Vlada

Primorac: Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj jedno od najnižih u EU

Ministar financija Marko Primorac izjavio je na 7. poreznoj konferenciji kako je porezno opterećenje rada u Hrvatskoj jedno od najnižih u Europskoj uniji, čime je Hrvatska poželjna destinacija za poslovni nastan. Predstavio je i portal porezne konkurentnosti koji omogućuje usporedbu poreznih sustava. Naglasio je da je Hrvatska konkurentna u oporezivanju dobiti i rada, dok je oporezivanje potrošnje dominantnije, s PDV-om kao glavnim izvorom prihoda. Unatoč tome, Hrvatska ima jednu od najviših stopa PDV-a u EU, ali i nisku implicitnu stopu poreza na dohodak. Ukinut je prirez, a lokalne jedinice samouprave dobile su veću autonomiju u određivanju poreza na dohodak, poreza na kuće za odmor i paušalnog poreza u turizmu. Nema uvođenja novih poreza u ovoj godini, a daljnje rasterećenje najviših plaća smatra kontraproduktivnim.

19.01.2024 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Europska unija
Teme:	porezna politika, porezna reforma, izravna strana ulaganja, fiskalna politika
Izdvojeni datumi:	2024-01-19T00:00:00Z, 2021-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z
Datum:	19.1.2024. 0:00:00
Kategorije:	porezna politika, porezna reforma, izravna strana ulaganja, fiskalna politika
	Marko Primorac, porezno opterećenje, Hrvatska, EU, porezna konkurentnost, PDV, porez na dobit, porez na dohodak, prirez, porez na kuće za odmor, paušalni porez, porezna politika

Primorac: Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj jedno od najnižih u EU

Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj je jedno od najnižih u Europskoj uniji, zbog čega je Hrvatska poželjna destinacija za poslovni nastan, poručio je danas ministar financija Marko Primorac, na 7. poreznoj konferenciji: Nova generacija poreza: Sadašnjost i budućnost oporezivanja.

Na konferenciji u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte Hrvatska, Primorac je predstavio portal porezne konkurentnosti, koji se nalazi na internetskoj stranici Porezne uprave, a omogućuje međunarodnu usporedbu poreznih sustava, odnosno članica EU-a, kao i nacionalnu usporedbu, s obzirom na to da jedinice lokalne samouprave od početka godine imaju ograničenu autonomiju u određivanju stopa poreza na dohodak.

Uz navedeno, moći se uspoređivati i ostali porezi koje te jedinice mogu određivati, poput poreza na kuće za odmor, paušalnih poreza u turizmu i poreza na potrošnju. Portal će također uključivati i osnovne statističke podatke, na primjer o fiskaliziranim računima i prometu u kupoprodaji nekretnina, što bi trebalo biti korisno i za medije.

Ministar financija je rekao i da portal treba poslužiti demantiranju teze o tome da hrvatski porezni sustav ima ogroman ugriz u ekonomiju. Spomenuo je, kao primjer, da se prema udjelu poreznih prihoda u BDP-u, Hrvatska 2021. nalazila na oko 36 posto, dok je prosjek EU iznosio oko 41 posto.

Pritom je naglasio kako, ne samo da je u Hrvatskoj taj udio niži, već je i različit trend, pa se u Hrvatskoj spomenuti udio smanjuje, a u EU povećava.

Hrvatska vrlo konkurentna u oporezivanju dobiti i rada

Pojasnio je da je porezni sustav u Hrvatskoj dominantnije orijentiran prema oporezivanju potrošnje, što znači da većina poreznih prihoda dolazi od PDV-a i trošarina. S druge strane, Hrvatska je vrlo konkurentna u oporezivanju dobiti i rada.

„Mi smo se u Hrvatskoj orijentirali na smanjenje poreznog opterećenja rada, na uštrb poreznog opterećenja potrošnje“, izjavio je ministar Primorac.

Smatra da se time povećava međunarodna porezna konkurentnost, u vidu i onih koji razmatraju ovdje pokrenuti poslovanje, a u toj poreznoj orijentaciji je pozitivna i činjenica da dio potrebnih poreznih prihoda financiraju oni koji nisu rezidenti Hrvatske, čime Primorac cilja na potrošnju stranih turista.

Unatoč tome što je porezno opterećenje potrošnje u Hrvatskoj značajno veće od prosjeka EU-a, pojasnio je ministar, to je dobro i to ne treba mijenjati, dodavši da Hrvatska poslije Mađarske ima drugu najvišu opću stopu PDV-a u EU.

S druge strane, Primorac je istaknuo da je Hrvatska po implicitnoj stopi poreza na dohodak, koja iznosi 27 posto, treća u EU.

Hrvatska agregatno po oporezivanju rada spada među prve tri članice EU-a, s najmanjim poreznim opterećenjem rada, poručio je Primorac, dok je ta stopa najviša u Italiji, a iznosi 43 posto.

Smanjenje PDV-a najčešće nije uputno

Smatra da poduzetnici i različita poslovna udruženja trebaju širiti te informacije u međunarodnoj javnosti, kako bi se privukla izravna strana ulaganja.

Primorac je apostrofirao i međunarodnu konkurentnost Hrvatske kada je riječ o oporezivanju kapitala, pri čemu nižu stopu poreza na dobit od deset posto plaća 91 posto obveznika. Pritom je stopa od deset posto najniža u EU, a ima je još i Bugarska.

I po višoj stopi poreza na dobit od 18 posto Hrvatska je među državama EU-a koje su konkurentnije, odnosno sedma je po najblažem poreznom opterećenju.

