Vlada

Plenković u Bruxellesu: "Važno nastaviti razgovore o izbornom zakonu u BiH, želimo učiniti sve najbolje za Hrvate koji tamo žive"

Hrvatski premijer Andrej Plenković boravio je u Bruxellesu gdje je sudjelovao na 6. sastanku na vrhu Europska unija – Afrička unija. Tom prilikom razgovarao je i sa predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o situaciji u Bosni i Hercegovini. Plenković je naglasio važnost postizanja dogovora o izmjenama izbornog zakona i ustava u BiH kako bi se poštovala prava sva tri konstitutivna naroda, te istaknuo da Hrvatska ne želi nove izbore bez tih promjena. Također je komentirao situaciju u Ukrajini, proces obnove nakon potresa u Hrvatskoj te prozvao predsjednika Milanovića zbog "hajke i harange" na predstojnika Ureda Vlade RH Zvonimira Frku-Petešića.

18.02.2022 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Bruxelles, Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Kijev
Teme:	Međunarodni odnosi, Izborna reforma, Prava konstitutivnih naroda, Europske integracije, Vanjska politika, Domaća politika
Izdvojeni datumi:	1992
Datum:	18.2.2022. 0:00:00
Kategorije:	Međunarodni odnosi, Izborna reforma, Prava konstitutivnih naroda, Europske integracije, Vanjska politika, Domaća politika
	Andrej Plenković, Bosna i Hercegovina, izborni zakon, ustav, Europska unija, Afrička unija, Ukrajina, obnova, potres, Zoran Milanović, Zvonimir Frka-Petešić

Važno je nastaviti razgovore o izbornom zakonu u BiH, želimo učiniti sve najbolje za Hrvate koji tamo žive

Premijer je u Bruxellesu s predsjednicom Europske komisije razgovarao i o situaciji u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je da je nužan dodatan napor svih europskih zemalja da se postigne dogovor o izmjenama ustava i izbornog zakona i to na način da se poštuju prava sva tri konstitutivna naroda.

Po završetku drugog dana 6. sastanka na vrhu Europska unija – Afrička unija, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije.

Izrazio je zadovoljstvo summitom u Bruxellesu, kazavši da se Afrička unija, koja postoji zadnjih 20 godina, u institucionalnom smislu poprilično naslanja na povijest razvoja Europske unije.

Premijer je naglasio da je u Bruxellesu preko stotinu delegacija što govori o veličini ovoga skupa, koji je okupio ne samo predstavnike država već i svih relevantnih međunarodnih organizacija.

"Poruka ovoga summita je da moramo pridati veliku pozornost Africi, koja je najbrže rastući kontinent", rekao je Plenković, dodavši da ono što se događa u demografskom smislu u Africi reflektirat će se u cijelom svijetu, naročito u Europi.

Hrvatska dosad donirala više od 700 tisuća doza cjepiva Africi

Istaknuo je da je dobro da se na okruglim stolovima raspravljalo o nizu tema, od političkih i sigurnosnih, preko migracija i klimatskih promjena, energetike, zdravstva, do održivog razvoja, dobrog upravljanja i borbe protiv korupcije.

Premijer Plenković sudjelovao jučer na okruglom stolu koji je bio posvećen klimatskim promjenama, a jutros na onom koji se bavio zdravstvom, osobito pandemijom Covida 19.

U tom smislu, podsjetio je da je Europska unija već dala 700 milijuna doza cjepiva Africi, dok je Hrvatska dosad donirala više od 700 tisuća doza cjepiva, a na današnjoj popodnevnoj sjednici Vlade donirat će više od 500 tisuća doza.

"Svatko od nas, sukladno svojim mogućnostima, daje doprinos", poručio je Plenković.

Izbjeći sukobe u Ukrajini

Premijer je izvijestio i da je održan kratak neformalni sastanak članova Europskoga vijeća na temu situacije u Ukrajini i odnosa s Rusijom te da je pozicija svih čelnika vrlo jedinstvena.

Naglasio je da su se usuglasili da je potrebno zadržati jedinstvo EU-a i NATO-a u ovoj krizi te stajati uz Ukrajinu u ovakvoj situaciji i davati podršku jednoj suverenoj zemlji, osobito njezinim europskim aspiracijama. Podsjetio je da je u Kijevu s predsjednikom Zelenskim potpisao deklaraciju o podršci europskom putu Ukrajine.

Kazao je i da treba iskoristiti sve diplomatske i političke načine da dođe do deeskalacije i da se izbjegne sukob ili nova agresija na Ukrajinu. Istaknuo je da su se čelnici potvrdili važnost temeljnih načela međunarodnog prava, poštivanja suvereniteta zemalja, građenje dobrih odnosa i izbjegavanja svih sukoba.

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na jučerašnji sastanak s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, istaknuvši snažnu podršku Komisije Hrvatskoj na putu za ulazak u Schengen i europodručje.

Važno postići dogovor o izbornom zakonu u BiH

Premijer je predsjednicu Europske komisije izvijestio i o situaciji u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je da je nužan dodatan napor svih europskih zemalja da se postigne dogovor o izmjenama ustava i izbornog zakona i to na način da se poštuju prava sva tri konstitutivna naroda.

Plenković smatra da ne treba ići u nove parlamentarne izbore bez izmjena izbornog zakona.

