Plenković u Saboru: U ova burna vremena Vlada predano i angažirano radi u interesu hrvatskih građana

Premijer Andrej Plenković poručio je danas da njegova Vlada i u ovim burnim vremenima nastoji kormilariti u interesu gospodarskog oporavka, razvoja i kvalitetnijeg života građana. "Unatoč brojnim problemima i izazovima, kao Vlada, na temelju povjerenja naših građana, nastojimo kormilariti u ova burna vremena u interesu i gospodarskog oporavka, razvoja i kvalitetnijeg života naših sugrađana", rekao je premijer podnoseći Saboru Godišnje izvješće o radu svoje Vlade.

Nakon uvodnih pozdrava govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.

"Drago mi je predstaviti izvješće o radu Vlade u prvoj godini našeg drugog mandata.

Govorim o godini u kojoj smo imali dva vala pandemije, razorni potres na Banovini, nakon onog u Zagrebu, te koju smo započeli s najvećim padom BDP-a, a dovršavamo je s rekordnim porastom cijena energenata, sve izraženijim klimatskim promjenama i novim valom epidemije.

Ovo je također godina u kojoj smo snažnim mjerama uspjeli očuvati radna mjesta, spriječiti val stečaja i imali najveći broj zaposlenih u zadnjih 13 godina.

Ujedno, ovo je godina i snažnog gospodarskog oporavka, godina u kojoj smo spojili Pelješki most, dovršili Istarski ipsilon, odabrali nove borbene avione Rafale i osigurali ukidanje viza za SAD.

Usto u završnoj smo fazi priprema za ulazak u Schengenski prostor i Europodručje.

Razvijamo Hrvatsku svjesnu svojih potencijala

Snažimo položaj Hrvatske u Europi, u svijetu, razvijamo odnose s našim susjedima, a pritom u svakom trenutku štitimo hrvatske nacionalne interese.

Vrednujući rad i izvrsnost, te gradeći tolerantno društvo koje uvažava svoje nacionalne manjine, kao što priliči suvremenim demokracijama, razvijamo Hrvatsku svjesnu svojih potencijala.

Tome smo u cijelosti posvećeni, ohrabreni stabilnom i obnovljenom potporom hrvatske javnosti, uz podršku odgovorne i čvrste parlamentarne većine.

Nekoliko riječi o kontekstu u kojem se nalazimo, a potom o rješenjima koja zahtijevaju puni angažman društva i države.

Prvo, to je pandemija koja traje već gotovo dvije godine i koja je u velikoj mjeri pogodila naše živote i zdravlje.

Zatim, to je najdublja ekonomska kriza u gotovo sto godina, koju je, naravno, izazvala pandemija i koja je poremetila globalne trgovinske tokove.

Potom to je klimatska kriza uslijed sve bržeg globalnog zatopljenja koja će u narednim desetljećima, uz sve ekstremnije vremenske nepogode, sve teže pogađati naš način života.

To je također rastuća potreba za sve oskudnijim energentima, prirodnim resursima i sirovinama o kojima ovisi naš razvoj i uspješnost u globalnoj utrci u inovacijama i postizanju tehnološke suverenosti.

Nadalje tu su sve brže socijalne promjene uslijed sve bržih tehnoloških promjena, digitalizacije i robotizacije, promjena na tržištu rada i nastanka novih oblika rada koji traže brže prilagodbe radnika i njihovo cjeloživotno učenje za nova zanimanja.

I na koncu, to su nepovoljni demografski trendovi, ubrzano starenje stanovništva, sve manji broj rođenih i depopulacija ruralnih krajeva u Europi, ali naravno i u Hrvatskoj, što je strukturna prijetnja gospodarskom razvoju, poljoprivrednim potencijalima te održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Povrh tih globalnih izazova, moramo sanirati i posljedice razornih potresa koji su pogodili najprije Zagreb i okolicu, a potom Banovinu i druge županije te izazvali ukupnu štetu procijenjenu na 129 milijardi kuna. To trebamo iskoristiti ne samo za jačanje naše otpornosti na potrese, nego za obnovu koja će dati zamah gospodarstvu i poboljšati kvalitetu stanogradnje.

Gradimo solidarnu i pravednu zemlju

Svjesni svih izazova, gradimo solidarnu i pravednu zemlju vodeći računa o tome da nitko ne bude isključen i ostavljen postrani.

Politikom modernog suverenizma koristimo sve snažniji položaj Hrvatske u Europi i svijetu radi ostvarivanja naših nacionalnih interesa i podizanja kvalitete života naših građana.

Naše ciljeve uvrstili smo u Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine koju je donio Hrvatski sabor, a koja usmjerava razvoj zemlje na temelju jasne vizije naše budućnosti.

U ostvarenju brzog oporavka pomoći će nam oko 25 milijardi eura europskih sredstava, ponajprije iz Višegodišnjeg financijskog okvira i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, s čijom smo provedbom započeli i koji sadrži 76 reformi i 146 investicija.

U tom pogledu, kako bismo što bolje odgovorili na spomenute globalne izazove, poseban ćemo naglasak staviti na zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju i demografsku revitalizaciju zemlje.

U takvim okolnostima, velik posao koji je još pred nama i odgovornost koju su nam povjerili hrvatski građani obvezuju nas da nastavimo još odgovornije raditi na reformskim iskoracima.

Za uspjeh u našim nastojanjima ključno je povjerenje: povjerenje u Hrvatsku, povjerenje u institucije, povjerenje u vlastitu budućnost.

A da bismo gradili međusobno povjerenje trebamo biti odgovorni i ozbiljni, a to se odnosi na politiku, na građane, na sve aktere u društvu – od gospodarstva do medija preko akademske zajednice do civilnog društva.

Danas ću predstaviti Izvješće kroz pet stupova sukladno Programu Vlade, a to su:

socijalna sigurnost
perspektivna budućnost
ekonomska suverenost
osnažena državnost i
globalna prepoznatljivost.

Napominjem da smo od početka mandata, dakle od srpnja prošle godine, u Hrvatski sabor uputili 200 prijedloga zakona, od kojih je Sabor usvojio već 120.

Jačati mehanizme društvene solidarnosti

Poštovane zastupnice i zastupnici,

U trenutku kada se još uvijek suočavamo s najvećom zdravstvenom ugrozom u suvremenoj povijesti, kad su najranjiviji među nama najizloženiji, prvi prioritet nam je da svima kojima je potrebna pružimo socijalnu sigurnost u svim njenim sastavnicama.

U tom pogledu, država osim svoje redistributivne uloge prema najpotrebitijima, ubuduće će trebati još više jačati mehanizme društvene solidarnosti jer u svijetu suočenom s poremećajima koje će izazvati klimatske promjene najotpornija će biti najsolidarnija društva, a hrvatsko društvo u svojoj srži jest solidarno društvo.

Socijalna sigurnost se u prvom redu odnosi na mogućnost da svatko dobije potrebnu zdravstvenu skrb.

