Vlada

Piletić: Cjeloživotno učenje i usvajanje vještina ključ su za budućnost

Ministar rada Marin Piletić upozorio je na konferenciji „ESF+ za vještine budućnosti“ da je cjeloživotno učenje i usvajanje novih vještina ključno za suočavanje s promjenama na tržištu rada, gdje će do 2030. godine značajan broj radnika morati promijeniti zanimanje. Hrvatska je postavila cilj da do 2030. 55% građana bude uključeno u cjeloživotno obrazovanje. Europski povjerenik Nicolas Schmit dodao je da unatoč nezaposlenosti, Europa ima manjak radnika te da ulaganja u ljudski kapital i vještine moraju biti prioritet. Na konferenciji su dodijeljeni i novi ugovori u okviru programa „Zaželi“ vrijedni preko 28 milijuna eura, koji financiraju usluge potpore starijima i osobama s invaliditetom te osnažuju dugotrajno nezaposlene žene.

15.12.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Europa
Teme:	Obrazovanje, Tržište rada, Socijalna politika, Europske integracije
Izdvojeni datumi:	2024-05-01T00:00:00Z, 2030-01-01T00:00:00Z
Datum:	15.12.2023. 0:00:00
Kategorije:	Obrazovanje, Tržište rada, Socijalna politika, Europske integracije
	cjeloživotno učenje, vještine, tržište rada, prekvalifikacija, Marin Piletić, Nicolas Schmit, Europski socijalni fond, Zaželi

Piletić: Cjeloživotno učenje i usvajanje vještina ključ za budućnost

Građani se moraju se cjeloživotno obrazovati, usavršavati se, prekvalificirati i usvajati nove vještine jer brojnih poslova koji danas postoje za deset godina vjerojatno više neće biti, upozorio je na konferenciji ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

To ministarstvo je u okviru Europske godine vještina koja je počela u svibnju i traje do svibnja 2024. organiziralo konferenciju „ESF+ za vještine budućnosti“.

"Veliki broj današnjih mladih generacija se obrazuje za zanimanja koja u ne tako dalekoj budućnosti više neće postojati. Određene analize pokazale su da će do 2030. 140.000 radnika u Hrvatskoj promijeniti zanimanje ili radno mjesto", rekao je ministar Piletić, dodajući da to nije samo specifična hrvatska situacija već ona postoji i u Europi i u svijetu i zajednički je izazov.

Do 2030. preko 55 posto sugrađana uključiti u proces cjeloživotnog obrazovanja

Istaknuo je da si je Hrvatska zadala cilj i zadaću da do 2030. preko 55 posto sugrađana uključi u proces cjeloživotnog obrazovanja. Europski je cilj da se 60 posto građana uključi svake godine.

Uz vještine, u uvodu konferencije koja će se baviti i povezivanjem obrazovanja i tržišta rada i mogućnostima transnacionalne suradnje u području vještina, istaknuti su i problemi demografije, nedostatka radnika i potreba pristojnih plaća.

Uz to, europski povjerenik za poslove i socijalna pitanja Nicolas Schmit naglasio je jedan paradoks: dok još uvijek imamo nezaposlenost u brojnim europskim zemljama, pogotovo među mladima, one se istovremeno suočavaju s manjkom radnika. "Zato moramo vratiti mlade na tržište rada nudeći im cjeloživotno učenje, nove vještine, prekvalifikacije i usavršavanje", rekao je Schmit.

Dodao je da vještine postaju sve važnija tema i da smo u razdoblju velikih promjena, tranzicija i transformacija. Ulaganja u vještine i ljudski kapital je ključ. Nećemo moći imati koristi iz promjena ako ne ulažemo u ljude.

Istaknuo je da Europska unija ulaže velika sredstva u ljudski kapital, odnosno u obrazovanje i obučavanje.

Schmit je pohvalio regionalnu dimenziju koju je Hrvatska dala ovoj konferenciji kao zemlja koja trenutno predsjeda Jadransko-jonskom inicijativom, što je istaknuo i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

"Naše predsjedanje obilježeno je važnim temama: osnaživanjem položaja žena, očuvanjem okoliša, energetikom, mladima i njihovom budućnošću", pojasnio je.

Današnja tema - ljudski kapital i vještine- prožima sve njih, dodao je.

Dodijeljeno novih 30 ugovora u okviru programa "Zaželi"

Ministar Piletić je također dodijelio novih 30 ugovora u okviru programa „Zaželi - prevencija institucionalizacije“ u vrijednosti više od 28 milijuna eura koji su sufinancirani iz Europskog socijalnog fonda+.

Radi se o financiranju pružanja usluga potpore i podrške u svakodnevnom životu osobama starijim od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom. No tim se programom osnažuje i povratak dugotrajno nezaposlenih žena na tržište rada.

"Europski ciljevi sprečavanja institucionalizacije socijalnih usluga doveli su do toga da je Hrvatska razvila poseban model prevencije institucionalizacije kroz program 'Zaželi'. Dva su njegova cilja: omogućiti zapošljavanje dugotrajno nezaposlenim ženama - iako se u novom pozivu nismo ograničili samo za žene - a s druge strane omogućiti pomoć u kući za starije s obzirom na nedostatak mjesta u ustanovama", pojasnio je.

Izvor: Hina/Vlada