Ministarstva

Vlada RH: 400 milijuna eura kredita HEP-u, 500.000 eura pomoći Ukrajini i niz drugih odluka

Vlada Republike Hrvatske održala je sjednicu na kojoj je donijela niz značajnih odluka. Ključne točke uključuju odobravanje dioničarskog kredita HEP-u u iznosu od 400 milijuna eura za osiguranje normalnog funkcioniranja i investicija, te pomoć Ukrajini od 500.000 eura kroz NATO-ov sveobuhvatni paket pomoći. Također su donesene odluke o nastavku obnove nakon potresa, uključujući završetak radova na Domu za starije u Sisku i nastavak radova u Glini, uz značajna sredstva iz Fonda solidarnosti EU. U Sabor je upućen novi Zakon o mirnom rješavanju sporova s ciljem rasterećenja sudova i veće dostupnosti medijacije. Razgovaralo se i o Zakonu o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, te o osiguranju zaliha plina za iduću ogrjevnu sezonu. Vlada je odlučila produljiti snižene trošarine na energente te povećati najvišu maloprodajnu cijenu UHT mlijeka. Usvojen je Nacionalni plan zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije do 2027. godine, te su izmijenjene odluke o zapošljavanju vježbenika u državnoj upravi. Raspisani su i izbori za članove vijeća nacionalnih manjina za 7. svibanj. Konačno, donesena je odluka o dodjeli financijske potpore za obnovu škole u Stocu (BiH) te robne pomoći Hrvatskom Caritasu.

31.03.2023 | Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Lokacije:	Hrvatska, Ukrajina, Sisak, Glina, Topusko, Zagreb, Petrinja, Okoli
Teme:	Energetska politika, Međunarodni odnosi, Domaća politika, Ekonomija, Socijalna politika, Pravosuđe, Zaštita ljudskih prava
Izdvojeni datumi:	2023-04-01T00:00:00Z, 2023-05-07T00:00:00Z, 2023-04-01T00:00:00Z, 2024-03-31T00:00:00Z, 2023-08-01T00:00:00Z, 2023-10-01T00:00:00Z, 2023-11-01T00:00:00Z, 2023-04-01T00:00:00Z, 2023-04-30T00:00:00Z, 2023-07-01T00:00:00Z
Datum:	31.3.2023. 0:00:00
Kategorije:	Energetska politika, Međunarodni odnosi, Domaća politika, Ekonomija, Socijalna politika, Pravosuđe, Zaštita ljudskih prava
	Vlada RH, HEP, dioničarski kredit, dokapitalizacija, Ukrajina, pomoć, NATO, potres, obnova, Dom za starije, Sisak, Glina, Fond solidarnosti, Europska komisija, mirno rješavanje sporova, medijacija, zakon, međunarodna razvojna suradnja, humanitarna pomoć, skladištenje plina, Okoli, trošarine, UHT mlijeko, ljudska prava, diskriminacija, vježbenici, državna uprava, nacionalne manjine, kolektivni ugovor, Vijeće za elektroničke medije

Sjednica Vlade: HEP-u dioničarski kredit od 400 milijuna eura; Hrvatska pomaže Ukrajini s još 500.000 eura

Vlada je donijela Odluku o davanju dioničarskog kredita Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) od 400 milijuna eura i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije. Premijer Plenković rekao je kako je današnja vladina odluka prvi korak pomoći nacionalnoj energetskoj kompaniji koja će joj omogućiti normalno funkcioniranje, ali i investicije u kontekstu energetske tranzicije. Ministar Filipović dodao je da Vlada današnjim potezom omogućuje da građani i dalje imaju jednu od najnižih cijena struje u EU-u, gospodarstvu osigurava dobar input, a HEP-u normalno poslovanje. Na sjednici je odlučeno i da će Hrvatska pomoći Ukrajini s 500.000 eura kroz Sveobuhvatni paket pomoći NATO-a za Ukrajinu.

Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na 205. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres i obnovu.

Kazao je da je s ciljem revitalizacije potresom zahvaćenog područja u pogledu socijalne skrbi, gdje je 9 objekata bilo oštećeno u razornom potresu, Vlada osigurala više od 17 milijuna eura da bi se te zgrade rekonstruirale i energetski obnovile.