Zato smo u ovom odgovoru na pandemiju nastavili jačati zdravstveni sustav, ali i osigurali dostupnost i djelotvornost zdravstvene zaštite, i to unatoč tome što nas je pandemija već koštala 35 milijardi kuna, odnosno 20% proračuna.

U ovih više od 600 dana borbe s virusom posebno želim zahvaliti našim zdravstvenim djelatnicima, liječnicima i medicinskom osoblju na požrtvovnosti, kao i svim dionicima sustava zdravstva i civilne zaštite koji nastoje suzbiti širenje zaraze.

Osiguravamo funkcionalnost zdravstvenog sustava

Osim povećanja plaća liječnika i medicinskog osoblja za 24% u proteklih 5 godina, omogućili smo i COVID-dodatak u iznosu od 10% satnice za svaki sat proveden u liječenju s oboljelima od virusa, te osigurali isplatu prekovremenih sati.

Osiguravamo funkcionalnost zdravstvenog sustava, a podmirili smo i dodatnih 8,5 milijardi kuna za pokriće dugova prema dobavljačima lijekova i potrošnog medicinskog materijala – od čega 6,3 milijarde samo od početka pandemije – što je omogućilo nesmetan rad 165 zdravstvenih ustanova.

Nažalost, više od 9.000 naših sugrađana izgubilo je bitku s ili od virusa, što je mnoge obitelji pogodilo diljem Hrvatske, i s kojima iskreno suosjećamo.

To su bolne brojke i, mnogo više od bile kakve kampanje, to bi svima trebalo biti dovoljno upozorenje o nužnosti cijepljenja, kao zasad najdjelotvornijoj zaštiti od teških oblika bolesti i najbolje što imamo.

Dosad je najmanje jednom dozom u Hrvatskoj cijepljeno 56% odraslih i preko 72% starijih od 65 godina – što još uvijek nije dovoljno za obuzdavanje epidemije, a o tome govori i današnji broj zaraženih.

Zahlađenjem je broj potvrđenih slučajeva u ovom četvrtom valu naglo narastao i to je razlog više za cijepljenje, ali i za docjepljivanje trećom dozom, naročito kod starijih.

I u ovim okolnostima, nastavili smo s ulaganjem u zdravstvo, osobito s velikim projektom modernizacije zdravstva i jačanjem zdravstvene infrastrukture, u iznosu od 2,4 milijarde kuna.

Pripremamo sveobuhvatnu reformu zdravstva da sustav učinimo efikasnijim

Donijeli smo plan revitalizacije proizvodnje Imunološkog zavoda kako bismo dugoročno postali samodostatni u proizvodnji različitih cjepiva i krvnih pripravaka.

Usvojen je Nacionalni strateški okvir protiv raka za čiju smo provedbu osigurali 720 milijuna kuna kroz Plan oporavka.

Pripremamo sveobuhvatnu reformu zdravstva da sustav učinimo efikasnijim, a troškove svedemo u održive okvire.

Financijske uštede i racionalizacije moraju se raditi unutar sustava transparentnim poslovanjem, odgovornijim upravljanjem te objedinjavanjem javne nabave i optimizacijom troškova nabave.

Posebno vodimo računa o djelotvornosti sustava socijalne skrbi

Kad znamo da stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi oko 18,4%, drugi važan aspekt socijalne sigurnosti je borba protiv siromaštva da bismo nastavili smanjivati nejednakosti u hrvatskom društvu.

Stoga posebno vodimo računa o djelotvornosti sustava socijalne skrbi koji se brine o više od 600 tisuća korisnika.

Pripremili smo stoga i reformu sustava socijalne skrbi, kako bismo bolje zaštitili korisnike te unaprijedili organizaciju sustava.

Poseban je prioritet da osobama s invaliditetom pružimo iste mogućnosti u obrazovanju, na tržištu rada i u društvu. Naravno, sve kroz politiku uključivosti.

Socijalnu sigurnost pružamo i kroz prevenciju i zaštita od nasilja

Socijalna sigurnost je također prevencija i zaštita od nasilja.

Radi kvalitetnije zaštite žrtava nasilja i strožeg sankcioniranja nasilnika izmijenili smo paket zakona, čime je ukinuto kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka te uvedeno stanje dugotrajne patnje kao posljedica nasilja.

Usto, nema više zastare za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, što omogućuje kažnjavanje počinitelja i godinama nakon zločina.

Pojam odgovorne osobe proširen je na socijalne radnike, zaposlenike u školstvu i sve koji obavljaju poslove u javnom interesu, čime im je pružena veća pravna zaštita.

Štitimo financijski najugroženije građane

Radi zaštite financijski najugroženijih građana, nastavili smo s modernizacijom ovršnog postupka i smanjili njegov trošak. Onemogućili smo i ovrhu božićnica, uskrsnica, regresa, nagrade vezane uz rad, topli obrok i bespovratna sredstva.

Važno nam je zaštititi dostojanstvo radnika, ali i održati ravnotežu između vjerovnika i dužnika te osigurati vladavinu prava.

Iz humanih razloga, zabranili smo deložacije zimi od 1. studenog do 1. travnja, a povećali glavnicu za ovrhu na nekretnine s 20 na 40 tisuća kuna.

Rast prosječne mirovine

Socijalna sigurnost su i adekvatne mirovine te materijalna pomoć onima s najnižim mirovinama.

Omogućili smo isplatu COVID-dodatka za korisnike mirovine kojima su mirovinska primanja niža od 4000 kuna.

COVID-dodatak dosad je primilo 710 tisuća umirovljenika za što je izdvojeno oko 460 milijuna kuna.

Pored toga, da bismo omogućili prihod starijim osobama koje ga nisu mogle osigurati na drugi način, od početka ove godine uveli smo nacionalnu naknadu za starije osobe u visini od 800 kuna.

U pet godina prosječna je mirovina narasla za 432 kune te je u kolovozu iznosila je 2.866 kuna.

Mi smo prije pet godina obećali povećanje od 5% u četiri godine, a ono je povećano za 18%. No naravno da ni to nije dovoljno za vrlo težak i zahtjevan život naših umirovljenika.

Usto nastavljamo s unaprjeđenjem I. mirovinskog stupa te planiramo do 2024. mirovine povećati za još 10%.

Postupno će se najniža mirovina povećavati za ukupno 3% – 1,5% u 2023. i 1,5% u 2025. – od čega će koristi imati 300.000 umirovljenika.

Ove smo godine krug umirovljenika koji mogu raditi do polovice radnog vremena proširili i na korisnike obiteljske mirovine.

Također, podizanjem prihodovnog cenzusa na 2000 kuna po članu kućanstva i na 2500 kuna za samca, još 120 tisuća osoba, uglavnom umirovljenika, imat će besplatno dopunsko osiguranje.

Kroz program Zaželi zaposleno je 14 tisuća žena koje pružaju uslugu pomoći u kući za 79 tisuća starijih osoba, napose u ruralnim krajevima.

Vladinim mjerama stali smo iza radnika i poslodavaca

Da bismo spriječili socijalnu frakturu ili društveni rascjep koje bi drastično povećanje broja nezaposlenih neizbježno izazvalo, snažnim smo mjerama s više od 17 milijardi kuna stali iza radnika i poduzetnika u privatnom sektoru i time spasili više od 700 tisuća radnih mjesta – svako drugo – i
stabilizirali poslovanje 120 tisuća poslodavaca.

