Izaslanstvo MUP-a u Aržanu - posjetili obitelj Jović i odali počast poginulom hrvatskom redarstveniku Josipu Joviću, prvoj žrtvi u Domovinskom ratu
U Aržanu je jutros, 30. ožujka 2011.g. počelo obilježavanje 20. obljetnice pogibije hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata. U prijepodnevnim satima obitelj Jović posjetilo je izaslanstvo MUP-a RH predvođeno načelnikom Policijske uprave splitsko-dalmatinske Ivicom Tolušićem, u kojem su bili državni tajnik Miljenko Radnić, savjetnik ministra Ivica Franić i zapovjednik Zapovjedništva specijalne policije Zdravko Janić. U ime Ministarstva unutarnjih poslova Mariji Jović, majci poginulog Josipa Jovića uručili su prigodan poklon.
Nakon posjeta obitelji Jović, na mjesnom groblju u Aržanu zapaljene su svijeće i položeni vijenci na grobu Josipa Jovića. Vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji Jović, izaslanstvo MUP-a, predstavnici regionalne i lokalne vlasti, odnosno županij, te brojni gradonačelnici gradova i načelnici općina Splitsko-dalmatinske županije, predstavnici Udruga proizišlih iz Domovinskog rata te brojni građani. Molitvu na grobu pokojnog Josipa Jovića, kao i Misu u koncelebraciji s aržanskim župnikom don Antom Čipčićem te brojnim svećenicima, predvodio je generalni vikar o. Jakov Mamić.
Obilježavanje 20. obljetnice pogibije Josipa Jovića i akcije Plitvice nastavlja se sutra na Plitvicama, kada će brojna državna i izaslanstva udruga odati počast kod spomen obilježja Josipu Joviću u plitvičkoj šumi.
In memoriam – Josip Jović 1969.-1991.
Josip Jović rođen je u Aržanu kod Imotskog 21. studenog 1969. godine, a poginuo je na Plitvicama 31.ožujka 1991. godine - prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu
Školu je završio u rodnom mjestu, a 5. kolovoza 1990.godine dragovoljno odlazi u Zagreb, gdje postaje djelatnik aktivnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova. Osim brojnih poslova osiguranja, prije pogibije odlazi i na terene u Pakrac i Petrinju.
Krvavi Uskrs na Plitvicama
Na područje Mukinja 28. ožujka 1991.g. stigla je skupina milicajaca Milana Martića iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na Koranskom mostu bile su istaknute zastave SAO krajine i Jugoslavije, a odbor srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici, 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvice i time su čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina. Predstavnici mjesnih zajednica slunjske općine sastankom u Drežnik Gradu, zaključili su da se ne poduzima ništa protiv nelegalne pretvorbe poduzeća "Plitvice" i tražena je akcija legitimnih organa Republike Hrvatske. Policijske uprave Karlovac i Gospić su 31. ožujka 1991. godine rano u jutro uputile dio svojih snaga na Plitvice sa svrhom uspostavljanja javnog reda i mira na tom području, na kojem su naišle na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla.
Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenesen do vozila hitne pomoći, međutim preminuo je na putu do helikoptera.
Pokopan je uz sve vojne počasti, na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. godine u Aržanu otkriven mu je spomenik.
Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika, a odlikovan je:
Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom
Spomenicom Domovinskog rata
Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi"
Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu
U Domovinskom ratu stradalo je više od 700 pripadnika MUP-a, dok ih je više od 3 600 ranjeno.
U Aržanu je jutros, 30. ožujka 2011.g. počelo obilježavanje 20. obljetnice pogibije hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata. U prijepodnevnim satima obitelj Jović posjetilo je izaslanstvo MUP-a RH predvođeno načelnikom Policijske uprave splitsko-dalmatinske Ivicom Tolušićem, u kojem su bili državni tajnik Miljenko Radnić, savjetnik ministra Ivica Franić i zapovjednik Zapovjedništva specijalne policije Zdravko Janić. Uime Ministarstva unutarnjih poslova Mariji Jović, majci poginulog Josipa Jovića uručili su prigodan poklon.
Nakon posjeta obitelji Jović, na mjesnom groblju u Aržanu zapaljene su svijeće i položeni vijenci na grobu Josipa Jovića. Vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji Jović, izaslanstvo MUP-a, predstavnici regionalne i lokalne vlasti, odnosno županije,te brojni gradonačelnici gradova i načelnici općina Splitsko-dalmatinske županije, predstavnici Udruga proizišlih iz Domovinskog rata te brojni građani. Molitvuna grobu pokojnog Josipa Jovića, kao i Misu u koncelebraciji s aržanskim župnikom don Antom Čipčićem te brojnim svećenicima, predvodio je generalni vikar o. Jakov Mamić.
Obilježavanje 20. obljetnice pogibije Josipa Jovića i akcije Plitvice nastavlja se sutra na Plitvicama, kada će brojna državna i izaslanstva udruga odati počast kod spomen obilježja Josipu Joviću u plitvičkoj šumi.
In memoriam – Josip Jović 1969.-1991.
Josip Jović rođen je u Aržanu kod Imotskog 21. studenog 1969. godine, a poginuo je na Plitvicama 31.ožujka 1991. godine - prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu
Školu je završio u rodnom mjestu, a 5. kolovoza 1990.godine dragovoljno odlazi u Zagreb, gdje postaje djelatnik aktivnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova. Osim brojnih poslova osiguranja, prije pogibije odlazi i na terene u Pakrac i Petrinju.
Krvavi Uskrs na Plitvicama
Na područje Mukinja 28. ožujka 1991.g. stigla je skupina milicajaca Milana Martića iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na Koranskom mostu bile su istaknute zastave SAO krajine i Jugoslavije, a odbor srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici, 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvice i time su čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina. Predstavnici mjesnih zajednica slunjske općine sastankom u Drežnik Gradu, zaključili su da se ne poduzima ništa protiv nelegalne pretvorbe poduzeća "Plitvice" i tražena je akcija legitimnih organa Republike Hrvatske. Policijske uprave Karlovac i Gospić su 31. ožujka 1991. godine rano u jutro uputile dio svojih snaga na Plitvice sa svrhom uspostavljanja javnog reda i mira na tom području, na kojem su naišle na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla.
Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenesen do vozila hitne pomoći, međutim preminuo je na putu do helikoptera.
Pokopan je uz sve vojne počasti, na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. godine u Aržanu otkriven mu je spomenik.
Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika, a odlikovan je:
Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom
Spomenicom Domovinskog rata
Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi"
Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu
U Domovinskom ratu stradalo je više od 700 pripadnika MUP-a, dok ih je više od 3 600 ranjeno.