Vlada

Vlada donijela odluke o Maksimiru, obrazovanju, mirovinama i projektu 'Zaželi'

Vlada Republike Hrvatske održala je sjednicu na kojoj su donesene značajne odluke. Ključne točke uključuju postizanje dogovora sa Zagrebačkom nadbiskupijom i Gradom Zagrebom oko izgradnje stadiona na Maksimiru, čime je riješen temeljni preduvjet za njegovu realizaciju. Također, upućene su izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u Sabor, usmjerene na reforme obrazovnog sustava, povećanje sati učenja te poboljšanje radno-pravnog statusa odgojno-obrazovnih radnika. Nastavlja se i mini mirovinska reforma izmjenama četiri mirovinska zakona, s ciljem povećanja broja korisnika mirovina i poboljšanja uvjeta. Projekt 'Zaželi' dobiva povećana sredstva kako bi se pružila potpora za 66.000 korisnika, a zaposlit će se 11.000 osoba. Vlada je odlučila da država neće koristiti pravo prvenstva otkupa plina tvrtke Vermilion, već će im omogućiti prodaju njihovog i državnog udjela, čime se očekuje prihod od skoro 29 milijuna eura u prve dvije godine. Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izvijestio je o obnovi od potresa, ističući isplatu 230 milijuna eura za obnovu privatne imovine te završetak obnove značajnih javnih objekata.

07.12.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Zagreb, Glina, Petrinja
Teme:	Gradnja, Infrastruktura, Obrazovanje, Mirovinski sustav, Socijalna politika, Energetika, Obnova, Potres
Izdvojeni datumi:	2023-12-07T00:00:00Z, 2027-09-01T00:00:00Z, 2023-09-20T00:00:00Z, 2016-06-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2025-01-01T00:00:00Z
Datum:	7.12.2023. 0:00:00
Kategorije:	Gradnja, Infrastruktura, Obrazovanje, Mirovinski sustav, Socijalna politika, Energetika, Obnova, Potres
	Vlada, stadion Maksimir, Zagrebačka nadbiskupija, Grad Zagreb, obnova, potres, obrazovanje, mirovine, projekt Zaželi, plin, Vermilion

Sjednica Vlade: Realiziran temeljni preduvjet za izgradnju primjerenog stadiona na Maksimiru

Vlada je donijela odluke o sklapanju Sporazuma o razumijevanju i podršci sa Zagrebačkom nadbiskupijom te Gradom Zagrebom u vezi rekonstrukcije „Gradskog stadiona Maksimir“ i izgradnje ili rekonstrukcije objekata Katoličke Crkve na 10 lokacija u Gradu Zagrebu. U Sabor su upućene i izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, zbog reformskih procesa koji će utjecati na povećanje broja sati i sati potpomognutog i obogaćenog učenja te na pitanja radno-pravnog statusa odgojno-obrazovnih radnika. Izmjenama i dopunama četiri mirovinska zakona nastavlja se mini mirovinska reforma radi povećanja broja korisnika mirovina iz prvog i drugog stupa.

Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za obnovu od potresa.

Ove godine iz proračuna za obnovu privatne imovine isplaćeno 230 milijuna eura

Ministar je kazao kako je na području Zagreba završena obnova nekoliko značajnih objekata javne i kulturne namjene. Obnovljena je Crkva svetog Marka, dovršena je konstrukcijska obnova Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti te prostori Kliničke bolnice Merkur.

Govoreći o dinamici obnove, izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim intenzitetom provođenja radova na područjima pogođenim zagrebačkim i petrinjskim potresom, naglasivši kako je ove godine iz državnog proračuna za obnovu privatne imovine osigurano i isplaćeno 230 milijuna eura.

Ministar je rekao da je do sada je završena obnova 202 obiteljske kuće, a u ovo trenutku otvoreno je 1486 gradilišta na područjima oštećenim zagrebačkim i petrinjskim potresom.

U prosincu se očekuje završetak obnove i otvaranje 12 višestambenih zgrada te završetak 131 drvene montažne kuće na području Gline i Petrinje.

Ministar Bačić je također izrazio zadovoljstvo modelom samoobnove, koji kvalitetno funkcionira, te je tako do sada isplaćen 31 milijun eura na posebne račune kod hrvatskih banaka, građanima koji su se odlučili za ovakav model obnove.

S obzirom na to da je rok za podnošenje zahtjeva za obnovu do kraja ove godine, ministar je još jednom pozvao sve sugrađane koji nisu, da prijave oštećenja na svojim objektima.

Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju zbog reformskih procesa

Vlada je uputila u hitnu saborsku proceduru izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, zbog reformskih procesa koji će utjecati na povećanje broja sati i sati potpomognutog i obogaćenog učenja te na pitanja radno-pravnog statusa odgojno-obrazovnih radnika.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs kazao je da se izmjene predlažu prvenstveno zbog reformskih procesa predviđenih Nacionalnom razvojnom strategijom kao i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti koji predviđa strukturnu reformu, značajna financijska ulaganja od dvije milijarde eura i modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja.