Broj zaposlenih veći je za 51 tisuću nego lani i dosegao je milijun i 600 tisuća zaposlenih, što je dosad najveći broj zaposlenih u kolovozu, to je bilo prije dva mjeseca, iza rekordne 2008. i drugi najveći od neovisnosti.

Stopa nezaposlenosti, koja je prije pet godina bila na 13,3%, pala je na 7,3%.

Rezultat je to mjera aktivne politike zapošljavanja u koju je u pet godina uloženo oko 5,5 milijarde kuna, što je obuhvatilo 165 tisuća osoba.

Usto, unatoč okolnostima, prosječna i minimalna plaća i dalje rastu.

Rast prosječne i minimalne plaće

Prosječna je neto plaća u kolovozu iznosila 7118 kuna što je na godišnjoj razini nominalni porast za 5,9%, odnosno 1445 kuna više nego prije 5 godina, a prvi je put u veljači ove godine premašila 7.000 kuna.

Podsjetit ću da smo od 2017. do danas osnovicu za izračun plaća za državne i javne službenike povećali za 17%, odnosno za 936 kuna, dok se od 2012. do 2017. nije mijenjala.

Kako bismo financijski poduprli naše najugroženije sugrađane, sutra će Vlada donijeti odluku koju smo raspravili u ponedjeljak, kojom će se od siječnja minimalna neto plaća povećati za 350 kuna neto, s 3400 na 3750 kuna, odnosno na 500 eura neto, nakon konzultacija s našim socijalnim partnerima.

Tim značajnim povećanjem od čak 10,3% za 51.000 zaposlenih minimalnu plaću prvi put podižemo iznad 50% od prosječne plaće i iznad 60% neto medijalne plaće. Medijalna plaća je u kolovozu iznosila 6014 kuna.

Podsjećam da je prije 5 godina minimalna plaća iznosila 38% od prosječne.

Tako ćemo u pet godina minimalnu plaću podići za 50% odnosno za 1254 kune, ili četiri puta više nego u prethodne tri vlade.

To su konkretne mjere u korist zaposlenih s najnižim primanjima.

U okviru Plana oporavka uložit ćemo dvije milijarde kuna za tržište rada i socijalnu zaštitu.

Prilagodili smo zakon o radu novim zanimanjima i među prvima u svijetu omogućili zapošljavanje digitalnih nomada.

Kako bismo se prilagodili novim trendovima i osigurali da nitko ne bude isključen, u dijalogu sa socijalnim partnerima nastavit ćemo modernizirati radno zakonodavstvo koje će omogućiti nove oblike rada, poput rada na daljinu, i osigurati kvalitetnije uvjete rada radi veće ekonomske sigurnosti građana.

Prioriteti su nam jačanje civilnog društva i zaštita prava nacionalnih manjina

Jačanje civilnog društva i zaštita prava nacionalnih manjina su među našim prioritetima.

Želimo društvo u kojem se poštuju temeljna ljudska prava, u kojem se svi osjećaju jednakima i sigurnima, a posebno pripadnici nacionalnih manjina.

U tom duhu, u suradnji s predstavnicima i saborskim zastupnicima nacionalnih manjina, donijeli smo Operativne programe za razdoblje 2020. – 2024. kako bismo nastavljali promovirati kulturu tolerancije u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

Nastavljamo podržavati organizacije civilnog društva koje su i tijekom ove krize bili partneri u pružanju podrške pojedinim skupinama u društvu.

Održavamo redovite polugodišnje sastanke sa Stalnim vijećem Hrvatske biskupske konferencije te kvalitetne odnose s Katoličkom Crkvom i svim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj.

Unaprijedili smo zakon o volonterstvu da bismo olakšali i potaknuli taj oblik društveno korisnog građanskog djelovanja.

Perspektivna budućnost hrvatskog društva

Dame i gospodo,

u razdoblju 4. industrijske revolucije konkurentnost gospodarstva, demografska vitalnost stanovništva i opremljenost ljudi znanjima i vještinama ključne su za perspektivniju budućnost hrvatskog društva.

Nakon što nam je zbog pandemije i globalne recesije prošle godine BDP pao za 8 %, ove godine očekujemo povratak na razinu prije krize.

Iako smo očekivali rast od 5,2%, nakon uspješne turističke sezone koja još traje i rasta od 16,1% u drugom kvartalu, vjerujemo da bismo mogli doseći godišnji rast BDP-a od preko 8%. To je na tragu one krilatice: Underpromise and overdeliver.

U prvih 8 mjeseci ove godine,

industrijska proizvodnja povećana je za 8,3%,
promet od trgovine na malo za 13,5%,
indeks obujma građevinskih radova za 11,2%,
izvoz roba za 25,5%,
turistička noćenja za 55%.

U ovoj godini Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji

Po svim očekivanjima u ovoj godini bit ćemo među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji.

Unatoč pandemiji, zadržali smo kreditni rejting na investicijskoj razini. I to je također jedan od elemenata povjerenja i reputacije koju imamo i prema agencijama te domaćim i međunarodnim financijskim tržištima.

Već ove godine očekujemo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za više od 2 postotna boda, dok će se idućih godina smanjivati i za preko 3 boda.

Da nije bilo pandemije i ekonomske krize naš bi javni dug već za dvije godine bio ispod 60% udjela u BDP-a.

Pritom će proračunski deficit već dogodine biti na razini od 2,6% BDP-a.

Uz ispunjavanje ostalih kriterija konvergencije to će nam osigurati da ostvarimo cilj i pristupimo europodručju već od 1. siječnja 2023.

Na temelju ostvarenih pozitivnih ekonomskih kretanja i očekivanog gospodarskog rasta u ovoj godini, vratit ćemo se na pretkriznu razinu BDP-a.

Od kolovoza prošle godine isplaćeno je 1,4 milijarde kuna za podizanje poslovne konkurentnosti i jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija.

Isplaćeno je bespovratnih 820 milijuna kuna za projekte istraživanja, razvoja i inovacija, te 172 milijuna kuna za povećanje kapaciteta i unaprjeđenje proizvodnje.

U pet krugova porezne reforme građane i gospodarstvo rasteretili smo za 10 milijardi kuna

U okviru 5. kruga porezne reforme, koji provodimo od početka godine, smanjili smo stopu poreza na dobit s 12% na 10% za 93% poduzeća koja imaju godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna.

Istodobno, smanjili smo stopu poreza na dohodak s 24% na 20% te s 36% na 30%, čime je građanima povećan dohodak.

Ovog ljeta, oko 150 tisuća mladih dobilo je povrat uplaćenog poreza na dohodak u vrijednosti od oko 700 milijuna kuna – rezultat je to mjere oslobađanja od poreza na dohodak zaposlenih mladih.

U dosadašnjih pet krugova smanjenja poreza građane i gospodarstvo rasteretili smo za 10 milijardi kuna.

