Vlada

Hrvatska podržava proizvodnju čistog vodika pomoću nuklearne energije

Hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izjavio je na sastanku ministara energetike EU da Hrvatska podržava korištenje nuklearne energije za proizvodnju čistog vodika, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Hrvatska je u skupini zemalja koje smatraju da vodik proizveden nuklearnom energijom treba imati isti tretman kao i vodik iz obnovljivih izvora. Osim toga, ministri su donijeli odluku o nastavku smanjenja potrošnje plina za 15% te potvrdili zabranu prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, uz iznimku vozila na sintetička goriva. Hrvatska također podržava prijedlog reforme tržišta električne energije koji predviđa odvajanje cijene plina od cijene električne energije.

28.03.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Europska unija, Francuska, Ukrajina
Teme:	Energetska politika, Vodik, Nuklearna energija, Klimatske promjene, Europska unija, Potrošnja plina, Automobilska industrija, Tržište električne energije
Izdvojeni datumi:	2050., srpnju prošle godine, kolovoza 2022., ožujka 2023., travnja 2023., ožujka sljedeće godine, 2035., 2026.
Datum:	28.3.2023. 0:00:00
Kategorije:	Energetska politika, Vodik, Nuklearna energija, Klimatske promjene, Europska unija, Potrošnja plina, Automobilska industrija, Tržište električne energije
	vodik, nuklearna energija, klimatska neutralnost, EU, Davor Filipović, plinovod, automobili, električna energija

Hrvatska podržava proizvodnju čistog vodika pomoću nuklearne energije

Hrvatska je među državama članicama EU-a koje drže da nuklearna energija može biti važan čimbenik u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

“U raspravi o budućem tržištu vodika, Hrvatska je zauzela stajalište da se nuklearnoj energiji treba omogućiti da bude važan faktor u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine”, rekao je Filipović nakon sastanka ministara energetike država članica.

Države članice EU-a podijeljene su oko pitanja korištenja nuklearne energije za proizvodnju zelenog vodika. Hrvatska je u skupini 13 zemalja na čelu s Francuskom koje se zauzimaju za to da vodik proizveden iz obnovljivih izvora i vodik proizveden pomoću nuklearne energije imaju isti tretman.

Ministri su danas donijeli odluku da se nastavi s mjerama štednje plina. U srpnju prošle godine, nakon velikog skoka cijena plina zbog ruskog napada na Ukrajinu, Europska unije je uspostavila neobvezujući cilj štednje plina za 15 posto u razdoblju od kolovoza 2022. do ožujka 2023. u odnosu na prosjek u posljednjih pet godina.

Ministar Filipović je kazao da je Hrvatska smanjila potrošnju plina za više od 20 posto.

Prihvaćen prijedlog Komisije da se nastavi sa smanjenjem potrošnje plina za 15 posto

Danas su ministri prihvatili prijedlog Komisije da se nastavi sa smanjenjem potrošnje plina za 15 posto od travnja 2023. do kraja ožujka sljedeće godine. Riječ je o neobvezujućem cilj koji može postati obvezan u slučaju većeg poremećaja i nestašice plina.

Ministri su također konačno potvrdili odluku o zabrani prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, osim onih koji će biti pokretani sintetičkim gorivom, tzv. e-gorivom.

“Mi smo glasali za, idemo u smjeru klimatski neutralne Europe i učinit ćemo sve da pridonesemo ostvarenju tih ambicioznih ciljeva”, rekao je ministar Filipović.

U uredbi koja predviđa zabranu prodaje novih automobila na fosilna goriva predviđena je mogućnost revizije 2026. godine, kada će se razmotriti hoće li trebati još nešto mijenjati u propisima.

Ministri su raspravljali i prijedlogu reforme tržišta električne energije, koji je nedavno predstavila Europska komisija.

Hrvatska podržava da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije

Hrvatska je među zemljama koje podržavaju da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije. S druge strane, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji dizajn veleprodajnog tržišta energije.

Umjesto toga je predložila da se problem nestabilnih cijena električne energije riješi dugoročnim ugovorima, među ostalim i kroz ugovore za kompenzaciju razlike u cijenama, koji bi potrošačima jamčili stabilnu cijenu, a proizvođačima bi država plaćala razliku ako prodaju struju ispod tržišne cijene.

Ministar Filipović je rekao da Hrvatska već koristi takve ugovore u posljednjem paketu mjera teških 1,7 milijardi eura kako bi se zaštitili građani od povećanja cijena.

Izvor: Hina/Vlada