Završeni radovi na obnovi Doma za starije u Sisku

„Završeni su radovi na obnovi Doma za starije u Sisku u iznosu od milijun i 350 tisuća eura“, kazao je ministar i dodao da je time ovaj objekt, u kojem boravi oko 240 građana Siska, ponovno postao siguran za korisnike.

Medved je rekao da se nastavljaju i radovi na konstrukcijskoj obnovi Doma za starije osobe u Glini, koji su započeli u travnju prošle godine. Vrijednost im je milijun i 300 tisuća eura, a bit će završeni u travnju ove godine.

„Podsjećam kako su korisnici ovog doma, od prvog dana nakon potresa smješteni u Lječilištu Topusko gdje im se pruža sva potrebna pomoć, a po završetku radova, korisnici ć biti vraćeni u Dom“, istaknuo je ministar.

Sastanak s predstavnicima Europske komisije na temu apsorpcije sredstava Fonda solidarnosti

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić od prošlotjednih aktivnosti posebno je izdvojio šesti sastanak s predstavnicima Europske komisije na temu apsorpcije sredstava Fonda solidarnosti, iz kojeg je osigurano milijardu i tri milijuna eura.

Bačić je istaknuo da je na sastanku izraženo zadovoljstvo trenutnom apsorpcijom i utroškom tih sredstava.

"Utvrđeno je kako je i na području zagrebačkog i na području petrinjskog potresa u dijelu koji se odnosi na obnovu zgrada javne namjene i prometne i komunalne infrastrukture obnova u punom zamahu", rekao je.

Dodao je da je s današnjim danom iz Fonda solidarnosti ukupno podneseno 629 milijuna eura ZNS-ova (zahtjeva za nadoknadom sredstava), što čini 63 posto ukupne alokacije Fonda solidarnosti.

Bačić je izvijestio da se u ovom trenutku izvodi i vrši obnova 388 projekata ukupne vrijednosti 2 milijarde i 200 milijuna eura, što će biti sufinancirano sredstvima iz Fonda solidarnosti ili iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ili iz drugih izvora, prije svega državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne samouprave.

Novi zakon o mirnom rješavanju sporova

Radi poticanja građana na mirno rješenje sporova Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog novog zakona o mirnom rješavanju sporova kojim je predviđeno osnivanje Centra za mirno rješavanje spora sa sjedištem u Zagrebu.

Novi se zakon predlaže radi osiguranja veće dostupnosti mirnog rješavanja sporova, ubrzanja postupaka i rasterećenja sudova za one predmete u kojima je moguće spor riješiti mirnim putem.

Medijacija kao postupak za stranke ima nekoliko prednosti jer je dobrovoljna, brža i jeftinija, a stranke u postupku u bilo kojem trenutku imaju mogućnosti prekinuti postupak i spor riješiti na sudu, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Uz Centar za mirno rješavanje uspostavlja se i Registar medijatora i institucija za medijaciju koji će biti javno dostupan u elektroničkom obliku.

"Zakon o mirnom rješavanju sporova jedan je od indikatora Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji se donosi s ciljem unaprjeđenja sustava mirnog rješavanja sporova u Hrvatskoj", istaknuo je Malenica.

Novi zakon, ocijenio je, unaprijedit će sustav mirnog rješavanja sporova kroz uspostavu snažnije kontrole izmiritelja, dodatne, unificirane, edukacije i veću dostupnost mirnog rješavanja sporova odnosno medijacije. Novim zakonom usmjeravat će se stranke da sklope nagodbu prije podnošenja tužbe radi naknade štete te će sudovi kod pokretanja parnica uputiti stranka da u roku od 15 dana sudjeluju na informativnom sastanku o medijaciji.

Sudovi će tijekom cijelog postupka moći uputiti stranke da spor pokušaju riješiti mirnim putem.

Saboru upućen Prijedlog zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći

Saboru je Vlada uputila i Prijedlog zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći kojim se nacionalni zakonodavni okvir usklađuje s međunarodnim dokumentima, smjernicama i ciljevima, prvenstveno Europske unije i Organizacije za ekonomsku suradnji i razvoj (OECD) .

Aktualiziraju se temeljni pojmovi i načela, s obzirom na činjenicu da je Hrvatska u međuvremenu prešla iz kategorije primatelja službene razvojne pomoći u kategoriju pružatelja pomoći te je postala država članica EU.

Dokapitalizacija HEP-a omogućit će njegovo normalno funkcioniranje

Vlada je donijela Odluku o davanju dioničarskog kredita Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) od 400 milijuna eura i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije.