Kako bismo potakli zapošljavanje u deficitarnim i prijeko potrebnim obrtničkim zanimanjima, povećali smo broj dotičnih učeničkih stipendija i udvostručili njihov iznos.

Za proteklu godinu dodijeljeno je preko 4.500 tisuće tih stipendija, čime smo u četiri godine osigurali 15 tisuća stipendija, što je neusporedivo više nego 2015. kada ih je bilo svega 350.

Usto, s 41 milijun kuna nastavljamo poticati naukovanje učenika u obrtima.

Unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja potičemo reformom školstva

Konkurentnost gospodarstva ovisi o znanjima i vještinama te o dinamičnosti tržišta rada.

Važno nam je da sustav obrazovanja bude moderan, da učitelji i profesori budu motivirani i sigurni u svojem poslu te da učenici stječu znanja i vještine za poslove budućnosti, ali i da učvršćuju svoj nacionalni identitet i vrijednosti.

Daljnje unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja potičemo reformom školstva i njenom evaluacijom.

Poboljšavamo status odgojno-obrazovnih djelatnika.

Od početka godine, povećali smo plaće prosvjetnim djelatnika za 4%, te su im od 2017. godine plaće porasle za više od 20%.

Ovdje bih htio zahvaliti našim učiteljima i svim djelatnicima u školstvu, koji su od početka pandemije pokazali predanost razvoju obrazovanja i novih generacija, koje kroz sustav obrazovanja izgrađuju vlastitu perspektivniju budućnost.

Usto, obrazovnim djelatnicima zajamčili smo status službene osobe i zaštitili ih od anonimnih prijava.

Pokrenuli smo izradu kurikuluma školskog predmeta "Kritičko mišljenje" u osnovnoj školi kojemu je cilj učenike naučiti kritički promišljati svijet oko sebe i učiti s razumijevanjem.

Uloženi su značajni napori da bi se organizirala pedagoška, školska i akademska godina, u uvjetima pandemije.

Pripremom tri modela nastave uspjeli smo odgovoriti na specifične epidemiološke uvjete te osigurati da učenici budu što više u razredima.

Dodijeljeno više od 2,2 milijarde kuna za obnovu infrastrukture u obrazovanju i znanosti

Dodijeljeno je više od 2,2 milijarde kuna za obnovu infrastrukture u obrazovanju i znanosti koja je oštećena potresom, i potpisano je 45 ugovora za obnovu 27 visokoškolskih i znanstvenih ustanova.

Što se tiče visokog obrazovanja, godišnje se dodjeljuje oko 14 tisuća stipendija, uključujući na STEM području i na socioekonomskoj osnovi.

Potičemo studentski rad i studentsku smo satnicu ponovno podigli s 25,39 na 26,56 kuna, a po povećanju minimalne plaće, od sljedeće godine porast će na 29,29 kuna, što je dvostruko više nego prije pet godina, kad je iznosila 15 kuna.

U proteklih pet godina, osigurali smo i rekordna ulaganja u znanost iz europskih fondova – čak tri milijarde kuna – kako bismo znanstvenicima osigurali uvjete za ostanak i rad u Hrvatskoj.

Na području znanosti i obrazovanja pripremamo nove prijedloge zakona koji će potaknuti razvoj cjelodnevne nastave u školama, pokrenuti pilot-projekt nacionalnih ispita i probne mature te pridonijeti razvoju i konkurentnosti znanosti te visokog obrazovanja.

Društveni konsenzus potreban za preokretanje demografskih trendova

U okolnostima demografskog starenja cijele Europe i padu nataliteta, što povećava pritisak na održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, demografska opstojnost i vitalnost Hrvatske goruća su pitanja o kojima ovisi budućnost našeg naroda i novih generacija.

Preokretanje demografskih trendova stoga je jedno od najvažnijih pitanja oko kojeg trebamo graditi društveni konsenzus.

Prvo, mjere za mlade usmjerili smo prema njihovom obrazovanju, stipendiranju, uključivanju u zajednicu te ekonomskom osamostaljivanju, i to kroz promicanje zapošljavanja na neodređeno, podizanje plaća i jačanje kreditne sposobnosti, oslobođenje od poreza ili njegovo smanjenje te rješavanje stambenog pitanja.

Ukinuli smo stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i zamijenili ga pripravništvom te podigli na 130.000 kuna mjeru samozapošljavanja za mlade s poslovnom idejom.

U proteklih pet godina udvostručili smo roditeljsku naknadu

Mjere za jačanje obitelji usmjerili smo na populacijsku, poreznu, socijalnu te stambenu politiku koje povećavaju dohodak kućanstva, omogućavaju bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života te pružaju dugoročnu sigurnost obiteljima.

Pomogli smo preko 23 tisuće mladih obitelji koje su riješile stambeno pitanje kroz POS-ov program ili subvencioniranim stambenim kreditima, što ćemo nastaviti do 2023. jer je dalo pozitivan demografski učinak. U tim obiteljima rođeno je ili usvojeno preko 4.100 djece.

Ulaganjima bez presedana nastavili smo s poboljšavanjem materijalnih uvjeta u vrtićima – u proteklih pet godina gradi se ili unaprjeđuje 500 vrtića što će se financirati i kroz Plan oporavka.

U proteklih pet godina udvostručili smo roditeljsku naknadu, koja se odnosi na drugih šest mjeseci nakon poroda, te je podigli s 2.660 na 5.654 kune, što je gotovo na razini medijalne plaće.

Kao demografsku mjeru, podići ćemo je sljedeće godine na 7.500 kn za zaposlene i samozaposlene roditelje, a istodobno uvodimo očinski dopust od 10 dana za zaposlene i samozaposlene očeve i u visini od pune plaće.

Mjere za stvaranje pozitivnog društvenog ozračja za zasnivanje ili proširivanje obitelji, djecu i starije, usmjerene su na aktivan doprinos društvenih i gospodarskih aktera demografskoj revitalizaciji zemlje, poput općina, gradova i županija, organizacija civilnog društva te znanstvene i akademske zajednice.

Tu mislim i na poslodavce koji mogu osigurati kvalitetnija radna mjesta i veća primanja radnika, što smo im omogućili kroz porezne olakšice i bolje radne uvjete prilagođene roditeljima.

U izradi su dva važna strateška dokumenata – Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2030. godine, te Nacionalni program za mlade – koji će postaviti okvir za osnaživanje mladih i demografsku obnovu Hrvatske.

U tijeku je provedba Popisa stanovništva, koji se prvi put provodio i digitalno i koji će nam biti polazište za nove populacijske i druge mjere.

Ravnomjerni regionalni razvoj

Depopulacija ruralnih krajeva, naših sela, brdsko-planinskih i potpomognutih područja te otoka dodatan je izazov zbog kojeg moramo ravnomjerno razvijati Hrvatsku da bismo smanjili iseljavanje mladih te da svakom našem kraju damo jednake šanse za razvoj i za ostvarivanje svojih potencijala.

Stoga je ravnomjeran regionalni razvoj jedan od stupova naše politike i partnerstva sa županijama, gradovima i općinama.

