Ministarstva

Građanima manji računi za energiju, za zelenu tranziciju 650 milijuna eura

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Marija Vučković, najavila je u emisiji "A sada Vlada" Hrvatskog radija novi plan vrijedan 650 milijuna eura za zelenu tranziciju Republike Hrvatske u razdoblju od 2026. do 2030. godine. Sredstva, prikupljena prodajom emisijskih jedinica putem dražbi, bit će usmjerena na jačanje energetske učinkovitosti, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, smanjenje energetskog siromaštva i računa za energiju kod građana, te pomoć poduzetnicima i poljoprivrednicima. Plan uključuje i značajna ulaganja u gospodarenje otpadom, s ciljem smanjenja količina otpada i povećanja stope recikliranja. Ministrica je također najavila veliki val javnih poziva i natječaja za 2026. godinu, ukupne vrijednosti 1,58 milijardi eura, te rad na novom Zakonu o zaštiti okoliša.

07.05.2026 | Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	zelena tranzicija, financiranje, energetska politika, zaštita okoliša, gospodarstvo
Izdvojeni datumi:	2026, 2030, 2005, 2026, 2026
Datum:	7.5.2026. 9:05:04
Kategorije:	zelena tranzicija, financiranje, energetska politika, zaštita okoliša, gospodarstvo
	zelena tranzicija, emisijske jedinice, energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, građani, poduzetnici, gospodarenje otpadom, poljoprivreda, ministrica Vučković, Hrvatski radio, A sada Vlada, ETS sustav, Modernizacijski fond, Socijalno-klimatski plan, energetsko siromaštvo, elektrifikacija prometa, javni pozivi, natječaji, toplinski sustavi, dizalice topline, solarna elektrana, kružno gospodarstvo, Zakon o zaštiti okoliša

Građanima manji računi za energiju, za zelenu tranziciju 650 milijuna eura

Ministrica Marija Vučković u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" govorila je, između ostalog, o planu vrijednom 650 milijuna eura za zelenu tranziciju, novim natječajima za građane i poduzetnike, pomoći poljoprivrednicima i gospodarenju otpadom. Riječ je o planu korištenja financijskih sredstava dobivenih prodajom emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2026. do 2030. godine, koji je trenutačno u javnom savjetovanju.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije kazala je kako se radi o takozvanom ETS sustavu Europske unije, koji se primjenjuje od 2005. godine.

Pojasnila je da je riječ o aukcijskom, odnosno dražbovnom sustavu putem kojeg se trguje jedinicama CO2, a sredstva se prikupljaju od onih koji emitiraju previše stakleničkih plinova, osobito ugljika, rekavši da se radi o teškoj industriji i dijelu sektora energetike.

Dodala je kako se procjenjuje da je taj sustav od 2005. godine u Hrvatskoj smanjio emisije za više od 40 posto, ali je upozorila kako cilj nije smanjivanje proizvodnje.

„Nama je cilj dekarbonizirati, ali naravno ne smanjivati naše održive proizvodnje i povećavati konkurentnost“, istaknula je ministrica.

Naglasila je da će se sredstva koristiti kroz više mehanizama, među kojima su Modernizacijski fond i budući Socijalno-klimatski plan.

Fokus na energetsku učinkovitost i zaštitu građana

Govoreći o tome kako će se osigurati učinkovito trošenje 650 milijuna eura, Vučković je rekla da sva sredstva moraju služiti dekarbonizaciji, ali i očuvanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

„Ne smijemo smanjivati konkurentnost u odnosu na zemlje koje nisu članice Europske unije. Moramo pomoći građanima da, s obzirom na nestabilnosti na energetskom tržištu i smanjivanju ovisnosti o fosilnim gorivima, ne budu pojačano izloženi energetskim šokovima ili neumjerenim rastovima cijena“, kazala je.

Dodala je da Vlada planira adresirati energetsko siromaštvo i ulagati u otpornost građana kroz obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

Naš je cilj, poručila je, smanjivati njihove račune za energetiku putem ulaganja u obnovljive izvore energije, održivost zgradarstva i energetsku učinkovitost.

Rekla je i da će poseban fokus biti i na elektrifikaciji prometa, kako javnog, tako i privatnog.

Uz građane, plan uključuje i pomoć industriji.

„Prvi put imamo natječaj kojim ćemo omogućiti sufinanciranje troškova električne energije“, naglasila je.

Dodala je da će se ulagati i u javni promet te smanjivanje emisija u takozvanim ne-ETS sektorima, među kojima su prioriteti poljoprivreda, gospodarenje otpadom i dio poduzetništva.

„Moramo pomoći građanima da, s obzirom na nestabilnosti na energetskom tržištu i smanjivanju ovisnosti o fosilnim gorivima, ne budu pojačano izloženi energetskim šokovima ili neumjerenim rastovima cijena. Vlada planira adresirati energetsko siromaštvo i ulagati u otpornost građana kroz obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost“, kazala je ministrica Vučković.