Premijer Andrej Plenković rekao je kako je današnja vladina odluka prvi korak pomoći nacionalnoj energetskoj kompaniji koja će joj omogućiti normalno funkcioniranje, ali i investicije u kontekstu energetske tranzicije.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović dodao je da Vlada današnjim potezom omogućuje da građani i dalje imaju jednu od najnižih cijena struje u EU-u, gospodarstvu osigurava dobar input, a HEP-u normalno poslovanje.

HEP-u su potrebna financijska sredstva zbog pretrpljenih gubitaka proizašlih iz provođenja odredbi iz paketa mjera Vlade Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na primjenu Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, donesenih radi pomoći građanima i ostalim ugroženim kupcima energije, u procijenjenom iznosu do 900 milijuna eura.

Zbog toga je Vlada, s ciljem osiguranja nužne stabilizacije poslovanja, HEP-u odobrila dioničarski zajam od 400 milijuna eura, koji će mu dati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Zajam će se isplatiti u dvije tranše: iznos od 265 milijuna eura isplatit će se po potpisivanju ugovora, a iznos od 135 milijuna eura isplatit će se najkasnije u srpnju ove godine.

Kamatna stopa je 4,5 posto godišnje.

Zajam će se otplatiti jednokratno i dospijeva u cijelosti na naplatu 24 mjeseca od dana korištenja druge tranše. Može se otplatiti pretvorbom iznosa dospjele glavnice u temeljni kapital, ulogom u pravima.

HEP se obvezuje odmah po potpisivanju ugovora predati Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja instrumente osiguranja plaćanja: šest bianco akceptiranih vlastitih mjenica i jednu zadužnicu.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nakon davanja dioničarskog zajma o tome će obavijestiti Europsku komisiju.

Dodatno, kako je rečeno, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će poduzeti sve potrebne aktivnosti s namjerom dokapitalizacije tj. povećanja HEP-ova temeljnog kapitala u ukupnoj vrijednosti do 900 milijuna eura. U ukupnu vrijednost dokapitalizacije obuhvaćen je i iznos od 400 milijuna eura koji se daje dioničarskim zajmom.

Vlada je izmijenila i dvije odluke o državnih jamstvima za kredite HEP-u. Ministar Filipović podsjetio je da je Vlada prošle godine odobrila HEP-u uzimanje kredita od 400 milijuna eura kako bi se napunila podzemno skladište plina u Okoliju te kredit od 600 milijuna eura kako bi se osigurala opskrba energentima. Današnjim odlukama prolongira se vraćanje tih kredita za 24 mjeseca.

HEP će i dalje puniti Okole

Donesena je i Odluka o osiguranju zaliha plina na području Republike Hrvatske kako bi se omogućilo produljenje skladištenja plina za potrebe sigurnosti opskrbe i za sljedeću ogrjevnu sezonu, te je smanjila trošarine na benzin, dizel i loživo ulje.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da se Odluka o osiguranju zaliha plina donosi kako bi se omogućilo produljenje skladištenja plina, radi sigurnosti opskrbe.

Lani je, kazao je, HEP napunio podzemno skladište plina kako bi ispoštovao odluke koje su donesene na razini EU-a, a to je da skladište plina moralo biti napunjeno 90 posto do 1. studenoga.

"Prošle godine nitko od opskrbljivača i trgovaca nije htio puniti podzemno skladište jer su cijene bile iznimno visoke, pa smo donijeli odluku o davanju odobrenja za zaduženje HEP-a, kako bi sigurnost opskrbe bila neupitna", rekao je Filipović.

Dodao je da se u srijedu sastao krizni tim za sigurnost opskrbe i odlučio predložiti Vladi nastavak postojeće raspodjela skladišnih kapaciteta u skladištu plina Okoli, budući da je uredba na europskoj razini i dalje na snazi. Po toj uredbi Hrvatska mora do 1. studenoga 2023. imati zapunjeno skladište plina na 90 posto.

Zalihom plina nabavljenoj sukladno Vladinoj odluci, u količini od 270,83 milijuna prostornih metara, raspolaže HEP, za potrebe javne usluge kupaca kategorije kućanstvo, za kupce toplinske energije iz samostalnog toplinskog sustava te za ostale zaštićene kupce plina. Skladišni kapaciteti plina ostaju na raspolaganju HEP-u od 1. travnja ove, do 31.ožujka 2024. godine.