"Stav hrvatske Vlade je vrlo jasan. Bolje dati još vremena za razgovore, pa ako treba i odgoditi predviđeni termin općih izbora u listopadu, nego ići u izbore po aktualnom sistemu", ustvrdio je premijer, naglasivši da bi održavanje takvih izbora bilo loše za Bosnu i Hercegovinu, a osobito za Hrvate koji u njoj žive.

Istaknuo je i ovom prigodom da je Hrvatska saveznica Bosni i Hercegovini.

"Želimo, prije svega, da se napravi taj iskorak unutar Federacije BiH prema Hrvatima od strane Bošnjaka. Mi smo spremni učiniti sve da poboljšamo i međusobne odnose i da ubrzamo put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji", poručio je Plenković.

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer je rekao da današnja međunarodna zajednica, što se tiče Bosne i Hercegovine, sve pojednostavljuje, ali „u tom pojednostavljenju ne možete gurnuti u stranu prava jednog naroda, koji je konstitutivan u toj zemlji“. Podsjetio je da su Hrvati 1992. glasali za samostalnost BiH i dodao: „Želimo učiniti sve najbolje za Hrvate u BiH, na najmudriji način".

Kazao je i da u BiH ima puno disfunkcionalnosti i naglasio da „nećemo sad zabiti kao noj u pijesak glavu i držati status quo gdje zemlja ne ide naprijed, niti ide prema Europi, niti stvari unutar BiH dobro funkcioniraju“.

„Postoje tzv. prethodna politička pitanja, mi govorimo o prethodnom političkom pitanju, to je ustav, to je izborni zakon, to je dobro funkcioniranje gdje su svi zadovoljni“, rekao je Plenković i nastavio:

„Mi idemo u tom smjeru i zato pozivam još jednom na nastavak razgovora, tu je ključ rješenja.“

Piculin amandman kontraproduktivan i protiv Hrvatske

Komentirao je i amandman koji je supotpisao Tonino Picula, a HDZ-ovi zastupnici bili protiv u Europskom parlamentu.

„Amandman je kontraproduktivan, prvo je protiv Hrvatske, pa smo mu rekli ne, a drugo - neće ništa pridonijeti pronalaženju rješenja. Prioritet je riješiti ustav i izborni zakon“, kazao je predsjednik Vlade.

Ubrzati dinamiku obnove

Predsjednik Vlade podsjetio je da je s predsjednicom Europske komisije razgovarao i procesu obnove nakon velikih potresa u Zagrebu i na Banovini, naglasivši da je produžen rok za korištenje EU sredstva za obnovu.

"A mi s naše strane moramo ubrzati dinamiku. Ono što smo dosad napravili je dobro, a ono što slijedi mora biti puno bolje", rekao je.

Na pitanje je li von der Leyen tražila da se obrazloži zašto u Hrvatskoj obnova nakon potresa ide sporo, premijer je kazao da su dva temeljna razloga. "Imate progresivnu štetu i pandemiju. To su izvanredne okolnosti, to je viša sila. Drugi su imali korištenje Fonda solidarnosti, ali ne u ovakvim uvjetima", pojasnio je.

Upitan je li onda viša sila bila jedini razlog zbog kojega je Hrvatska dobila produženje roka korištenja sredstava, premijer je odgovorio da jest. „Ne znam drugi glavni grad koji je pogođen ovako jakim potresom u ovim okolnostima", dodao je.

O Frki-Petešiću: Cijela priča hajka i haranga, nije prekršio niti jedan propis

Zamoljen da komentira mandat predsjednika Zorana Milanovića, premijer je naveo: „toksično, snižavanje političke kulture, komunikacija na razini verbalnog divljaštva, doprinos boljitku bilo kojem segmentu funkcioniranja hrvatske države-nula“.

Na optužbe da je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić učinio kazneno djelo, premijer se upitao zašto ga predsjednik Milanović onda ne prijavi.

„Koje kazneno djelo, koji je propis i zakon prekršio? Ništa, niti jedan propis nije prekršio, dobio je sve sukladno propisima koji su na snazi“.

Premijer je dodao da je „cijela ova priča hajka i haranga orkestrirana isključivo od predsjednika Milanovića i njegovih jataka. On nabacuje smeće u eter, ne bi li štetilo meni. To je bit, nema tu supstance. On je danas trebao reći Grbin je bandit, razbojnik, netko tko koristi naknade koje ne bi smio, a drugima docira. Vrhunac licemjerstva.“

Zaključio je da na hrvatskoj političkoj sceni ima onih koji rade i ostvaruju rezultate, i onih koji opstruiraju i ne rade ništa i „napunjeni su jedino mržnjom protiv HDZ-a, nema ništa drugo što ih povezuje, samo to“.

„Ta se ogromna razlika vidi i ljudi će to razumjeti“, rekao je premijer Plenković.

Važno je nastaviti razgovore o izbornom zakonu u BiH, želimo učiniti sve najbolje za Hrvate koji tamo žive

Premijer je u Bruxellesu s predsjednicom Europske komisije razgovarao i o situaciji u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je da je nužan dodatan napor svih europskih zemalja da se postigne dogovor o izmjenama ustava i izbornog zakona i to na način da se poštuju prava sva tri konstitutivna naroda.

Više sličnih tema

Nove obavijesti