Vlada

Plenković i Michel: Važno je jačati europski suverenitet i sigurnost

Hrvatski premijer Andrej Plenković ugostio je predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i premijere Italije, Malte i Poljske na radnoj večeri u Zagrebu. Glavne teme rasprave bile su jačanje europskog suvereniteta i sigurnosti te usvajanje novog Strateškog programa EU-a za razdoblje 2024.-2029. Razgovaralo se i o proširenju Unije, posebice o Zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini, kao i o mehanizmima odlučivanja u Europskom vijeću, gdje je Plenković istaknuo protivljenje ukidanju jednoglasnosti.

16.11.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Banski dvori, Zagreb
Teme:	Vanjska politika, Europska unija, Sigurnost, Proširenje
Izdvojeni datumi:	2024-10-29T00:00:00Z, 2024-10-29T00:00:00Z, 2024-10-29T00:00:00Z
Datum:	16.11.2023. 0:00:00
Kategorije:	Vanjska politika, Europska unija, Sigurnost, Proširenje
	Andrej Plenković, Charles Michel, Europska unija, Europski suverenitet, Sigurnost, Strateški program EU, Proširenje EU, Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina, Jednoglasno odlučivanje

Plenković i Michel: Važno je jačati europski suverenitet i sigurnost

Predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je domaćin radne večere na kojoj su sudjelovali predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Vlade Talijanske Republike Giorgia Meloni, predsjednik Vlade Republike Malte Robert Abela i predsjednik Vlade Republike Poljske Mateusz Morawiecki.

Tema radne večere, koja se održala večeras u Banskim dvorima, je nastavak rasprave o novom Strateškom programu EU-a.

Uoči radne večere, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je bilateralni sastanak s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom.

Po završetku sastanka, u zajedničkim izjavama za medije, premijer Plenković zahvalio je predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu što je jednu od večera, uz Pariz, Berlin i Kopenhagen, odlučio organizirati upravo u Zagrebu.

Izrazio je zadovoljstvo što će zajedno s talijanskom premijerkom Meloni, poljskim premijerom Morawieckim i malteškim premijerom Abelom razgovarati o ključnim temama Europske unije uoči Europskoga vijeća u prosincu, kao i o procesu donošenja Strateškog plana za djelovanje Europske unije u razdoblju od 2024.-2029. godine.

Strateški plan definira osnovne smjernice djelovanja Unije

Premijer je podsjetio da je Strateški plan dokument, koji se usvaja svakih pet godina i predstavlja najširi politički, sektorski i financijski okvir u kojem se na najvišoj razini šefova država i vlada definiraju osnovne smjernice djelovanja Unije.

Kazao je da je raniji strateški okvir, usvojen za vrijeme rumunjskog predsjedanja, bio svojevrsni mirnodopski plan djelovanja Europske unije te je donesen prije pandemije Covida 19, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, inflatornih i socijalnih pritisaka te trenutne velike krize na Bliskom istoku.

"Sve to govori o nepredvidivosti međunarodnih odnosa, o važnosti pitanja sigurnosti, o važnosti jačanja naših obrambenih sposobnosti, o nužnosti kontinuirane potpore Ukrajini i jačanju svih mehanizama ekonomske i financijske suradnje kako bi se održala stabilnost država članica", poručio je Plenković.

Europska unija trenutno suočena s tri šoka

Predsjednik Europskog vijeća Michel je rekao kako je Europska unija trenutno suočena s tri šoka - klimatskim i tehnološkim promjenama te ugrozama za multilateralni poredak temeljen na pravilima.

Naglasio je potrebu jačanja europskog suvereniteta, kroz osnaživanje ekonomskih temelja EU-a te njene sigurnosne arhitekture.

Istaknuo je da se današnji susret održava u vrijeme dok je proširenje visoko na agendi Europske unije, naglasivši da je ono ulaganje u mir i blagostanje kontinenta.

Samo proširenje pruža sigurnost EU-a

Upitani o izjavi ukrajinskog predsjednika Zelenskog kako Rusija planira pokrenuti rat dviju država na Balkanu, premijer Plenković je kazao da takvih žarišta u neposrednom susjedstvu Hrvatske nažalost može biti više te da ne može dešifrirati na što je ukrajinski šef države točno mislio.

Samo čvrsto sidrenje zemalja u našem susjedstvu u europski proces jamči mir i sigurnost, poručio je Plenković, istaknuvši da Hrvatska stoga čini maksimalne napore da se međunarodna zajednica angažira na zapadnom Balkanu.

„Zadnje što EU treba je još jedna kriza, još neki rat, još jedno žarište”, ustvrdio je.

Michel je dodao da će proširenje Europsku uniju učiniti sigurnijom i prosperitetnijom te da se ne može odbaciti da će druge države poput Rusije to pokušati poremetiti.

Hrvatska protiv ukidanja jednoglasnosti

Odgovarajući na pitanje novinara o ukidanju jednoglasnog odlučivanja u Europskom vijeću, predsjednik Vlade Plenković je rekao da Hrvatska nije za to.

“Smatramo da smo u boljoj poziciji, u nekakvim potencijalnim situacijama, zaštiti nacionalne interese ukoliko pravilo jednoglasnosti postoji”, ustvrdio je.

Ocijenio je važnim da države, pogotovo ove koje su recentno ušle, zadrže taj prerogativ.

Predsjednik Europskog vijeća je kazao kako je riječ o jako važnom alatu koji osigurava da ostanemo ujedinjeni te da je to funkcioniralo u donošenju odluka tijekom kriza poput pandemije koronavirusa ili rata u Ukrajini.

Istaknuo je da je jako oprezan po tom pitanju, ali da Europska unija mora pronaći pravu ravnotežu između jedinstva i brzog odlučivanja. Dodao je da bi reforma odlučivanja mogla ići ne u smjeru kvalificirane većine, nego protiv zloupotrebe veta.

Vlada će učiniti sve da pomogne Bosni i Hercegovini na europskom putu

Upitan o proširenju Europske unije, premijer Plenković je izrazio zadovoljstvo da je Europska komisija u svom nedavnom izvješću prepoznala stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine.

Kazao je da će Vlada učiniti sve da pomogne Bosni i Hercegovini, dodavši da će ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman idućega tjedna posjetiti tu zemlju.

"Ponudit ćemo tim stručnjaka koji je sudjelovao u pristupnim pregovorima da dodatno pomognu na temama koje su otvorene", dodao je.

Premijer je rekao i da je prerano prognozirati hoće li Europsko vijeće sredinom prosinca otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom, naglasivši da Hrvatska kontinuirano pomaže Ukrajinu, Moldovu i Bosnu i Hercegovinu.

"Zadovoljni smo da je u ovom zadnjem izvješću Europske komisije i Gruzija potaknuta na daljnje reforme u kontekstu pristupnog procesa", zaključio je Plenković.

Po završetku izjava za medije, a uoči radne večere, predsjednik Vlade Plenković održao je i bilateralni sastanak s predsjednikom Vlade Republike Malte Robertom Abelom.

Izvor: Vlada/Hina

Više sličnih tema

16.11.2023 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Nove obavijesti

13.07.2026 17:25 | Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije