Svjetski dan divljih vrsta 2022. „Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava”
U prosincu 2013. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta. Cilj je tog obilježavanja proslaviti bioraznolikost, podići opću svijest o divljim životinjama i biljkama na Zemlji te istaknuti one najugroženije. Tema Svjetskog dana divljih vrsta 2022. je “Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava” i nosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava za čovjeka te poziva da se sudbina najugroženijih vrsta preokrene, a podrži obnova njihovih staništa i ekosustava te promovira njihovo održivo korištenje.
Za to postoje vrlo snažni razlozi. Naime, temeljem procjene Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), trenutno je više od milijun različitih vrsta suočeno s izumiranjem. Osim na globalnoj razini, o zabrinjavajućoj brzini smanjenja biološke raznolikosti govori i zadnje Izvješće o stanju prirode u EU
(„State of the Nature in EU“).
Procjenjuje se da je priroda u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, u najvećoj mjeri ugrožena ljudskim djelovanjem, i to preinakama prirodnih ekosustava, neodrživim korištenjem prirodnih resursa i onečišćenjem. Ključni uzroci lošeg stanja bioraznolikosti nisu neočekivani, uzimajući u obzir da su tijekom 20. stoljeća ljudske aktivnosti porasle do te mjere da su uzrokovale kontinuirano uništavanje i gubitak vrsta, staništa i ekosustava, osobito zajedničkim djelovanjem pritisaka intenziviranjem poljoprivrede, razvojem infrastrukture, onečišćenjem i širenjem urbanih područja.
Osim s direktnim ljudskim utjecajem, naša bioraznolikost se suočava i s izazovima vezanim uz klimatske promjene koje već sada pokazuju katastrofalan učinak u vidu gubitka vrsta te značajnih promjena i nestajanja cijelih staništa i ekosustava, nastavljajući začaran krug gdje je upravo degradacija i gubitak zdravih ekosustava, zajedno s neodrživim korištenjem prirodnih dobara, glavni pokretač nastavka i pogoršanja klimatskih promjena.
Iako je ustanovljeno da primjena proaktivnih mjera obnove (restauracija) staništa doista dovodi do poboljšanja stanja očuvanosti vrsta, unatoč dosad poduzetim mjerama, za većinu stanišnih tipova i vrsta u periodu 2013. - 2018. nije zabilježeno generalno poboljšanje trendova, a pogoršanje je i dalje prisutno. Nacionalnim podacima o stanju očuvanosti vrsta i staništa Hrvatska je, prvi put od svog pristupanja Europskoj uniji, dala svoj doprinos u izradi novog europskog izvješća o stanju prirode. Slično kao i u ostatku Europske unije, i na nacionalnoj je razini prepoznata velika potreba za provedbom odgovarajućih mjera očuvanja vrsta i stanišnih tipova koji su u lošem stanju očuvanosti.
Ljudi se posvuda oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i na usluge koje oni besplatno pružaju jer te usluge omogućavaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših života kao i naše ekonomske mogućnosti. Stoga je važno potaknuti promjenu ljudskog djelovanja da bi se očuvale najugroženije vrste, poduprla obnova njihovih staništa i ekosustava te da se promiče njihovo održivo korištenje od strane čovječanstva – jer bez prirode ne možemo, a gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava doista predstavlja egzistencijalnu prijetnju životu na Zemlji.
Fotografija: Igor Boršić