U proračunu će se osigurati sredstva HEP-u za pokrivanje razlike između nabavne i prodajne cijene plina te troškove skladištenja.

Korisnici sustava skladišta plina dužni su napuniti skladište plinom u količini od 63 posto od svog ukupno zakupljenoga skladišnog kapaciteta plina do 1. kolovoza 2023., odnosno dužni su napuniti skladište plinom u količini od 74 posto od svog ukupno zakupljenog skladišnoga kapaciteta do 1. listopada, te 90 posto do 1.studenoga 2023.

I dalje snižene trošarine na energente

Vlada je izmijenila Uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju.

Snižena je trošarina za najprodavanije energente - bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo te za loživo ulje, za razdoblje od 1. travnja do 30. travnja 2023., i to za 106,31 eura na 1.000 litara bezolovnog motornog benzina, 53,13 eura na 1.000,00 litara dizelskog goriva i 35,14 eura na 1.000 litara loživog ulja.

Iznosi trošarina su 406 eura za tisuću litara benzinskog goriva, 353 eura za tisuću litara dizelskog goriva, te 21 euro za tisuću litara loživog ulja.

Donošenjem uredbe nastavlja se daljnja primjena mjere sniženja visine trošarine od 0,1063 eura (0,80 kuna) po litri bezolovnog motornog benzina, 0,0531 eura (0,40 kuna) po litri dizelskog goriva te 0,0351 eura (0,26 kuna) po litri loživog ulja.

Time se visine trošarina na bezolovni motorni benzin, dizelsko gorivo i loživo ulje i nadalje usklađene s minimalnim visinama propisanima europskom direktivom.

Maloprodajna cijena UHT mlijeka viša za 5 centi

Izmijenjena je i Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda na način da je najviša maloprodajna cijena UHT mlijeka s 2,8 posto mliječne masti po litri podignuta za 5 centi te sada ne smije prelaziti cijenu od 1,03 eura.

"Ministarstvo poljoprivrede je predložilo da se cijena UHT mlijeka poveća za pet centi, a sve kako bi se zaštitila primarna proizvodnja mlijeka i da se trgovačke marže ograniče na najviše deset posto", kazao je ministar Filipović.

Kako se navodi u obrazloženju vladine odluke, izmjena odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, tj. povećanje gornje razine cijena UHT mlijeka 2,8 posto mliječne masti za 5 posto- s 0,98 eura/lit na 1,03 eura/lit. Također, uvodi se gornja granice marže za trgovce za UHT mlijeko 2,8 posto mliječne masti od 10 posto.

"Takvim prijedlogom i dalje se osigurava prihvatljiva cijena UHT mlijeka s 2,8 posto mliječne masti, koje ima najveći udio u hrvatskoj potrošnji mlijeka, i granica marže koja trgovce ne dovodi u nepovoljnu poziciju u lancu, pri čemu se sprječava potencijalni pritisak na snižavanje cijene u otkupu", kaže se u obrazloženju.

Također se napominje da je likvidnost poljoprivrednih gospodarstava i cjelokupna primarna proizvodnja, kao i prerađivačka industrija, u vrlo nepovoljnim uvjetima proizvodnje koje su posljedica tržišnih poremećaja u posljednje tri godine, a koja je uvelike očuvana nacionalnim redovnim i interventnim mjerama financijskih potpora dodijeljenih upravo zbog velikih tržišnih poremećaja i uvjeta otežanog poslovanja.

Usvojen Nacionalni plan zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije

Vlada je usvojila Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. godine te prateće akcijske planove za ovu godinu.

Nacionalni plan srednjoročni je akt strateškog planiranja kojim se definiraju i postavljaju posebni ciljevi vezani uz ostvarivanje ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, rekla je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.

Svrha je Nacionalnog plana, istaknula je, da se kroz višegodišnje planiranje osigura koordinirano djelovanje tijela državne uprave na području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, nadopunjavanje postojećih relevantnih sektorskih politika te podizanje razine znanja i svijesti o jednakosti kako bi svi građani ostvarili svoja prava zajamčena Ustavom i međunarodnim instrumentima zaštite ljudskih prava.

Nacionalni plan sadrži šest posebnih ciljeva, a uz njega su izrađena i dva jednogodišnja akcijska plana te je u planu izrada dvogodišnjih akcijskih planova.