Između ostalog, ministar Primorac je istaknuo kako su analize pokazale da za smanjenje cijena proizvoda najčešće nije uputno snižavati stope PDV-a i širiti krug proizvoda s nižim stopama, iz jednostavnog razloga jer se ta smanjenja preliju u povećanje marži, a ne rezultiraju smanjenjem cijena.

Snižene stope od pet i 13 posto obuhvaćaju velik broj proizvoda, stoga su i veliki propušteni porezni prihodi od PDV-a.

Kada bi bila samo jedna opća stopa PDV-a, bez sniženih, ona bi mogla iznositi 20 posto, možda čak i nešto niže, što znači da bi, pod uvjetom da se cijene utvrđuju pošteno, razina poreznih prihoda bila ista, procjena je ministra, međutim odmah se ogradio i rekao kako ne smatra da je to ispravan put.

"Cijene proizvoda koji su se oporezivali po nižoj stopi bi se sigurno povećale, a cijene svih ostalih proizvoda čija bi se stopa smanjila s 25 na 20 posto vjerojatno bi ostale iste. To je ono što nas je empirija naučila", zaključio je Primorac.

Ukidanje prireza postiglo željene učinke

Primorac se osvrnuo i na porezne izmjene koje su stupile na snagu početkom godine, ocijenivši da je ukidanje prireza i prepuštanje dominantnije uloge jedinicama lokalne samouprave za utvrđivanje stopa poreza na dohodak postiglo željene učinke, podsjetivši da od ukupno 302 lokalne jedinice koje su imale prirez, njih 242 ili više od 80 posto ga nije zamijenilo uvođenjem maksimalnih stopa poreza na dohodak.

Osim rasterećenja dohotka, djelomično je izmijenjena i struktura poreznog opterećenja, u smislu postupnog prebacivanja poreznog opterećenja s rada na imovinu, čime se ostvaruju i željeni učinci često spominjanog poreza na nekretnine.

Tako su se, na primjer, do 2024. kuće za odmor mogle maksimalno oporezivati s dva eura po četvornom metru, a sada je maksimalna granica pet eura. Pritom, od 463 jedinice koje su u 2023. imale porez na kuće za odmor, njih 136 je utvrdilo taj porez u većem iznosu od dva eura, a 52 jedinice u maksimalnom iznosu od pet eura, izvijestio je Primorac, dodavši da je porastao broj jedinica koje su povećale paušalni porez u turizmu.

Kuća za odmor je definirana kao građevina ili dio građevine koja se koristi povremeno ili sezonski. Spomenuti porez se tako ne plaća na one nekretnine u kojima je netko trajno nastanjen ili koja je u trajnom najmu, ali kuća za odmor se ne odnosi samo na vikendice, kako mnogi smatraju, već je obuhvat tog poreza znatno širi.

Nema uvođenja novih poreza u ovoj godini

Odgovarajući na pitanje novinara što je s oko 50 tisuća praznih stanova u Zagrebu, kao i onima koji se izdaju u kratkoročni najam, Primorac je potvrdio da navedeni primjeri spadaju pod definiciju kuće za odmor.

Istaknuo je i da oni koji kratkoročno iznajmljuju nekretnine i plaćaju paušalni porez u turizmu, moraju istovremeno plaćati i porez na kuću za odmor. Određen dio građana je do sad smatrao da ne mora istovremeno plaćati oba poreza, pa je ta norma pojašnjena.

U kontekstu poreza na nekretnine, Primorac je poručio kako u ovoj godini neće biti uvođenja novih poreza, dok će se u budućnosti vidjeti hoće li se postojeći porez na kuće za odmor u određenoj mjeri modificirati, kao i hoće li se uvoditi novi porez na tragu ranijih prijedloga o oporezivanju nekretnina.

Daljnje rasterećenje najviših plaća je kontraproduktivno

Upitan o tome da poslodavci problematiziraju oporezivanje onih viših plaća, koje su se do 2024. oporezivale po stopi od 30 posto, Primorac je ocijenio da se radi o malom broju takvih obveznika, njih oko 12 tisuća ili 0,4 posto od ukupnog broja poreznih obveznika.

Razumije da se poslodavci zalažu za dodatna rasterećenja, ali smatra da bi to bilo kontraproduktivno, stoga se tako nešto ne može ni očekivati.

"Sve više od toga bi značilo da polako idemo prema konceptu 'flat tax', odnosno jedinstvene porezne stope, što je u suprotnosti s trendovima prisutnima drugdje u EU i svijetu, gdje se fiskalna politika u sve većoj mjeri usmjerava prema uvođenju progresivnih stopa i više razreda", izjavio je ministar financija.

Paušalni obrtnici zahtijevaju da se, u kontekstu inflacije, podigne prag za ulazak u sustav PDV-a s trenutnih 40 tisuća eura, no Primorac je ocijenio da je taj prag u Hrvatskoj relativno dobro pozicioniran, te da ga nema potrebe povećavati, pri čemu je u EU nekoliko država s višim pragom, a cijeli niz s nižim.

Izvor: HINA/Vlada

Primorac: Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj jedno od najnižih u EU

Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj je jedno od najnižih u Europskoj uniji, zbog čega je Hrvatska poželjna destinacija za poslovni nastan, poručio je danas ministar financija Marko Primorac, na 7. poreznoj konferenciji: Nova generacija poreza: Sadašnjost i budućnost oporezivanja.

Više sličnih tema

Nove obavijesti