Vlada

Milanović u Bratislavi: Moramo nuditi kvalitetne EU projekte i napredovati

Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u Bratislavi na sastanku "Prijatelja kohezije" da je cilj Hrvatske biti kvalitetan korisnik europskih fondova, razvijati se kroz dobre projekte i postati zemlja neto-uplatitelj u EU. Naglasio je potrebu za koordinacijom, specijalizacijom i kvalitetnim projektima kako bi se podigao BDP. Milanović je također zatražio da se za Hrvatsku primijeni raniji rok od četiri godine za dovršavanje projekata, umjesto novog dvogodišnjeg roka, zbog nedostatka iskustva. Spomenuo je i projekt pelješkog mosta kao primjer važnog infrastrukturnog pitanja koje utječe na teritorijalni kontinuitet i Schengen.

05.10.2012 | Vlada Republike Hrvatske


Lokacije: Bratislava
Teme: Europska unija, Financije, Infrastruktura, Vanjska politika
Izdvojeni datumi: 2012-10-05T00:00:00Z, 2013-07-01T00:00:00Z, 2012-06-01T00:00:00Z
Datum: 5.10.2012. 0:00:00
Kategorije: Europska unija, Financije, Infrastruktura, Vanjska politika
Zoran Milanović, Bratislava, EU fondovi, kohezijska sredstva, Prijatelji kohezije, hrvatski premijer, projekti, društveni proizvod, neto-uplatitelj, pelješki most, Schengen

Milanović u Bratislavi: Moramo nuditi kvalitetne EU projekte i napredovati

Cilj Hrvatske je biti kvalitetan korisnik europskih fondova za što će morati imati dobre projekte i dovoljno vremena da ih ostvari te na taj način podići svoj društveni proizvod i u konačnici postati dovoljno bogata da bude zemlja neto-uplatitelj u europske fondove, rekao je u petak u Bratislavi hrvatski premijer Zoran Milanović.

Milanović je sudjelovao na sastanku neformalne skupine "Prijatelja kohezije" koja okuplja 15 zemalja članica, dok je Hrvatska, koja bi u EU trebala ući 1. srpnja iduće godine u svojstvu promatrača.
Milanović je hrvatskim novinarima rekao da se i na prvom sastanku "Prijatelja kohezije" u Bukureštu 1. lipnja i na ovom, kristaliziralo stajalište u kojima se zemlje članice bore za konkretne financijske interese, prije svega da se kohezijska sredstva u slijedećem sedmogodišnjem razdoblju ne smanje u odnosu na prethodno.
"Jedan od ciljeva RH je da bude kvalitetan korisnik europskih fondova, da nam se slučajno ne dogodi da uplaćujmo više nego što izvlačimo van, jer u svakom euru koji dobijemo iz strukturnih fondova, od prilike je 35 centa koje smo sami uplatili", kazao je Milanović.
"Morat ćemo biti koordinirani, specijalizirani, nuditi kvalitetne projekte i tako dizati svoj BDP te polako ići prema kategoriji država neto-uplatitelja što nam je cilj", naglasio je hrvatski premijer.
Milanović je kazao da će Hrvatska do kraja pregovora o novom europskom proračunu ustrajati na tome da se na nju primjenjuju isti kriteriji kao i na sve dosadašnje nove članice u pogledu broja godina koje joj stoje na raspolaganju za dovršavanje projekta.
Taj rok je do sada bio četiri godine, a ubuduće bi trebao biti dvije, pa će Hrvatska tražiti da se to na nju ne primjenjuje, jer ima puno manje iskustva nego zemlje koje su već dugo u EU.
"Načela su načela, i ustrajat ćemo na njihovom poštivanju", iako Hrvatska u EU ulazi u vrijeme kad su se neka pravila igre promijenila i kad je sve teže nego prije dvadesetak godina, kazao je Milanović.
Hrvatska je mala zemlja i to je s jedne strane prednost jer njezine potrebe neće izazvati velike potrese, ali i nedostatak, jer o njezinim problemima drugi ne razmišljaju već mora sama jasno i glasno ukazivati na njih.
Hrvatska je već do sada dosta toga napravila sama, izgradila je autoceste, koje su joj veliko opterećenje i koje sada treba na najbolji način iskoristiti, jer da je u EU ušla prije, autoceste bi se financirale iz europskih fondova te su svi njezini zahtjevi, kako je istaknuo Milanović, sada razmjerno mali i potpuno legitimni.
"Jedan od takvih je i pelješki most, jer mnogi europski dužnosnici, pa i na ovom sastanku, nisu svjesni toga da postoji teritorijalni diskontuitet jedne zemlje članice EU. To nije zato što ih ne zanimamo, nego im to nije u središtu pozornosti pa zato mi moramo jasno i glasno govoriti jer je u pitanju problem Schengena, održavanje režima", kazao je Milanović.
"Prelazite preko teritorija države koja nije članica EU i ne zna se kad će to postati. To možda nije problem europske magnitude, ali je problem sustava", kazao je Milanović dodavši kako je to projekt u kojem će Hrvatska platiti svoj dio, ali bi većinu toga ipak trebala financirati EU.
(Hina)





Više sličnih tema

03.02.2020 | Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Gostovanje ministra Pavića u emisiji „U mreži Prvog“
10.03.2009 | Vlada Republike Hrvatske
Predsjednik Vlade zadovoljan konsenzusom oko Slovenije
16.02.2016 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Ministar Kovač: EU treba pronaći zajedničko rješenje za migrantsku krizu
22.06.2015 | Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Intervju ministrice Vesne Pusić za Utrinski vesnik

Nove obavijesti

11.07.2026 | Karlovačka policija
Dnevni događaji - sažetak
11.07.2026 | Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
U zadarskom akvatoriju provedena akcija pojačanog nadzora pomorskog prometa
11.07.2026 | Krapinsko-zagorska policija
Nesretni slučaj
11.07.2026 | Zagrebačka policija
Prometna nesreća u Rugvici
11.07.2026 | Sisačko-moslavačka policija
​Vozač bicikla u prometnoj nesreći teže ozlijeđen
11.07.2026 | Krapinsko-zagorska policija
Utvrđeni prometni prekršaji tijekom pojačanog nadzora
11.07.2026 | Zagrebačka policija
Drska krađa u Novom Zagrebu
11.07.2026 | Zagrebačka policija
Provala u Velikoj Gorici
11.07.2026 | Zagrebačka policija
Otuđenje osobnog automobila
11.07.2026 | Zagrebačka policija
Požar u Ivanić-Gradu
11.07.2026 | Virovitičko-podravska policija
U Čačincima zatečena u neregistriranoj prodaji parfema