Posebni ciljevi Nacionalnog plana su poboljšanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa za djelovanje u području zaštite ljudskih prava, podizanje razine informiranosti građana i institucija o instrumentima za zaštitu i promicanje ljudskih prava te olakšavanje pristupa pravosuđu i javnopravnim tijelima, kao i jačanje mehanizama praćenja i provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Posebni su ciljevi i unaprjeđenje suradnje s organizacijama civilnog društva i medijima u zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije te unaprjeđenje prevencije diskriminacije i pružanje podrške žrtvama diskriminacije, kao i unaprjeđenje mehanizama suzbijanja zločina iz mržnje te jačanje svijesti o važnosti borbe protiv rasizma, ksenofobije i ostalih oblika nesnošljivosti te poticanje kulture sjećanja na žrtve genocida.

Novac za provedbu Nacionalnog plana, navela je Šimpraga, primarno se osigurava u državnom proračunu i dijelom u okviru europskih financijskih instrumenata.

Omogućeno zapošljavanje dodatnog broja vježbenika u državnoj upravi

Izmijenjena je i Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te uredima i drugim stručnim službama Vlade, omogućivši zapošljavanje mladih, nezaposlenih bez radnog iskustva na mjesto vježbenika.

Izmjenama odluke tako se omogućava da tijela s više od 100 zaposlenih u kalendarskoj godini mogu zaposliti do četiri vježbenika (do sada je bilo dva vježbenika), a tijela s više od 1000 zaposlenih 20 vježbenika (do sada je bilo 10 vježbenika).

"Budući da u idućim godinama iz državne službe u mirovinu odlazi veći broj službenika i namještenika te da se uočava trend smanjenja broja zaposlenih u državnoj upravi ovom se odlukom omogućava kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima", rekao je ministar Malenica.

Sveobuhvatni paket pomoći NATO-a za Ukrajinu

Na sjednici je odlučeno i da će Hrvatska pomoći Ukrajini s 500.000 eura kroz Sveobuhvatni paket pomoći NATO-a za Ukrajinu.

"Nakon ruske agresije na Ukrajinu, Sveobuhvatni paket pomoći za Ukrajinu višestruko je povećan. Hrvatska od njegove uspostave nijednom nije donirala sredstva u taj paket pomoći. Iako Hrvatska već pruža značajnu bilateralnu pomoć Ukrajini, donacija u Sveobuhvatni paket pomoći ojačala bi poziciju te pridonijela dodatnoj vidljivosti Hrvatske unutar NATO-a kao članice koja i kroz NATO-ovu platformu daje snažnu podršku Ukrajini", rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Sveobuhvatni paket pomoći NATO-a za Ukrajinu mehanizam je za praktičnu i neubojitu pomoć Ukrajini i funkcionira putem donacija članica NATO-a i partnerskih država.

Financijska potpora za obnovu potresom oštećene Osnovne škole u Stocu, jednokratna robna pomoć Hrvatskom Caritasu

Donesena je i Odluka o dodjeli dodatne financijske potpore BiH u iznosu od 50 tisuća eura za obnovu i opremanje potresom oštećene Osnovne škole u Stocu. Vlada je u srpnju prošle godine već donijela odluku o potpori obnovi stradale škole u iznosu od 132.722 eura.

Hrvatskom Caritasu odobrena je jednokratna robna pomoć u prehrambenim proizvodima (brašno, sir, mesne i riblje konzerve, tjestenina, riža, ulje, džem, šećer) vrijedna nešto više od 648 tisuća eura.

Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Vlada je na teret državnog proračuna odobrila da osigura pomoć Sisačko-moslavačkoj županiji u iznosu od 5.467.440 eura za obnovu Doma za psihički bolesne odrasle osobe Petrinja.

Vlada je raspisala izbore za članove vijeća nacionalnih manjina za 7. svibnja

Za 7. svibnja Vlada je raspisala izbore za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Donesena je i Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te je Vlada imenovala i svoj pregovarački odbor, kao i odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovala svoj pregovarački odbor. Na čelu oba odbora je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Vlada je prihvatila i Nacrt javnog poziva za predlaganje kandidata za tri člana Vijeća za elektroničke medije zbog skorog isteka mandata. Vijeće ima sedam članova, a predsjednika i članove imenuje i razrješuje Sabor na prijedlog Vlade.

Izvor: Hina/Vlada

Više sličnih tema

30.03.2023 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

05.07.2026 15:35 | Istarska policija