Vlada

Banožić: Hrvatska će provoditi odluke NATO-a o obrambenim izdvajanjima

Ministar obrane Mario Banožić potvrdio je da će Hrvatska nastaviti provoditi odluke NATO-a o obrambenim izdvajanjima, s fokusom na modernizaciju i opremanje. Na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu, raspravljalo se o mogućem povećanju cilja za izdvajanja za obranu na 2,5% BDP-a, o čemu će se odlučivati na samitu u Vilniusu. Banožić je istaknuo važnost ulaganja u obranu zbog promijenjene sigurnosne realnosti i potpisao pisma namjere za tri nova NATO-ova projekta, te potvrdio hrvatsku spremnost pomoći Ukrajini i partnerima poput BiH.

15.02.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Bruxelles, Vilnius, Ukrajina, Litva, Poljska, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldova, Turska, Sirija, Europa
Teme:	Obrambena izdvajanja, Modernizacija oružanih snaga, Sigurnosna politika NATO-a, Pomoć Ukrajini, Regionalna stabilnost, Vojno-industrijski kapaciteti
Izdvojeni datumi:	2023-02-15T00:00:00Z, 2014-01-01T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z
Datum:	15.2.2023. 0:00:00
Kategorije:	Obrambena izdvajanja, Modernizacija oružanih snaga, Sigurnosna politika NATO-a, Pomoć Ukrajini, Regionalna stabilnost, Vojno-industrijski kapaciteti
	Mario Banožić, NATO, obrambena izdvajanja, modernizacija vojske, sigurnost, saveznička sigurnost, rat u Ukrajini, zajednička nabava, obrambeni proračun, vojna pomoć, BiH, Turska, Jens Stoltenberg, Oružane snage RH

Banožić: RH će provoditi odluke NATO-a o obrambenim izdvajanjima

Hrvatska će nastaviti provoditi zajedničke odluke radi jačanja savezničke sigurnosti, kao i odluke o obrambenim izdvajanjima, posebice o modernizaciji i opremanju, izjavio je u srijedu ministar obrane Mario Banožić nakon sastanka ministara obrane država članica NATO-a.

"Nalazimo se u potpuno drugačijoj sigurnosnoj realnosti u odnosu na prethodne godine, zbog čega je nužno donijeti odluke kojima ćemo zajamčiti snažan saveznički postav odvraćanja i obrane. Hrvatska će nastaviti provoditi zajedničke odluke u korist jačanja savezničke sigurnosti, kao i odluke o obrambenim izdvajanjima, posebice kada govorimo o modernizaciji i opremanju", rekao je Banožić

Ministri obrane država članica NATO-a otvorili su u srijedu na sastanku u Bruxellesu raspravu o mogućem povećanju izdvajanja za obranu, a odluka o tome ostavljena je za samit čelnika Saveza ovoga ljeta u Viliniusu.

Članice NATO-a obvezale su se još 2014. da će do 2024. godine podići izdvajanje na najmanje 2 posto svoga BDP-a. Iako već osam godina zaredom članice povećavaju izdatke za obranu još uvijek ih ima koje nisu postigle zacrtani cilj, a sada se s ruskim ratom u Ukrajini pojavljuje potreba za još većim ulaganjima.

Tako dio zemalja traži da se poveća cilj izdvajanja na 2,5 posto BDP-a.

"Moramo biti svjesni da se u razdoblju od više od 20 godina nije dovoljno ulagalo u vojske gotovo svih zemalja članica, ali je situacija u kojoj se Europa našla nakon početka agresije na Ukrajinu jasno osvijestila da treba modernizirati obrambene sektore i povećati svoja ulaganja", rekao je Banožić.

Na marginama ovog NATO ministarskog sastanka, ministar Banožić potpisao je i tri pisma namjere kojima Republika Hrvatska iskazuje interes za sudjelovanjem u tri nova NATO-ova projekta visoke vidljivosti koji će omogućiti daljnje unaprjeđenje sposobnosti Oružanih snaga u područjima sposobnosti prelaska prepreka (Gap Crossing Capability), mobilnosti i protumobilnosti (Mobility and Counter-Mobility Capabilities) te vozila i sustava vojnog inženjerstva (Military Engineering Vehicles and Systems).

Hrvatska podupire zajedničku nabavu kroz NATO-ove mehanizme

Banožić je rekao da Hrvatska podupire zajedničku nabavu kroz NATO-ove mehanizme što će omogućiti lakše, brže, jednostavnije i jeftinije opremanje oružanih snaga savezničkih država.