Radimo na provedbi ulaganja u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, za koji je ugovoreno18 milijardi kuna.

Pokrećemo i Razvojni sporazum za pet sjeverozapadnih županija vrijedan 15 milijardi kuna.

U tijeku je donošenje Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom.

U razvoj potpomognutih i brdsko-planinskih područja u pet godina uloženo je milijardu kuna, što je osam puta više nego u razdoblju od 2011. do 2016., a u tijeku je i donošenje Programa razvoja tih područja.

Unaprijeđen je i Zakon o otocima kako bi se iskoristili veliki prirodni, gospodarski i turistički potencijali otoka, te unaprijedila kvaliteta života otočnog stanovništva.

U razvoj otoka je u pet godina uloženo 11,5 milijardi kuna kroz različite programe iz državnih i europskih sredstava.

Također, radi ravnomjernijeg razvoja zemlje uz pomoć europskih fondova uveli smo novu podjelu NUTS 2 regija, i to na četiri regije čime će s slabije razvijeni dijelovi Hrvatske biti bolje pozicionirani.

Namjeravamo pokrenuti i brži razvoj Dalmatinske zagore, Gorskog kotara, Like i Banovine te nastaviti jačati suradnju.

Ulaganje u kulturu

Jedan od najviše pogođenih sektora u pandemiji bila je kultura.

Osigurali smo da kultura tijekom cijele pandemije bude dostupna, a institucije otvorene te smo osmislili posebne programe potpore radi pokretanja kulturnog života te proizvodnje i distribucije kulturnih sadržaja.

U prošloj smo godini osigurali više od 400 milijuna kuna izravnih potpora i kredita kako bismo pomogli samostalnim umjetnicima, umjetničkim organizacijama i tvrtkama na području kulturnih i kreativnih industrija uključujući i medije.

Novim Zakonom o elektroničkim medijima posebno smo vodili računa o hrvatskoj kulturnoj i kreativnoj industriji povećanjem kvota za hrvatsku glazbu, ali i novim izvorima prihoda za produkciju i snimanje hrvatskih filmova i serija.

Postigli smo i dobar konsenzus oko pitanja reguliranja komentara i doprinosa suzbijanja govora mržnje u medijima i društvenim mrežama.

Ugovorili smo 3,5 milijarde kuna za 150 projekata obnove putem Fonda solidarnosti, a izrađen je i poseban Program obnove kulturno-povijesne cjeline Petrinje na temelju kojeg će Vlada obnoviti najuži centar Petrinje.

Kao odgovor na pandemiju i radi promicanja čitanja, 2021. godina proglašena je Godinom čitanja.

Hrvatsku razvijamo kao zemlju sportskog načina života

Ujedno, važan segment aktivnosti naših sugrađana je i sport, koji je najviše pridonio afirmaciji i prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu, a ništa nas ne čini više ponosnima i sretnima od velebnih uspjeha naših sportaša.

Tako smo i ove godine svjedočili njihovim sjajnim uspjesima s osam olimpijskih i sedam paraolimpijskih medalja u Tokiju.

Zato Hrvatsku razvijamo kao zemlju sportskog načina života te potičemo naše sugrađane na zdraviji i aktivniji način života.

U pet godina, udvostručili smo izdvajanja za sport koja su dosegla 400 milijuna kuna i omogućeno je besplatno bavljenje sportom za 150 tisuća građana.

Također, donijet ćemo Zakon o sportu, unaprijediti cjelokupni sustav sporta i sportsku infrastrukturu te poticati amaterski, rekreativni, školski i vrhunski sport.

Ekonomska i tehnološka suverenost

Dame i gospodo,

pandemija koja je pogodila cijeli svijet ukazala je na ranjivost globalne ekonomije, kao i svih država.

Poremetila je globalne trgovinske tokove što je pridonijelo zastoju u poljoprivrednim, transportnim i logističkim lancima diljem svijeta. To se odrazilo na porast cijena prijevoza, proizvoda i materijala u mnogim sektorima.

Objelodanila je stupanj ranjivosti Europe zbog njene tehnološke ovisnosti od uvoza proizvoda poput mikročipova, koji su ključni za proizvodnju automobila, bijele tehnike i drugih proizvoda koji sadrže elektroničke komponente.

Slično je i s medicinskom zaštitnom opremom, koje na početku pandemije također nije bilo dovoljno u Europi.

Pored dugogodišnjeg pitanja energetske suverenosti, koja je najnovijim rastom cijena plina poprimila novu dimenziju, kriza je otvorila raspravu i o našoj tehnološkoj suverenosti.

To je nov izazov na koji Europska unija i Hrvatska treba odgovoriti ne samo da bi ostala konkurentna u globalnoj tržišnoj utakmici već i zato da njene razvojne i inovacijske sposobnosti ne budu u tuđim rukama.

Stoga smo u Programu Vlade naglasili važnost ekonomske suverenosti zemlje, što ponajprije obuhvaća postizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije, održivo korištenje prirodnih resursa te održiv turizam.

Čuvamo Hrvatsku za nove generacije

U tom pogledu, ponosni na prirodne ljepote naše domovine, u vremenu kada su okoliš i bioraznolikost ugroženiji nego ikada, svoje domoljublje iskazujemo i odgovornim ponašanjem prema našim šumama, vodama, zraku i moru. Time čuvamo Hrvatsku za nove generacije.

Svjesni toga, razvijamo kružno gospodarstvo koje teži čišćim i niskougljičnim tehnologijama i koje otpadom bolje gospodari i pretvara ga u resurs.

Stoga ćemo i dalje zatvarati odlagališta otpada i uvesti naknade za odlaganje otpada kako bi se otpad preusmjerio u industriju kao sirovina.

Oslonac nam je i Europski zeleni plan koji potiče i proces zelene transformacije i uz pomoć kojeg bi Europska unija do 2050. trebala postati prvi klimatski neutralni kontinent.

Prehrambena samodostatnost i razvoj hrvatskog sela

U ostvarenju prehrambene samodostatnosti i sigurnosti hrane, ključna je uloga hrvatskog sela, naše poljoprivrede i ribarstva koji čine stratešku granu našeg gospodarstva i dio su naše tradicije.

Uz osiguranje likvidnosti u svim resorima, samo je u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu putem različitih mjera iz europskih sredstava i nacionalnog proračuna na raspolaganje stavljeno preko milijardu kuna.

Nakon potresa od prvog smo dana stali iza naših poljoprivrednika.

Omogućili smo nastavak proizvodnje, a 120 milijuna kuna smo osigurali za obnovu uništenog poljoprivrednog potencijala.

Prošle smo godine u ribarskom sektoru dosegli rekordnu vrijednost izvoza od 209 milijuna eura.

Nastavljamo raditi na otvaranju novih tržišta za poljoprivredne i riblje proizvode, kao i na dostupnosti nesmetanog iskrcaja ribe ulaganjem u 13 ribarskih luka.

Usvojili smo na Vladi prijedlog Strategije poljoprivrede do 2030. godine, kojoj je cilj hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju povećati na 30 milijardi kuna godišnje do 2030. i tako pridonijeti prehrambenoj samodostatnosti zemlje.