Više od milijardu i pol eura novih natječaja

U emisiji je bilo riječi i o velikom valu javnih poziva i natječaja planiranih za 2026. godinu, ukupne vrijednosti 1,58 milijardi eura. Među njima je i poziv za modernizaciju toplinskih sustava vrijedan 80 milijuna eura, čije javno savjetovanje završava uskoro.

„Imali smo nekoliko primjedbi na nacrt poziva jer nas se upozorava da neki projekti trebaju dulje vrijeme za pripremu dokumentacije. Skloni smo ipak tome da ne produljujemo rokove, nego da zatvaramo jedan natječaj i odmah otvaramo drugi kako bismo osigurali protočnost sustava“, rekla je Vučković.

Naglasila je da Ministarstvo želi standardizirati postupke i izbjeći situacije koje izazivaju javne prijepore oko "teorije najbržeg prsta".

„Imamo horizontalno odgođen početak zaprimanja prijava kako bismo svima osigurali vrijeme za pripremu“, pojasnila je.

Govoreći o natječajima za građane, ministrica je istaknula da je u javnom savjetovanju i poziv vrijedan 40 milijuna eura.

Odnosi se na zamjenu dizalica topline, solarne elektrane i energetsku učinkovitost, što bi trebalo rezultirati manjom ovisnošću i manjim računima za struju, rekla je Vučković.

Moramo smanjiti količine otpada

Komentirajući rast cijena odvoza otpada, osobito na otocima i priobalju, ministrica je kazala da Hrvatska mora ostvariti ciljeve gospodarenja otpadom kako bi izbjegla moguće financijske posljedice zbog neispunjavanja europskih direktiva.

„Moramo se baviti svim elementima hijerarhije gospodarenja otpadom. To znači smanjivati količinu otpada na izvoru, ponovno upotrebljavati stvari, materijalno ih koristiti, zatim energetski oporabiti, a tek na kraju odlagati“, ustvrdila je.

Naglasila je da su trenutačno u fokusu centri za gospodarenje otpadom.

Prošle godine, kako je rekla, jedan novi centar je pušten u punu uporabu, ove godine jedan je u testnoj fazi, a osigurana su sredstva i za druge projekte o kojima se dugo govorilo.

Podsjetila je i na natječaje povezane s kružnim gospodarstvom, među kojima su pozivi vrijedni 58 i 30 milijuna eura.

„Ne možemo više kao država i kao kontinent ostavljati toliko otpada. Moramo na svaki mogući način smanjivati količine otpada“, poručila je.

Govoreći o odvajanju otpada, istaknula je da je Hrvatska u posljednjih petnaest godina značajno napredovala.

„Udvostručili smo odvajanje otpada, a stopu recikliranja povećali s četiri na oko 36 posto. Ove godine očekujemo i 37 posto“, rekla je.

Dodala je da će povećavanje tih stopa biti sve teže kako se bude približavalo ambicioznim europskim ciljevima.

Posebne mjere za otoke

Na pitanje o sve većim računima za odvoz otpada na otocima i priobalju, Vučković je priznala da postoje objektivni problemi.

„Tamo gdje bude situacija značajno teža, primjerice na otocima, mi ćemo imati posebne mjere“, najavila je.

Istaknula je kako Vlada i Ministarstvo nastoje smanjiti negativne posljedice ulaganjima i odgovarajućim korištenjem javnog novca.

Novi program za poljoprivrednike

Govoreći o pomoći poljoprivrednicima, Vučković je podsjetila da poljoprivreda ima posebne europske fondove i programe, ali i da će dio sredstava biti dostupan kroz Modernizacijski fond.

„Prijavili smo dodatnih 30 milijuna eura za korištenje obnovljivih izvora energije, prvi put preko Modernizacijskog fonda“, ustvrdila je.

Naglasila je da će prioritet biti mali i srednji proizvođači i prerađivači. „Prioritet su hrvatski lanci, mali i srednji prerađivači i oni koji povezuju hrvatsku sirovinu sa stvarnom hranom koju jedu Hrvati“, rekla je.

Potvrdila je da je program već odobren te će nastojati objaviti ga do kraja godine.

Radimo na novom Zakonu o zaštiti okoliša

Vučković se osvrnula i na slučajeve zahtjeva za izgradnju mega farmi pilića, uključujući projekte u Sisku i drugim dijelovima Hrvatske. Naglasila je da je potvrda usklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom preduvjet za pokretanje upravnog postupka.

„Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš jako je važno, ali ono nikako ne predstavlja dozvolu za gradnju“, rekla je.

Dodala je kako Ministarstvo radi na novom Zakonu o zaštiti okoliša te na reformi i digitalizaciji sustava procjene kumulativnih učinaka.

„Obvezni smo informirati javnost, uključivati je u proces odlučivanja i omogućiti jasan pristup pravosuđu. Tu će biti određenih izmjena u novom Zakonu o zaštiti okoliša“, zaključila je ministrica.

Izvor: HRT/Vlada

Građanima manji računi za energiju, za zelenu tranziciju 650 milijuna eura

Više sličnih tema

Nove obavijesti