Vlada

Dalić: Dug Agrokora nije dug države, svi krediti dani su privatnoj kompaniji

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić u intervjuu za Večernji list izjavila je da dug Agrokora nije dug države jer su svi krediti dani privatnoj kompaniji. Naglasila je da je "lex Agrokor" rješenje koje nije na teret poreznih obveznika, a proces izvanredne uprave ide dobro te omogućuje stabilizaciju i restrukturiranje kompanije. Dalić je također izrazila uvjerenje u snagu nove vladajuće većine, ističući da je koalicija sklopljena na čvrstim temeljima s ciljem postizanja političke stabilnosti i provođenja reformi.

10.06.2017 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	Bruxelles
Teme:	ekonomske reforme, porezna reforma, administrativne barijere, Agrokor, lex Agrokor, politička stabilnost, gospodarski rast, EU fondovi, strukturne reforme
Izdvojeni datumi:	2017-06-10T00:00:00Z
Datum:
Kategorije:	ekonomske reforme, porezna reforma, administrativne barijere, Agrokor, lex Agrokor, politička stabilnost, gospodarski rast, EU fondovi, strukturne reforme
	Martina Dalić, Večernji list, Agrokor, lex Agrokor, Vlada, reforme, porezni obveznici, krediti, HNS, Andrej Plenković, Damir Krstičević, Tomislav Krasnec

Potpredsjednica Dalić za Večernji: Dug Agrokora nije dug države, svi krediti dani su privatnoj kompaniji

S potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić razgovarali smo jučer u Bruxellesu, gdje je sudjelovala na okruglom stolu o uvjetovanosti korištenja EU fondova provođenjem strukturnih reformi.

Koliki je reformski potencijal nove vladajuće većine?

- Ono što je učinjeno u proteklih osam mjeseci pokazuje da je Vlada premijera Andreja Plenkovića ozbiljno usmjerena na ekonomske reforme. Govorimo o poreznoj reformi, o aktivnostima u Ministarstvu gospodarstva na uklanjanju administrativnih barijera, a govorim i o načinu na koji je Vlada adresirala problem Agrokora. Adresirala ga je na protržišan način i bez troška za porezne obveznike. Stoga bih rekla da su bitni elementi reformske politike već dobro usađeni u resore. Sada, kad je završila ova mala politička nestabilnost, očekujem da će se taj smjer dodatno osnažiti. Dokument koji su potpisali Plenković i Štromar pokazuje suglasje koalicijskih partnera u provođenju reformi.

To sad jest većina, ali tanka većina. Može li ta većina iznijeti ozbiljne strukturne reforme? Ili će se lomiti na prvom ili drugom zavoju?

- Ne bih očekivala da će se ona lomiti na prvom ili drugom zavoju. Ova je koalicija napravljena na puno solidnijim temeljima nego koalicija neposredno nakon izbora. Zbog toga što su sudionici ove koalicije vrlo jasno bili svjesni zašto tu koaliciju sklapaju. Ona je sklopljena da bi se održala i iskoristila politička stabilnost na korist građana, da bi se provele reforme i osnažio gospodarski rast. Tako da mi se ne čini toliko presudnim ima li sad većina 10 ili 20 viška ruku. Presudnim mi se u ovoj koaliciji čini situacija koja je jedinstvena u našoj političkoj povijesti, a to je da su se koalicijski partneri okupili vrlo dobro razumijevajući zbog čega tu koaliciju rade. A rade je zbog stabilnosti države i iskorištavanja prilike da našu državu transformiramo u modernu i uspješnu.

Kažete da je lex Agrokor rješenje koje nije na teret poreznih obveznika. Ipak, neki još smatraju da je moguće da dug Agrokora bude shvaćen kao dug države.

- Ne može biti shvaćen kao dug države zato što su očigledno svi ti krediti dani privatnoj kompaniji, a proces koji se trenutačno u Agrokoru zbiva je proces koji je usmjeren na stvaranje nagodbe iz koje će se ti vjerovnici naplatiti. Cijeli ovaj proces usmjeren je na vjerovnike, da se stvori vrijeme u kojem se može postići dogovor o načinu njihove naplate. Ništa više i ništa manje. Niti je Agrokor nacionaliziran, niti je država intervenirala. Primjenu zakona zatražila je tadašnja Uprava, ona je ograničenog vremenskog razdoblja i usmjerena je upravo na to da se vjerovnici naplate na način koji oni moraju potvrditi međusobnim dogovorom.

HNS je u vrijeme donošenja imao neke druge ideje kako bi taj zakon trebao izgledati. Mislite li da će sada HNS u potpunosti stati iza implementacije toga zakona?

- Implementacija izvanredne uprave ide prema zakonu usvojenom u Saboru. U toj je raspravi tada konstruktivno sudjelovao i HNS, jedan od njihovih amandmana je usvojen, i rezultat je zakon koji imamo. Ne očekujem tu nikakve posebne probleme. Izvanrednu upravu vodi izvanredni povjerenik i taj proces ide dobro. Kao što često ističem, problemi su vrlo komplicirani i ne mogu se riješiti preko noći. Ali, upravo ovo financiranje koje je u četvrtak odobrilo vjerovničko vijeće omogućit će završetak prve i najosjetljivije faze, a to je stabiliziranje poslovnih i rješavanje likvidonosnih teškoća. I omogućit će da se povjerenik i cijela kompanija usmjere na restrukturiranje i pripremu nagodbe.

razgovarao Tomislav Krasnec
Večernji list, 10. lipnja 2017.

Više sličnih tema

23.03.2018 | Ministarstvo financija

(LIDER, Vanja Figenwald) - Potpredsjednik Vlade i ministar Predrag Štromar: Vlada sigurno neće izravno financijski pomoći Agrokoru

23.09.2017 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

04.07.2026 15:15 | Zagrebačka policija

Ministar Anušić u Đakovu: Bilježimo trendove koji potvrđuju razvoj i napredak u gradovima i općinama Osječko-baranjske županije

04.07.2026 11:35 | Zagrebačka policija