Rekao je da je na sastanku ponovio hrvatsku predanost savezničkoj sigurnosti kazavši kako se trenutno više od 60 posto hrvatskih snaga razmještenih u inozemstvu nalazi upravo na istočnom boku NATO-a, odnosno u Litvi, Poljskoj i Mađarskoj.

Na pitanje zauzima li se Hrvatska za povećanje cilja o izdvajanju za obranu, Banožić je odgovorio potvrdno, ali je naglasio da se mora voditi računa o proračunskim mogućnostima.

"Moramo razmišljati i o drugim sektorima koji se financiraju iz proračuna, a upravo potpisivanjem ovih projekata povećavamo sredstva za modernizaciju vojske", rekao je Banožić.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da se na sastanku razgovaralo o važnosti investiranja u obranu, rekavši da zemlje članice već osam godina povećavaju svoje obrambene proračune.

"Očekujemo da se taj trend nastavi i ove godine, ali treba učiniti još više. Danas smo raspravljali o ulaganjima u obranu nakon 2024. Odluku o tome donijet će čelnici NATO-a na svom samitu u Vilniusu ovoga ljeta", rekao je Stoltenberg.

Hrvatska spremna pomoći Ukrajini iskustvom u poslijeratnoj obnovi, rehabilitaciji, razminiranju te brizi za veterane

Banožić je rekao da je Hrvatska spremna pomoći Ukrajini svojim iskustvom i u poslijeratnoj obnovi, rehabilitaciji, razminiranju te brizi za veterane.

"Republika Hrvatska spremna je s Ukrajinom podijeliti svoju ekspertizu u poslijeratnoj obnovi, rehabilitaciji te brizi o braniteljima kao i iskustva u razminiranju", istaknuo je Banožić.

Ministri obrane ponovno su izrazili snažnu podršku Ukrajini i potvrdili nastavak pomoći kroz NATO-ov Sveobuhvatan paket pomoći za Ukrajinu.

Osim toga, države članice NATO-a na ovoj su sjednici pružile potporu ranjivim NATO-ovim partnerskim državama, Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldovi, za koje su usvojeni paketi za izgradnju kapaciteta u području obrane i sigurnosti.

“Sigurnost i stabilnost BiH od posebne je važnosti za hrvatsku vladu i Hrvatska će i dalje biti spremna pomagati BiH na njezinom putu prema euroatlantskim integracijama, kako bilateralno tako i tražeći modalitete za podršku kroz mehanizme NATO-a“, rekao je Banožić.

Paket za BiH sadrži 12 područja suradnje od kojih se tri odnose na područje sigurnosnog sektora, a ostalih devet na područje obrambenog sektora.

Ministri su također izrazili punu solidarnost s Turskom koju su pogodili razorni potresi.

Ministar Banožić je na neformalnoj sjednici izrazio sućut turskom kolegi zbog razornih potresa koji su pogodili Tursku i Siriju prije desetak dana, a ukrajinskom kolegi ponovio je da će Hrvatska nastaviti pružati pomoć Ukrajini.

Ministri su na sastanku usvojili nove NATO-ove političke smjernice za obrambeno planiranje 2023. koje državama članicama služe kao prvi korak u narednom četverogodišnjem ciklusu obrambenog planiranja.

Osim toga, ministri su na sjednici razmijenili mišljenja o potrebi daljnjeg rada u području otklanjanja nedostataka po pitanju zaliha streljiva i ostalih vojno-industrijskih kapaciteta.

Izvor: Hina / Vlada

Više sličnih tema

13.10.2022 | Ministarstvo obrane

Nove obavijesti

10.06.2026 00:00 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Stožerni narednik Marko Bralić u podcastu Morhologija: O novoj pjesmi “Tamo gdje je srcu dom”, posvećenoj hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji

09.06.2026 | Ministarstvo financija, Porezna uprava

​Banožić: RH će provoditi odluke NATO-a o obrambenim izdvajanjima

Hrvatska će nastaviti provoditi zajedničke odluke radi jačanja savezničke sigurnosti, kao i odluke o obrambenim izdvajanjima, posebice o modernizaciji i opremanju, izjavio je u srijedu ministar obrane Mario Banožić nakon sastanka ministara obrane država članica NATO-a.

Više sličnih tema

Nove obavijesti

Banožić: RH će provoditi odluke NATO-a o obrambenim izdvajanjima