Glavni cilj je svim učenicima omogućiti jednake šanse za osobni razvoj i pristup kvalitetnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja te višu razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

Kako bi se to postiglo do 2027. godine, ministar Fuchs je naveo kako je potrebno infrastrukturno ulaganje i stvaranje preduvjeta za rad osnovnih škola u jednoj smjeni.

Nakon što se ti uvjeti ostvare na razini cijele Hrvatske, od rujna 2027. godine omogućava se produljenje boravka učenika u osnovnoj školi i to povećanjem broja obveznih i izbornih sati te uvođenjem potpomognutoga i obogaćenog učenja koje će učenici osnovnih škola obvezno pohađati s ciljem postizanja više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

Uvodi se i mogućnost osnivačima školskih ustanova da samostalno utvrđuju upisna područja osnovnih škola čime će se ona brže racionalizirati i optimizirati te uskladiti s trenutačnim potrebama učenika, što će omogućiti brži prelazak škola u jednu smjenu.

Kako bi se u školama osigurao što veći broj stručnih radnika, osobito u deficitarnim strukama poput matematike, fizike, kemije i slično, predlaže se mogućnost zapošljavanja stručnih učitelja i nastavnika do 67. godine života na određeno vrijeme te mogućnost zapošljavanja korisnika državnih stipendija Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe koji su, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzeli obavezu rada u školi.

Radi modernizacije i digitalizacije sustava te administrativnog rasterećenja roditelja, uvodi se mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem što će pridonijeti bržem, dostupnijem i jednostavnijem upisu djece, kao i omogućavanje ispričavanja izostanaka učenika putem e-Dnevnika.

Također, kako bi se osigurala viša razina zaštite prava djece u školama, uvodi se mogućnost ravnateljima škola da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Dodatno se uređuju i odredbe vezane uz provedbu nastave u kući za djecu s teškoćama koja će se moći organizirati i na prijedlog liječnika školske medicine, što do sada nije bilo moguće, a zbog mogućih izvanrednih situacija, omogućuje se organizacija nastave na daljinu.

Ostale izmjene odnose se na poboljšanje uvjeta rada škola osnovanih temeljem međunarodnih te bilateralnih ugovora i sporazuma, te mogućnost upućivanja odgojno-obrazovnih radnika na rad u Europske škole i njihov povratak na radno mjesto.

U Sabor upućeni konačni prijedlozi izmjena četiri mirovinska zakona

Vlada je uputila u saborsku proceduru konačne prijedloge izmjena i dopuna četiri mirovinska zakona, kojima se, kako je rekao ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, nastavlja mini reforma radi povećanja broja korisnika mirovina iz prvog i drugog stupa.

Na izglasavanje u Sabor upućeni su konačni prijedlozi izmjena i dopuna zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o mirovinskim osiguravajućim društvima i o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

„Izmjenama četiri zakona nastavljamo s mini mirovinskom reformom“, kazao je ministar.

Kazao je da su glavni ciljevi povećanje broja korisnika mirovina iz prvog i drugog stupa, što se misli postići povećanjem i omogućavanjem jednokratne isplate u visini do 20 posto ukupno kapitaliziranih sredstava u drugom stupu, potom povećanjem dodataka koji se određuje na osnovu mirovine iz prvog stupa i to u visini od 27 posto umjesto dosadašnjih 20,25 posto te omogućavanjem isplate mirovine iz drugog stupa bez usklađivanja s inflacijom uz obvezu informiranja o posljedicama takvog izbora.

Kako je istaknuo, jedan od ciljeva tih izmjena je i povećanje prinosa obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kroz uvođenje nove vrste imovine u koju društva mogu ulagati imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, kao što su nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice i udjeli tvrtkama koje nisu izlistane na burzi.

Ministar Piletić rekao je da je Vlada, želeći potaknuti veću aktivnost obveznih mirovinskih fondova i ulaganje u Republici Hrvatskoj, predvidjela mogućnost osnivanja i alternativnog investicijskog fonda te obvezu ulaganja minimalno pet posto sredstava obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u takav fond, s garancijom povrata ukupnog ulaganja na kraju trajanja investicijskog fonda i to kao supstitut dijela ulaganja u državne obveznice.

Najavio je da će Vlada, na prijedlog ministra nadležnog za mirovinski sustav i uz suglasnost ministra financija u roku od 12 mjeseci donijeti uredbu kojom će urediti način izdavanja takvog državnog jamstva.

Rekao je i da se kroz te zakonske izmjene želi povećati i financijska pismenost i fleksibilizacija izbora korisnicima i to kroz omogućavanje promjene kategorija obveznog mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine te duljeg ostanka u kategoriji A na zahtjev osiguranika do 60 godine, te ukidanje obveze prebacivanja u fond C.

Ukinut će se i ulazne naknade i smanjiti naknade za održavanje obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova te omogućiti bolje poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava izmjenom regulacije tehničkih pričuva.

