kontrolira javni dug, koji će ove godine pasti ispod 58% BDP-a. Naglasio je da su globalni ekonomski trendovi zabrinjavajući, s rastom globalnog duga prema BDP-u i očekivanim daljnjim povećanjem do 2030. godine. Primorac je također istaknuo zadovoljstvo smanjenjem inflatornih pritisaka, iako cijene pojedinih proizvoda ostaju visoke, te je najavio daljnje fokusiranje na ugrožene obitelji. Očekuje se popuštanje kamatnih stopa do sredine iduće godine, što će utjecati i na smanjenje troškova zaduživanja u Hrvatskoj. Ministar je najavio i zakonske izmjene koje će poboljšati situaciju građana vezanu uz bankarske naknade, kao odgovor na njihovo povećanje.

25.10.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Washington
Teme:	makroekonomija, fiskalna politika, monetarna politika, međunarodni financijski odnosi
Izdvojeni datumi:	2024-10-25T00:00:00Z, 2030-01-01T00:00:00Z, 2025-07-01T00:00:00Z
Datum:	25.10.2024. 0:00:00
Kategorije:	makroekonomija, fiskalna politika, monetarna politika, međunarodni financijski odnosi
	Marko Primorac, Hrvatska, ekonomski rast, javni dug, inflacija, kamate, MMF, Svjetska banka, eurozona

Primorac za HRT: Hrvatska brže raste i uspješno kontrolira javni dug

Prognoze za Hrvatsku su dobre i kada je riječ o rastu do kraja ove godine, ali i kada je riječ o udjelu javnog duga u BDP-u koji je u Hrvatskoj niži od prosjeka eurozone, poručio je, za Dnevnik HTV-a, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac iz Washingtona gdje sudjeluje na godišnjem zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

To su posebno dobre vijesti kada se uzmu u kontekstu zbivanja u svim ostalim državama svijeta. Mogu istaknuti kako je ozračje općenito na svim ovim sastancima na kojima smo do sada bili relativno pozitivno, ali uz isticanje kontinuirano i svih negativnih rizika.

Globalna ekonomija pokazala otpornost

Ministar je istaknuo kako je globalna ekonomija pokazala doista otpornost.

„Stope rasta su relativno očuvane i kako su mjere monetarne politike usmjerene prema snižavanju inflatornih pritisaka također bile konstruktivne i dobre te ujedno nisu narušile poziciju pojedinih država kada je riječ o rastu“, rekao je Primorac

Dodao je da kada se govori o globalnom rastu, očekuje se rast od 3,2 posto.

„Hrvatska će u ovoj godini ostvariti realni rast od 3,6 posto, a prosjek eurozone je 0,9 posto. Dakle, rast ćemo nekoliko puta brže od prosjeka eurozone“, naglasio je.

Istaknuo je da kada se govori o dugu, situacija je globalno posebno zabrinjavajuća.

„Statistike pokazuju kako je globalni dug u globalnom BDP-u dosegao razinu od oko 94 posto, a do 2030. godine očekuje se dalje povećanje udjela javnog duga u BDP-u te bi on mogao dosegnuti čak razine od 100% BDP-a globalnog, naveo je Primorac.

Hrvatska je tu u posebno dobroj poziciji i u smislu gospodarskog rasta, ali i fiskalne politike.

„Naš javni dug mjeren udjelom u BDP-u pasti će ispod 58% već ove godine, fiskalna pozicija je dobra i stabilna i možemo reći kako je u okruženju koje prije svega karakterizira niska stopa rasta globalno i visok udjel javnog duga u BDP-u, Hrvatska stoji jako dobro, imamo prostora za eventualne reakcije ako to bude potrebno i naši građani u tom kontekstu ne moraju biti zabrinuti“, pojasnio je ministar Primorac.

Zadovoljni pozitivnim trendovima smanjenja inflatornih pritisaka

Osvrnuo se i na izazove - inflacija je obuzdana, recesija je izbjegnuta, ali visoke cijene ostale su visoke posvuda, pa i u Hrvatskoj. Fond nam predviđa inflaciju do kraja ove godine od 4% i tu je došlo do blage korekcije, ali negativnom smjeru.