Planom oporavka financirat će se i reforme koje će unaprijediti korištenje prirodnih resursa i pridonijeti jačanju lanca opskrbe hranom.

Energetska neovisnost

Uz pitanja sigurnosti hrane, važna je i proizvodnja, koja se uglavnom temelji na fosilnim gorivima, i sve više uviđamo svoju izloženost poremećajima na tržištu energenata.

Stoga je važno strateški promišljati i razvijati kvalitetan energetski miks koji će istodobno osigurati dostupnu, sigurnu i što čišću energiju za sve.

Vlada je pravodobno reagirala i stabilizirala cijenu naftnih derivata na 30 dana na 11 odnosno 11,10 kuna, a po potrebi poduzet ćemo i druge mjere.

Za razliku od brojnih drugih europskih zemalja, cijene plina u Hrvatskoj su stabilne i tako će ostati do 1. travnja, kad ćemo izići iz sezone grijanja.

Cijena struje u Hrvatskoj jedna je od najnižih među 33 europske zemlje, a njena stabilnost plod je upravo našeg kvalitetnog energetskog miksa.

U tom kontekstu vidimo stratešku važnost Terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku koji smo otvorili početkom godine i koji će dugoročno pridonijeti stabilnosti opskrbe plinom našeg plinskog sustava i našoj energetskoj neovisnosti.

U borbi protiv klimatskih promjena, uz obnovljive izvore energije, važnu ulogu ima i nuklearna energija, koja također ne emitira CO2, a ima znatno veći energetski potencijal i može osigurati stabilnu opskrbu koja ne ovisi o vremenskim uvjetima.

Hrvatska je suvlasnik 50% NE Krško iz koje dobiva 16% svoje električne energije, stoga se nedavno – zajedno s još 9 članica Europske unije – založila da se nuklearna energija prepozna na razini Unije kao niskougljična energija koja je nezaobilazna za djelotvorno smanjenje stakleničkih plinova.

Uspjeh turističke sezone iznad svih očekivanja

Pandemija je pokazala ranjivost turističkog sektora, potrebu jačanja njegove otpornosti na buduće krize i razvijanja održivijih oblika turizma.

Početkom godine uspostavili smo nacionalnu oznaku Safe Stay in Croatia te brendirali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju.

Osigurali smo turističku sezonu čiji je uspjeh bio iznad svih očekivanja.

Od početka godine ostvarili smo 13,1 milijuna dolazaka i 82,3 milijuna noćenja, odnosno 74% više dolazaka i 54% više noćenja nego prošle godine, a na isto razdoblje rekordne 2019. godine, ostvareno je 67% dolazaka, 77% noćenja te 88% vrijednosti iznosa fiskaliziranih računa.

To znači da smo pogodili s balansiranim mjerama.

Pripremu za iduću turističku sezonu već radimo, a upravo ćemo na kraju ovoga tjedna na Danima hrvatskog turizma čuti kako izraditi Strategiju razvoja održivog turizma do 2030.

Graditeljstvo i prostorno uređenje

U održivijem razvoju Hrvatske posebnu važnost ima kvalitetno gospodarenje prostorom i energetska učinkovitost u zgradarstvu jer dobrim planiranjem i pametnim ulaganjem štedimo energiju i novac te smanjujemo emisiju stakleničkih plinova.

Prošle smo godine sufinancirali obnovu 3.100 obiteljskih kuća u vrijednosti od 200 milijuna kuna, a za novi krug prijava osigurali smo 300 milijuna kuna.

U fazi izgradnje je i oko 530 POS-ovih stanova na 15 lokacija, a planira se izgradnja i na još 13 lokacija.

Izrađen je i nacrt programa suzbijanja energetskog siromaštva korištenjem obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima.

S obzirom na proces obnove, očekujemo veći investicijski ciklus u sektoru graditeljstva.

Obnova nakon potresa

Dva razorna potresa nanijela su zaista težak udarac stambenom fondu.

U njima je oštećeno 53.796 zgrada, od čega 15.932 nakon potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. te 37.864 nakon razornog potresa na Banovini.

Ti su potresi bili dodatan udarac mnogim našim sugrađanima i izazov za društvo na koji je, usred pandemije, trebalo odgovoriti i organizirati složen, financijski skup i dugotrajan proces obnove.

Najhitnije je trebalo organizirati privremeni smještaj u koji je dosad uloženo 25 milijuna kuna čime su obuhvaćene 1164 osobe, i financirat će se do daljnjeg.

Financirane su hitne sanacije na 1871 zgradi.

Radi uspostavljanja transparentnog procesa obnove koji ne uključuje samo građevinske radove, već i pripremu projektne dokumentacije, pripremljen je Zakon o obnovi koji sada poboljšavamo, koji će vjerujem Sabor izglasati u petak, kako bi se ubrzao cijeli proces i povratak onih koji su potresom
stradali svojim domovima.

Država će na sebe preuzeti financiranje konstrukcijske obnove.

Isto tako, stvaramo okvir i za samostalnu obnovu za koju će država osigurati potrebna sredstva, a vlasnicima stana čija se zgrada mora ukloniti, država će na njihov zahtjev osigurati zamjenski stan.

Osigurali smo 5,1 milijardu kuna iz Europskog fonda solidarnosti, 5,9 milijardi kuna iz Plana oporavka i 200 milijuna dolara zajmova od Svjetske banke.

Ključna i nenadomjestiva uloga države

Krize kroz koje prolazimo u posljednje vrijeme, od Agrokora prije četiri i pol godine, pandemije, potresa, najveće ekonomske krize od Drugog svjetskog rata, porast cijene energenata pa do sve bržih klimatskih promjena ukazuju na ključnu i nenadomjestivu ulogu države.

O snazi njenih institucija ovisi zaštita građana i gospodarstva u sve nestabilnijem i nepredvidljivijem svijetu, zbog čega nam je važan prioritet osnaživanje države u odgovoru na sve izazove i krize.

To se prije svega ostvaruje kroz podizanje učinkovitosti javnih službi i otpornosti javnih financija u čemu smo uspjeli u proteklih godinu dana.

U vremenu kriza te u razdoblju tehnološkog napretka u kojemu se države utrkuju u inovacijama, važno je ovladati i izazovima koji mogu biti prijetnja demokratskim institucijama i sustavima, poput lažnih informacija, kibernetičkih ugroza, zaštite osobnih podataka i privatnosti. Ovladati tim procesima je
bitno kako bi se sačuvale naše vrijednosti, vladavina prava i ustavni poredak.

S tim se suočavaju svi, pa i Hrvatska.

Prioritet mora biti očuvanje konstruktivnog političkog dijaloga, uz borbu protiv govora mržnje i lažnih vijesti kako bi građani, kao ključni dionici demokratskoga procesa, svoj sud mogli stvarati na temelju provjerenih, točnih i vjerodostojnih informacija.

Teroristički napad na Trgu sv. Marka, prije nešto više od godinu dana, koji je izvršila mlada i očito radikalizirana osoba pokazao je posljedice koje može izazvati dezinformiranje i širenje govora mržnje. Za to još uvijek očekujemo odgovore i hrvatske policije i Državnog odvjetništva.

