Vlada

Plenković: "Hrvatska ima jako dobar trend - rast BDP-a i smanjivanje inflacije"

Premijer Andrej Plenković izjavio je kako Hrvatska bilježi vrlo pozitivan trend rasta BDP-a i smanjenja inflacije, koja je u svibnju pala na 3,3 posto, najnižu razinu od rujna 2021. Istaknuo je da su vladine mjere imale učinka te da rast BDP-a u prva tri mjeseca ove godine potvrđuje da građani imaju što trošiti. Osvnuo se i na odnos s predsjednikom Milanovićem, kritizirajući njegove izjave o plaćama i inflaciji, te naglasio realni rast plaća od 37 posto u proteklih osam godina. Plenković je također komentirao fiskalnu decentralizaciju Zagreba, reformu poreza na dohodak i opskrbu plinom, odbacujući tvrdnje o političkom utjecaju na odluke HERA-e.

31.05.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Zagreb
Teme:	Državna statistika, Ekonomska politika, Državne financije, Energetska politika
Izdvojeni datumi:	2021-09-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2017-01-01T00:00:00Z
Datum:	31.5.2024. 0:00:00
Kategorije:	Državna statistika, Ekonomska politika, Državne financije, Energetska politika
	Andrej Plenković, inflacija, BDP, Hrvatska, Vlada, ekonomija, Zoran Milanović, porez na dohodak, plin, HERA

Plenković: Imamo jako dobar trend – rast BDP-a i smanjivanje inflacije koja je najniža od rujna 2021.

Komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku o inflaciji u svibnju, koja se smanjila na 3,3 posto, istaknuo je da se radi o najnižoj stopi inflacije još od rujna 2021. "U Hrvatskoj imamo jako dobar trend - rast BDP-a i smanjivanje inflacije", poručio je i dodao kako su mjere koje je Vlada poduzimala, od paketa pomoći građanima i gospodarstvu do subvencioniranja cijena energenata te ograničavanja potrošačke košarice, očito imale efekta.

Nakon obilježavanja Dana grada Zagreba, predsjednik Vlade Andrej Plenković se u izjavi za medije osvrnuo na nekoliko tema.

Komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku o inflaciji u svibnju, koja se smanjila na 3,3 posto, istaknuo je da se radi o najnižoj stopi inflacije još od rujna 2021.

"U Hrvatskoj imamo jako dobar trend - rast BDP-a i smanjivanje inflacije", poručio je i dodao kako su mjere koje je Vlada poduzimala, od paketa pomoći građanima i gospodarstvu do subvencioniranja cijena energenata te ograničavanja potrošačke košarice, očito imale efekta.

"Uz veliku zaposlenost od milijun i 722 tisuće ljudi te uz najnižu nezaposlenost koja je nešto malo više od 88 tisuća ljudi, i ovi podaci su itekako dobar start naše treće Vlade i činit ćemo sve za još više dizanje gospodarskog i socijalnog standarda naših sugrađana kako bi nam razvijenost došla do između 80 i 82 posto prosjeka razvijenosti Europske unije", kazao je premijer Plenković.

Mi obilježavamo Dan državnosti, ne bavimo se drugima

Upitan je li pitao predsjednika Republike zašto nije sudjelovao na obilježavanju Dana državnosti, premijer je kazao da nije.

"Mi obilježavamo Dan državnosti, a nije na meni da se bavim drugima", poručio je.

Odgovarajući na komentar predsjednika Republike o prosječnoj plaći u Zagrebu, premijer je pojasnio da postoji prosječna i medijalna plaća.

"Mislim da bi bilo sjajno da se vratimo u vremena dok je on bio premijer kada su ljudi koji su bili ispod medijalne plaće primali manje od minimalca ", ironično je poručio.

Naglasio je kako je potpuno netočno što je Milanović rekao da je inflacija pojela rast plaća.

Istaknuo je da je u proteklih osam godina nominalni rast plaća minus inflacija dovodi do realnog rasta plaća od 37 posto. Na godišnjoj razini ta je ista računica oko 12,7 posto.

"Mi činimo sve da ljudi žive bolje, a to se u konačnici vidi i na osobnoj potrošnji koja je u prva tri mjeseca ove godine generirala i rast BDP-a. Da nemaju ljudi što trošiti, ne bi trošili", rekao je premijer Plenković.

Bilo je prostora da se i u Zagrebu ide na niže stopa poreza na dohodak

U kontekstu prihoda gradova, naveo je da su nakon fiskalne decentralizacije u 2017. prihodi Grada Zagreba danas 68 posto veći.

Podsjetio je i na reformu poreznog sustava koja je stupila na snagu 1. siječnja ove godine, kazavši da su u Vladi procjenjivali na temelju podataka i pažljivih analiza Riznice i Ministarstva financija, da će s ovakvim gospodarskim rastom doći do rasta plaća, a time i do većih prihoda od poreza na dohodak i to otprilike između 25 i 30 posto, što se i dogodilo.

"Naša politika da ukinemo prirez je bila ispravna, a ostavili smo jedinicama lokalne samouprave da iskoriste načelo lokalne fiskalne autonomije i sami utječu svojim odlukama na plaće ljudi", kazao je i dodao da je bilo prostora da se i u Zagrebu ide na niže stope poreza na dohodak i time i Zagrepčanima priušte veće plaće.

Važno je da građani Zagreba imaju zajamčenu opskrbu plinom po što jeftinijoj cijeni

Upitan o opskrbi plinom u Zagrebu, premijer je kazao da se radi o natječaju HERA-e koji se provodio za niz opskrbnih područja diljem Hrvatske, koji je kompetitivan.

Vlada, naglasio je, ne može utjecati na to kakvu je tko ponudu dao.

"Važno je da građani grada Zagreba, kao i svi ostali, imaju zajamčenu opskrbu plinom te da cijena tog plina bude što jeftinija", dodao je.

Podsjetio je da je Vlada u momentima velike krize subvencionirala cijenu plina i zadržala je priuštivom svim građanima.

Ovo su, dodao je, stvari o kojima treba voditi računa Gradska plinara, Holding i Grad Zagreb, i borit se na tržištu.

Odbacio je tumačenja da je politika kumovala odluci HERA-e da distribuciju plinom u Zagrebu dodijeli Međimurje plinu čiji je direktor član HNS-a, koji je koalicijski partner HDZ-a, naglasivši da ne postoji neki 'tajni plan" već je to bio javni natječaj.

Više sličnih tema

28.05.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

19.07.2026 10:45 | Primorsko-goranska policija