Vlada

Primorac: Postoji plan za porezno rasterećenje, trebao bi rezultirati i rasterećenjima za najugroženije skupine

Ministar financija Marko Primorac najavio je plan poreznog rasterećenja koji bi trebao stupiti na snagu 2024. godine, s ciljem smanjenja poreza na dohodak za sve razrede, a poseban fokus stavljen je na najugroženije skupine koje dosadašnji mehanizmi nisu obuhvaćali. Također je pozvao sve u javnom sektoru da pričekaju novi zakon o plaćama, koji je u izradi i trebao bi ujednačiti prava i osigurati pravedniji sustav plaćanja, s planiranim rashodima od oko dvije milijarde kuna. Primorac je komentirao i odluku Fortenove o traženju strateškog partnera kao pozitivan korak za refinanciranje dugova te je podržao mogućnost uključenja mirovinskih fondova. U vezi subvencioniranog stambenog kredita ministra obrane Marija Banožića, Primorac je istaknuo da ministri imaju odgovornost i prema obiteljima te da korištenje zakonom propisanih prava nije sporno.

27.04.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Porezi, Javni sektor, Trgovačka društva, Vlada
Izdvojeni datumi:	2024-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z
Datum:	27.4.2023. 0:00:00
Kategorije:	Porezi, Javni sektor, Trgovačka društva, Vlada
	Marko Primorac, porezno rasterećenje, porezna reforma, javni sektor, plaće, Fortenova, Mario Banožić, APN, Program stabilnosti, Nacionalni program reformi

Primorac: Postoji plan za porezno rasterećenje, trebao bi rezultirati i rasterećenjima za najugroženije skupine

Ministar financija Marko Primorac najavio je paket poreznih izmjena koji bi na snagu trebao stupiti s prvim danom 2024. godine, a koji bi između ostalog trebao rezultirati i rasterećenjima za najugroženije skupine građana.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojen Program stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024. - 2026. i Nacionalni program reformi za 2023. godinu, Primorac je rekao da postoji plan za porezno rasterećenje, o kojem je govorio i u kontekstu lanjskog ostvarenog suficita konsolidirane opće države od 0,4 posto, pri čemu je središnja država bila u deficitu od 0,3 posto, no lokalna država u suficitu od 0,6 posto BDP-a.

Tako bi do rasterećenja dohotka trebalo doći za građane u svim dohodovnim razredima, u smislu "promjene i dorade pragova", s obzirom da trenutni iznosi preračunati iz kuna u eure, po fiksnom tečaju konverzije, nisu lako pamtljivi.

Također, Primorac je najavio da će biti predložene i izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, također u smjeru rasterećenja, a ticalo bi se onih s niskim dohocima.

Naime, kako je istaknuo, s obzirom da povećanje osnovnog osobnog odbitka više ne bi pomagalo najugroženijim skupinama, već onima u srednjem i višem sloju, razmatraju se drugi mehanizmi dorade poreznog sustava, ali i određeni zahvati u sustavu doprinosa, posebice za mirovinsko osiguranje.

"Smatramo da bi na taj način mogli iznaći određena rješenja koja će pomoći i onim kategorijama građana kojima se do sada navodno nije moglo pomagati. Naravno, svi su bili fokusirani na osnovni osobni odbitak, a povećanje odbitka njima ne pomaže jer ionako nisu bili u poreznim škarama", kazao je Primorac.

Istaknuo je da je primarni cilj fiskalni prostor koji postoji na razini lokalnih jedinica iskoristiti za porezno rasterećenje.

No, da ne bi ispalo da se porezni sustav rasterećuje nauštrb lokalnih jedinica, središnja država će predložiti određena rješenja u smjeru rasterećenja najugroženijih skupina, to jest za one kojima se do sada kroz povećanje osnovnog osobnog odbitka nije uspjelo pomoći, napomenuo je Primorac.

Nije želio konkretnije govoriti o najavljenim poreznim intervencijama, no otkrivši da je porezna reforma u završnoj fazi internih konzultacija u Ministarstvu financija, a nakon cijele predviđene procedure, cijeli paket poreznih izmjena trebao bi biti donesen krajem ove, a na snagu stupiti s prvim danom 2024. godine.