Jačanje učinkovitosti pravosuđa

Naši ključni ciljevi su povećanje učinkovitosti pravosuđa, smanjenje broja neriješenih predmeta, rješavanje svih predmeta starijih od 7 godina te predmeta kod kojih bi zastara mogla nastupiti u iduće tri godine.

Broj neriješenih predmeta želimo dodatno smanjiti, i to za preko 72 tisuće, kao i trajanje postupaka na županijskim i općinskim sudovima s 283 na 200 dana.

Nastavili smo s digitalizacijom pravosuđa – unaprijeđen je sustav e-Spis u koji je integriran i novi modul e-Komunikacija koji omogućuje elektroničku komunikaciju sa sudovima.

Radimo na modernizaciji, depolitizaciji i profesionalizaciji javne uprave koja treba biti učinkovit servis građanima i gospodarstvu.

Politika Vlade u borbi protiv korupcije – nema nedodirljivih

Želimo, naravno, iskorijeniti korupciju koja je jedna od glavnih prepreka u izgradnji pravednijeg i razvijenijeg društva.

Politika ove Vlade je jasna – ako se nešto dokazalo, to se dokazalo, da nema nedodirljivih!

DORH, USKOK i Policija rade svoj posao samostalno i neovisno, nitko nema uvid u tajne izvide, što je ključni preduvjet da bi se uspješno vodila borba protiv korupcije i kriminala.

Želimo da kazne budu takve da svi shvate da se korupcija ne isplati.

Uz provedbu Akcijskog plana za borbu protiv korupcije, koji je na razini 90% realizacije svih aktivnosti u mandatu naše Vlade, izrađena je nova Strategija za sprječavanje korupcije.

U pripremi je paket zakona usmjerenih prvenstveno na jačanje preventivnih antikorupcijskih mehanizama i tijela.

Pripreme za ulazak u europodručje

Jedan od strateških ciljeve Vlade je ulazak Hrvatske u europodručje i usvajanje eura kao valute.

Time ćemo ostvariti dublju integraciju u Europsku uniju, naše gospodarstvo dodatno zaštititi od vanjskih šokova te stvoriti pretpostavke za dodatni rast kreditnog rejtinga.

Nakon što smo prije 15 mjeseci, odmah nakon parlamentarnih izbora, ušli u Europski tečajni mehanizam II, danas smo u završnici priprema za prelazak na euro.

Da ne bude nesporazuma, o tome su hrvatski građani već odlučivali na referendumu 2012. kada smo odlučivali o ulasku u Europsku uniju. To je bio dio našeg Ugovora o pristupanju, koji su građani na referendumu podržali, a tadašnji saziv Sabora, čini mi se uz samo jedan suzdržan glas, potvrdio.

Vidim da danas postoje određene političke stranke koje imaju drugi stav. Mi poštujemo taj stav, ali isto tako ukazujemo na činjenice. I ukazujemo na ogromnu razliku između političkih stranaka koje su aktivno pridonosile hrvatskom članstvu u Europskoj uniji u ovih proteklih tridesetak godina i onih koje to nisu. Ta optika nije ista.

Da je Hrvatska danas u europodručju, dok traje ova neviđena kriza izazvana pandemijom:

Valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao.

Mjenjački troškovi zamjene kuna u eure bi nestali.

Imali bismo trajnu korist od pritiska na smanjenje kamatnih stopa.

Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima bio bi trajan i velik.

Ulazak u europodručje važan je i za naše gospodarstvenike, jer oko dvije trećine kredita poduzećima su devizni krediti u euru ili uz valutnu klauzulu u euru, preko polovice (52%) ukupnog robnog izvoza je usmjereno u europodručje, 70% ukupnih prihoda od turizma ostvaruje se od gostiju iz europodručja.

Odabrani su motivi za buduće hrvatske eurokovanice, u čemu su i građani imali priliku iznijeti svoje prijedloge.

Za motive su odabrani hrvatska šahovnica kao podloga svih kovanica, geografska karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica – i u tijeku je natječaj za odabir likovnih rješenja.

Razvoj prometnog sektora

Nekoliko riječi o prometnom sektoru, koji je krvotok zemlje i gdje država ima važnu ulogu da potakne ulaganjima u infrastrukturu razvoj gospodarstva.

Želimo u idućem razdoblju investirati zaista i više nego što smo dosad, osobito u hrvatske željeznice.

Godina koja je pred nama bit će godina kad će Pelješki most fizički povezati jug Hrvatske s ostatkom Hrvatske. Nema suverenističkijeg poteza od toga desetljećima.

A ujedno iza nas su i tri ključna projekta.

Jedan izrazito važan za Istarsku županiju, a to je dovršetak punog profila Istarskog ipsilona. Početak gradnje druge cijevi tunela Učka koji je bitan da se mreža autocesta u Istri integrira s mrežom autocesta u drugom dijelu Hrvatske.

Izgrađen je most Svilaj preko Save koji je sastavni dio paneuropskog cestovnog koridora Vc koji će biti dovršen iduće godine.

450 milijuna kuna uloženo je u razvoj Luke Rijeka, kao i gotovo 90 milijuna kuna u nadogradnju infrastrukture i razvoj riječne luke Slavonski Brod.

Ulaganjem u luke, rive, lukobrane, nastavljamo s renesansom na hrvatskoj obali gdje smo dosad uložili više od 2 milijarde kuna.

U srpnju ove godine donijeli smo odluku o modernizaciji i restrukturiranju željezničkog sektora, u koji će biti uloženo 3 milijarde eura.

Pokrenuli smo pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola, to je 780 tisuća djece.

Ubrzana digitalna transformacija

Uz prometnu infrastrukturu, želimo ubrzati digitalnu transformaciju naše zemlje.

Želimo izgraditi digitalnu infrastrukturu radi dostupnosti brzog interneta, daljnjeg unapređenja kvalitetnih elektroničkih usluga, digitaliziranja poslovanja u državnoj upravi i unapređenja digitalnih vještina među građanima.

Redizajnirali smo portal e-Građani, koji danas ima preko 1,5 milijuna korisnika što je 25% više nego prije 6 mjeseci. Na portalu je sada 95 elektroničkih usluga.

Prvi put smo popis stanovništva dijelom proveli i digitalno. Čak 1,6 milijuna naših sugrađana je iskoristilo tu mogućnost.

Pokrenuli smo izradu Strategije digitalne Hrvatske do 2030. godine.

Želimo razvijati Informacijsko-komunikacijski sektor koji ima snažan potencijal za povećanje našeg BDP-a jer je jedna od najbrže rastućih industrija s prosječnom godišnjom stopom rasta od 12%.

Globalna prepoznatljivost Hrvatske

Mi smo izloženi velikoj konkurenciji u ovako globaliziranom svijetu. I zato je ključno da iskoristimo sve prilike koje imamo na raspolaganju.

Naša se globalna prepoznatljivost temelji na našem identitetu i na vrijednostima.