„Mi imamo dvije stope inflacije koje pratimo, jedno je indeks potrošačkih cijena hrvatski, koji računa naš državni zavod za statistiku. Tu smo prema zadnjim rezultatima imali inflaciju 1,6 posto, očekujemo prosjek od 3 posto na razini godine. Ova inflacija koja mjeri harmonizirani indeks potrošačkih cijena na razini EU je nešto viša“, kazao je Primorac.

Istaknuo je kako su svi zadovoljni s pozitivnim trendovima u smislu smanjenja inflatornih pritisaka.

„No, kada razgovarate s kolegama na svim sastancima, sve nas zabrinjavaju i dalje visoke cijene pojedinih proizvoda, posebno prehrambenih proizvoda. I sasvim je jasno kako je potrebno i dalje na neki način, i u mjerama fiskalne politike, općenito u politikama vlade, poseban fokus stavljati na najugroženije obitelji, obitelji s najnižim dohocima. I to je ono što smo mi do sada činili, ali činit ćemo i dalje“, najavio je potpredsjednik Vlade.

Popuštanje kamata do sredine iduće godine

Europska banka je treći put korigirala ključnu kamatnu stopu. Upitan hoće li se to odraziti na poslovanje banaka u Hrvatskoj, hoće li banke u Hrvatskoj shodno tome sniziti kamatnu stopu za hrvatske građane, Primorac je rekao kako preljevanje kamatne stope ECB-a ovisi od države do države, odnosno o strukturi samoga portfelja.

„Mi imamo jedan veliki dio duga koji je praktički fiksiran u smislu kamatne stope. Kd imate kredit s fiksnom kamatnom stopom onda se to naravno ne odražava na kamate koje plaćate bankama. Međutim, očekujemo i dalje smanjenje kamatnih stopa. To će posebno biti i za nove kredite i za kredite koji su denominirani, odnosno koji su iskazani i u koje su građani ušli uz varijabilne kamatne stope“, pojasnio je ministar.

Dodao je kako se očekuje da će to utjecati i na smanjenje troškova zaduživanja.

„Taj ciklus popuštanja kamatnih stopa će trajati vjerojatno prema svim očekivanjima negdje do sredine sljedeće godine. Terminalna stopa kada govorimo o ECB-u bi trebala biti na razinama od oko 2,25 i očekujemo da ćemo se tu negdje, otprilike u smislu popuštanja kamatnih stopa i zaustaviti u ljeto sljedeće godine“, kazao je Primorac.

Banke čitavu godinu dižu naknade pa stoga i reakcija Ministarstva financija

Ministar je odgovorio i na pitanje o bankarskim naknadama koje su vruća tema u Hrvatskoj. Naime, nedavno je obradovao hrvatsku javnost viješću kako će biti ukinute naknade na osnovnim računima za isplate plaća i mirovina, ali sada banke najavljuju cijeli niz poskupljenja kada je riječ o drugim uslugama za njihove klijente.

„Banke su zapravo čitavu godinu dizale te naknade i najavljivale da će povećavati te naknade i dalje tijekom ove godine. Baš zbog toga je uslijedila reakcija Ministarstva financija prije svega prema Hrvatskoj narodnoj Banci, a onda i u smislu zakonodavnih izmjena koje ćemo predložiti i koje će stupiti na snagu već sljedeće godine kako bismo situaciju tu, posebno za one naše najugroženije građane, učinili što prihvatljivijom“, istaknuo je Primorac.

Izvor: HTV / Vlada

Više sličnih tema

07.01.2025 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

28.07.2026 16:45 | Zadarska policija

Državni tajnik Mihotić predstavio izmjene i dopune Pravilnika o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe

28.07.2026 15:45 | Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Trideset i druga Odluka o financiranju u sklopu Poziva NPOO.C3.1.R1-I2.01 Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole

28.07.2026 14:05 | Krapinsko-zagorska policija