Molim da zahtjevi za povećanjem plaća pričekaju novi zakon

Upitan o pritiscima iz javnog sektora za rastom plaća, Primorac je rekao da poboljšana makroekonomska situacija upućuje sve dionike koji se financiraju na bilo koji način iz državnog ili lokalnih proračuna, da pokušaju ostvariti povećanje svojih prava, što je legitimno i očekivano.

Vlada zapravo nema ništa protiv toga, kazao je Primorac, no i napomenuo da je u tijeku proces donošenja novog zakona o plaćama, kao i uredbi o plaćama u državnoj i javnoj službi, kojima će se definirati platni razredi i koeficijenti.

Ministar je ustvrdio kako je riječ o sveobuhvatnoj reformi, "kakva se dugo nije provodila u Hrvatskoj", dodajući da je trenutni sustav plaća toliko kompleksan da ga je teško adekvatno i analizirati.

Cilj novog zakona je ujednačiti prava i osigurati da svi zaposlenici imaju jednaku plaću i naknadu za jednak rad, rekao je Primorac.

"Naravno, nemam osobno ništa protiv zahtjeva, ali zahtjevi za povećanjem koeficijenata u pojedinim djelatnostima trenutno nam narušavaju taj koncept te ugrožavaju našu predanost donošenju ove reformske mjere, to jest zakona koji bi osigurao bolji i pravedniji sustav", poručio je.

Ujedno je zamolio sve one koji imaju legitimne zahtjeve za povećanjem plaća da pričekaju donošenje novog zakona, a sve skupine koje smatraju da njihove plaće nisu dobro definirane pozvao je da se priključe radnim skupinama ministarstava, kojima su na čelu ministri Marin Piletić za javne, a Ivan Malenica za državne službe.

Primorac je napomenuo da su za provedbu reforme planirani i proračunski rashodi od oko dvije milijarde kuna. Naime, cilj reforme je da radnici u javnom sektoru imaju istu ili veću plaću, a ne da se većini građana smanjuje plaća, rekao je.

Odluka Fortenove o traženju strateškog partnera dobra

Primorac je rekao da ga nije iznenadila jučerašnja najava Fortenove o traženju investitora za kupnju dijela udjela u vlasničkoj strukturi, s obzirom da Fortenova mora refinancirati dio dugova.

"Pretpostavljam da je refinanciranje tih dugova u postojećoj vlasničkoj strukturi, gdje imate određene subjekte koji su sankcionirani, otežano ili možda čak nemoguće", kazao je Primorac, dodavši da Vlada prati cijelu situaciju.

Primorac smatra da je odluka da se traži strateški partner dobra, a vjeruje da se radi o procesu koji će biti transparentan i u kojem mogu participirati svi subjekti.

Upitan mogu li se mirovinski fondovi uključiti kao potencijalni investitori, o čemu je bilo govora i lani, Primorac je rekao da smatra da mogu, dapače, ne bi imao ništa protiv toga i vjeruje da će oni razmotriti tu priliku.

O Banožićevoj subvenciji: On ima odgovornost i prema svojoj obitelji

Upitan o tome da je ministru obrane Mariu Banožiću odobren stambeni kredit uz subvenciju APN-a, Primorac je ustvrdio da je fokus na članove Vlade i općenito ljude iz "javne sfere" prevelik. S jedne strane, ministar Banožić ima moralnu odgovornost kao ministar i državni dužnosnik, no s druge strane, ustvrdio je Primorac, ima i odgovornost prema svojoj obitelji, djeci i supruzi.

Smatra da ministri moraju biti oprezni kod ostvarenja određenih prava, no ukoliko koriste legitimna prava koje su omogućena svim građanima, po Primorcu tu nema ništa sporno, posebno s obzirom na Banožićevu najavu da će se odreći svog prava ako je ugrozio to pravo nekom drugome.

Izvor: Hina/Vlada

Više sličnih tema

27.01.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

21.07.2026 11:15 | Primorsko-goranska policija

Makarska: Upravljao motociklom bez položenog vozačkog ispita i nije prošao izvanredni tehnički pregled, motocikl oduzet, vozač predan u zatvor

21.07.2026 11:00 | Splitsko-dalmatinska policija