Samo jačanjem vlastite svijesti o svojim posebnostima stvorit ćemo pretpostavke da imamo snažniji položaj na političkoj, energetskoj, gospodarskoj, tehnološkoj, investicijskoj, turističkoj i kulturnoj karti svijeta.

I zato je naša obveza njegovati nacionalni identitet, našu povijest i tradiciju, kao i dignitet Domovinskog rata i hrvatskih branitelja koji nas čine ponosnima, ali i motiviraju da budemo razvijenija i utjecajnija država u Europi i svijetu.

Briga o hrvatskim braniteljima

I upravo radi jačanja položaja hrvatskih branitelja, koji su zaslužni što danas imamo slobodnu Hrvatsku, dodatno smo unaprijedili Zakon o hrvatskim braniteljima, donijeli Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, uspostavili veteranskih centara u vrijednosti od gotovo 340 milijuna kuna.

Nastavili smo s programom preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja kojima je pristupilo 72.600 hrvatskih branitelja.

U pet godina stambeno smo zbrinuli preko 5.000 stradalnika iz Domovinskog rata upravo zato što držimo do kamena temeljaca naše državnosti.

Nakon što smo proglasili Vukovar mjestom posebnog domovinskog pijeteta, ove smo godine prvi put obilježili 30. obljetnicu Bitke za Vukovar, prekretničke bitke Domovinskog rata.

A posebnu pozornost posvećujemo traganju za 1858 nestalih osoba u Domovinskom ratu i u tu svrhu donijeli smo i novi Zakon o nestalima.

Nastavljamo jačati sve komponente sustava domovinske sigurnosti

Hrvatska je sigurna zemlja, a to možemo zahvaliti svim dionicima sustava domovinske sigurnosti – policiji, vojsci, civilnoj zaštiti, vatrogascima, HGSS-u, Hrvatskom Crvenom križu i drugima.

Zato smo nastavili jačati sve komponente tog sustava, opremati i modernizirati policiju i podizati djelotvornost sustava upravljanja krizama.

Hrvatska je ispunila sve tehničke preduvjete za ulazak u schengenski prostor i stoga u ovom trenutku radimo na političkim i diplomatskim lobiranjima da se ta odluka uskoro i donese.

Hrvatsku granicu danonoćno nadzire 6.500 policijskih službenika koji obavljaju važnu dužnost zaštite državne granice, ne samo graničnih prijelaza već i zelene granice.

Želim spomenuti da smo prije nekoliko dana dobili konačno i nešto što smo 30 godina čekali, a to je ulazak Hrvatske u program izuzeća od viza za Sjedinjene Američke Države.

Hrvatska će ujedno biti jedna od 11 država od kojih su samo tri europske (Njemačka, Švicarska i Velika Britanija) čiji će građani imati olakšani ulazak u SAD kroz sustav Global Entry.

Jačamo Hrvatsku vojsku, donijeli smo povijesnu odluku o nabavi borbenih aviona

Jačamo Hrvatsku vojsku kako bismo podigli vlastite obrambene sposobnosti te učvrstili kredibilitet Hrvatske kao saveznice u NATO-u.

Dižemo standard i uvjete rada vojnika, dočasnika i časnika. Oni su imali veliku ulogu u procesu pomoći građanima nakon potresa.

Donijeli smo povijesnu odluku o nabavi 12 višenamjenskih borbenih aviona, francuskih Rafalea čime ćemo osnažiti Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i praktički u geografskom radijusu od Austrije do Grčke nema tako snažnog ratnog zrakoplovstva kao što će biti hrvatsko 2024.

U procesima smo pripreme strateških dokumenata – Strategije obrane i Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga – sve u cilju jačanja sposobnosti Hrvatske vojske, a pritom jačamo i hrvatsku vojnu industriju.

Također zahvaljujem i našim vatrogasnim snagama koje su ovoga velikog, požarnog ljeta, ne toliko u Hrvatskoj koliko drugdje na Mediteranu, pomogli i Grčkoj i Turskoj i, naravno, gotovo dnevno Bosni i Hercegovini.

Osnažen vanjskopolitički i međunarodni položaj Hrvatske

U vanjskopolitičkom smislu osnažili smo naš položaj u okviru Europske unije i NATO-a, ušli u suradnju 9 mediteranskih država Europske unije.

Pomažemo Bosni i Hercegovini i štitimo položaj Hrvata koji moraju biti istinski ravnopravan, konstitutivni narod i imati svoje legitimne predstavnike u institucijama Bosne i Hercegovine i stoga želimo pravičnu, poštenu i pravodobnu izmjenu izbornoga zakona.

Uložili smo snažan prosvjed Srbiji u vezi s položajem hrvatskoga jezika u udžbenicima u Srbiji i očekujemo da se ta gruba netočnost ispravi.

Također, radimo na daljnjim koracima za članstvo u OECD-u.

Za mjesec dana Hrvatsku će prvi put bilateralno posjetiti jedan francuski predsjednik, koji dolazi na moj poziv.

Nastavit ćemo dobro pozicioniranje u svim multilateralnim forumima i graditi dobre bilateralne odnose.

Predano i angažirano radimo u interesu razvoja Hrvatske

Zaključno želim naglasiti da unatoč brojnim problemima, izazovima s kojima se suočavamo, vjerojatno i s pogreškama koje radimo kao Vlada, i na temelju povjerenja naših građana i povjerenja koje smo dobili u Hrvatskom saboru, nastojimo kormilariti u ova burna vremena u interesu i gospodarskog
oporavka i razvoja i kvalitetnijega života naših sugrađana.

To ćemo raditi i dalje, u interesu hrvatskih građana, predano i angažirano. Imamo, ono što je najvažnije, povjerenje, a imamo i znanje i energiju i volju da zajedno s Hrvatskim saborom donosimo najbolja rješenja za razvoj Hrvatske.

Posebno je pred nama ključan izazov, ovog po meni razvojnog desetljeća Hrvatske, gdje imamo više sredstava nego ikada, da nadoknadimo ono što su druge države srednje i istočne Europe radile devedesetih i u prvom desetljeću 2000.-ih i da Hrvatska bude što razvijenija i snažnija, a da proces
demografske revitalizacije bude veliki, krovni projekt cijeloga društva i cijeloga naroda.

Zahvaljujem na pozornosti."

Lokacije:	Hrvatski sabor
Teme:	Vlada, Sabor, Ekonomija, Zdravstvo, Socijalna skrb, Obnova, Demografija, Energetika, Vanjska politika
Izdvojeni datumi:	2020-03-22T00:00:00Z, 2023-01-01T00:00:00Z
Datum:	27.10.2021. 0:00:00
Kategorije:	Vlada, Sabor, Ekonomija, Zdravstvo, Socijalna skrb, Obnova, Demografija, Energetika, Vanjska politika
	Andrej Plenković, Vlada RH, Hrvatski sabor, Godišnje izvješće, gospodarski oporavak, pandemija, potres, energetska kriza

Plenković u Saboru: U ova burna vremena Vlada predano i angažirano radi u interesu hrvatskih građana

Više sličnih tema

Nove obavijesti