Povećana sredstva za projekt „Zaželi“ kojim će potporu dobiti 66.000 korisnika

Dana je suglasnost za povećanje iznosa sredstava za ugovaranje projekata iz poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Zaželi - prevencija institucionalizacije“ Programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021. - 2027.“

Naime, podnošenje projektnih prijedloga za ovaj poziv je započelo 20. rujna 2023. te je zaprimljeno 590 prijava što potvrđuje kako su potrebe starije populacije trenutno i veće od pretpostavljenih.

Ugovaranjem zaprimljenih projektnih prijedloga zaposlit će se 11.000 osoba koje će pružati uslugu potpore i podrške za minimalno 66.000 korisnika, te je Vlada dala suglasnost Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za povećanjem iznosa sredstava za ugovaranje projekata u iznosu od 286.000.000,00 eura.

Sporazum s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom nadbiskupijom za izgradnju Maksimirskog stadiona

Vlada je donijela odluke o sklapanju Sporazuma o razumijevanju i podršci sa Zagrebačkom nadbiskupijom te Gradom Zagrebom u vezi rekonstrukcije „Gradskog stadiona Maksimir“ i izgradnje ili rekonstrukcije objekata Katoličke Crkve na 10 lokacija u Gradu Zagrebu.

Sporazumom će se utvrditi preduvjeti da se pristupi realizaciji projekta izgradnje sportske građevine od nacionalnog interesa „Gradskog stadiona Maksimir“ i da izgradnja započne u najkraćem mogućem roku.

Zagrebačka nadbiskupija obvezuje se povući sve prijedloge za povrat imovine i tužbe koje bi se odnosile na zemljište na kojem je izgrađen „Gradski stadion Maksimir“ i ostali objekti u obuhvatu, a sve strane obvezale su se na suradnju svih nadležnih institucija prilikom planiranja, projektiranja, izgradnje i nadzora izgradnje novih ili nadogradnje već postojećih crkvi.

Ministar Bačić rekao je kako sada predstoji donošenje odluke na razini zagrebačke Gradske skupštine, a nakon toga slijedi potpisivanje ugovora sa zagrebačkim nadbiskupom te gradonačelnikom.

Poručio je i kako proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa neće opterećivati niti kočiti realizaciju izgradnje stadiona.

Vermilion će moći prodavati i plin koji pripada Republici Hrvatskoj, očekivani prihod države u prve dvije godine skoro 29 milijuna eura

Vlada je odlučila da država neće koristiti pravo prvenstva otkupa plina koji pripadaju tvrtki Vermilion Zagreb Exploration iz eksploatacijskog prostora SA-10 (Berak i Cerić), te je dala dozvolu Vermilionu da stavi na tržište svoj i udio plina koji pripada državi, pri čemu će državu namiriti u novcu.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović podsjetio je da su Vermilion Zagreb Exploration i Vlada u lipnju 2016. sklopili Ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za istražni prostor SA-10.

"Sukladno potpisanom ugovoru pridobiveni plin dijeli se između Vermiliona i Republike Hrvatske prema utvrđenom modelu podjele koji pretpostavlja da se po plaćanju naknade za dobivene količine plina Vermilionu namiruje uložena investicija, a potom se među ugovornim stranama dijeli dobit u plinu", naveo je Filipović.

Dodao je kako je Vermilion slobodan raspolagati svojim udjelom u točki isporuke nakon plaćanja deset posto naknade za pridobivene ugljikovodike.

"Današnjom odlukom daje se dozvola Vermilionu da stavi na tržište svoj udio, kao i udio koji pripada Republici Hrvatskoj, a namiruje Hrvatsku u novcu.

Stavljanjem na tržište cjelokupno pridobivenih količina plina na način da Vermilion u ime i za račun Republike Hrvatske stavlja na tržište i prodaje uz svoj udio i udio Republike Hrvatske u plinu postižu se značajno bolji tržišni uvjeti.

Naime, pojedinačno stavljanje na tržište plinskih udjela povećava neizvjesnost realizacije takve prodaje, kao i rizik manje valuacije plina te posljedično manjeg iznosa naknade za pridobivene količine plina za Republiku Hrvatsku, a u najlošijem scenariju i potpun izostanak ugovaranja prodaje ponuđenih količina plina zbog nedostatka interesa kupaca.

Očekivani novčani priljev koji pripada Hrvatskoj u prvoj godini podjele, odnosno u 2024., procjenjuje se na iznos od 4,13 milijuna eura. Iznos je niži zbog toga što Vermilion prvo namiruje uloženu investiciju, a tek nakon toga se među ugovornim stranama dijeli dobit od prodaje udjela u plinu.

Isto tako, procjenjuje se da će prihod Republike Hrvatske u 2025. iznositi 24,32 milijuna eura.

Izvor: Hina/Vlada

Sjednica Vlade: Realiziran temeljni preduvjet za izgradnju primjerenog stadiona na Maksimiru

Više sličnih tema

Nove obavijesti