Vlada

Iseljeništvo daje ogroman emocionalan i ekonomski doprinos Hrvatskoj

Premijer Andrej Plenković istaknuo je na sjednici Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske da iseljeništvo daje ogroman emocionalni i ekonomski doprinos Hrvatskoj. Najavio je povećanje sredstava za iseljeništvo u proračunu te istaknuo važnost novog zakona o stjecanju hrvatskog državljanstva i kvota za upis iseljenika na hrvatska sveučilišta. Izabrano je novo vodstvo Savjeta.

07.07.2022 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Slovenija, Mađarska, Subotica, Mostar
Teme:	Politika, Hrvati u dijaspori, Vlada, Ekonomija
Izdvojeni datumi:	7.7.2022, 1. siječnja 2020
Datum:	7.7.2022. 0:00:00
Kategorije:	Politika, Hrvati u dijaspori, Vlada, Ekonomija
	iseljeništvo, Hrvati izvan Hrvatske, Andrej Plenković, Vlada RH, Savjet Vlade za Hrvate izvan RH, ekonomski doprinos, državljanstvo, Sabor

Iseljeništvo daje ogroman emocionalan i ekonomski doprinos Hrvatskoj

Doprinos iseljene Hrvatske iznimno je važan domovini, ne samo emocionalno, nego i ekonomski, rekao je premijer Andrej Plenković na konstituirajućoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na sjednici Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade bio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Na prvu sjednicu trećeg saziva, s mandatom od četiri godine, u Zagreb je stiglo 55 predstavnika Hrvata iz cijeloga svijeta.

U prigodnom govoru, premijer Plenković je doprinos Hrvata izvan Hrvatske ocijenio izrazito važnim, naglasivši da on pomaže i ekonomskom razvoju zemlje.

Predsjednik Vlade je pred Hrvatima iz svijeta govorio o hrvatskom položaju danas, spomenuvši ulazak u Schengen i eurozonu početkom iduće godine, otvaranje Pelješkog mosta, nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova i dobrom odgovoru gospodarstva na koronakrizu.

U nadolazećem proračunu dodatno ćemo povećati sredstva za iseljeništvo

Pozvao je predstavnike iseljeništva da pomognu Vladi u smjernicama ako imaju pozitivna iskustva iz zemalja u kojima žive.

Najavio je da će Vlada nastaviti podržavati projekte poput Hrvatske kuće u Subotici ili izgradnje kazališta i bolnice u Mostaru, te da će u nadolazećem proračunu dodatno povećati sredstva za iseljeništvo.

"Htio bih da Hrvati u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i Mađarskoj, ovdje gdje smo najbliži, znaju da imaju i jednu financiju polugu i da Hrvatska država stoji uz njih kad trebaju napraviti neki veliki projekt", poručio je Plenković.

Samo na taj način, dodao je, možemo snažiti vaše aktivnosti i sve mogućnosti okupljanja, čuvanja identiteta i u konačnici i zalaganja za politička prava Hrvata koji žive izvan domovine.

Premijer je kazao da se moraju napraviti još veći iskoraci kad je riječ o Hrvatima koji su dalje od Hrvatske. Kazao je da se mora voditi računa o činjenici da su s vremenom nove generacije manje prisutne te se asimiliraju i prilagođavaju kulturama u kojima žive.

Govorio je i o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazavši kako Vlada želi raditi na stvaranju povjerenja s Bošnjacima u toj zemlji, jer se položaj Hrvata može poboljšati samo kooperativnim metodama, ne konfliktnim.

Predsjednik Vlade smatra kako je napravljeno puno koraka naprijed i u zakonskom smislu, pozvavši pritom predstavnike Hrvata izvan Hrvatske da daju svoje sugestije ako smatraju da ima prostora za unaprjeđenje.

Govorio je i o politici prema manjinama, kazavši kako one ne mogu biti „teret” proračunu i hrvatskoj vlasti jer je uključenost manjina signal razvijene demokracije.

"Vlada će učiniti što god treba da suradnja domovinske i iseljene Hrvatske bude još intenzivnija, bogatija i bolja te da hrvatske manjine u drugim zemljama budu zaštićenije", poručio je premijer Plenković.

Novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva jedan od najuključivijih na svijetu

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas kao najveće iskorake u prošlom sazivu Savjeta izdvojio je novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva, „jedan od najuključivijih na svijetu”, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine.

Spomenuo je i uvođenje posebnih kvota za upis iseljenika na hrvatska sveučilišta, čime se afirmira hrvatsko obrazovanje te se stvaraju trajne, autentične veze s hrvatskom domovinom.

Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade koje joj pruža pomoć u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na iseljeništvo. Članovi su predstavnici Hrvata izvan domovine, a sastaju se najmanje jednom godišnje.

Na sjednici je izabrano i novo vodstvo. Predsjednik trećeg saziva Savjeta Vlade je Ivan Gugan, predstavnik hrvatske nacionalne manjine iz Mađarske, dok su potpredsjednici ovog savjetodavnog tijela Vlade: Milijana Glamuzina predstavnica za Bosnu i Hercegovinu, Jasna Vojnić predstavnica za hrvatsku nacionalnu manjinu, Goran Strniša predstavnik za europsko iseljeništvo te Zvonimir Aničić predstavnik za prekooceansko iseljeništvo.

Izvor: Hina/Vlada

Više sličnih tema

29.05.2026 | Ministarstvo demografije i useljeništva

Nove obavijesti

05.07.2026 15:35 | Istarska policija