Ministarstva

Božinović na konferenciji DataFokus 2024: Hrvatska se pozicionira na svjetskoj karti digitalne forenzike

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović otvorio je u Zagrebu Međunarodnu konferenciju o digitalnoj forenzici i digitalnim dokazima DataFokus 2024. Naglasio je rastuću ulogu digitalne forenzike u strategijama nacionalne sigurnosti, važnost Konvencije o kibernetičkom kriminalu te napore Ministarstva unutarnjih poslova u ulaganje u alate i edukaciju djelatnika. Također je istaknuo značaj suradnje između nacionalnih tijela i međunarodnih partnera, kao i potencijal i rizike umjetne inteligencije, spomenuvši nedavno postignut dogovor o Aktu EU-a o umjetnoj inteligenciji. Božinović je zaključio kako se Hrvatska razvija u naprednu zemlju te zahvalio sudionicima na doprinosu.

09.04.2024 | Ministarstvo unutarnjih poslova

Lokacije:	Zagreb
Teme:	Digitalna forenzika, Nacionalna sigurnost, Kibernetički kriminal, Umjetna inteligencija, Međunarodna suradnja
Izdvojeni datumi:	2024-04-09T00:00:00Z, 2001-01-01T00:00:00Z, 2004-01-01T00:00:00Z, 2017-01-01T00:00:00Z, 2023-12-01T00:00:00Z
Datum:	9.4.2024. 0:00:00
Kategorije:	Digitalna forenzika, Nacionalna sigurnost, Kibernetički kriminal, Umjetna inteligencija, Međunarodna suradnja
	digitalna forenzika, digitalni dokazi, DataFokus 2024, Božinović, nacionalna sigurnost, kibernetički kriminal, umjetna inteligencija, MUP, Centar 'Ivan Vučetić', Zagrebu

Potpredsjednik Vlade Božinović na Međunarodnoj konferenciji o digitalnoj forenzici i digitalnim dokazima DataFokus 2024

Hrvatska se svojim stručnim i znanstvenim doprinosima i znanjima u području digitalne forenzike sve više pozicionira na svjetskoj karti, rekao je Božinović

FOTO: MUP

Danas, 9. travnja 2024. u Zagrebu, potpredsjednik Vlade RH i ministar Božinović prisustvovao je svečanom otvorenju Međunarodne konferencije o digitalnoj forenzici i digitalnim dokazima DataFokus 2024 gdje otvarajući konferenciju naveo kako je konferencija izvrsna prilika za konstruktivnu razmjenu mišljenja predstavnika akademske, gospodarske, vojne i sigurnosne zajednice.

„Digitalna forenzika i digitalni dokazi zauzimaju važnu ulogu u strategijama nacionalne sigurnosti gotovo svih država, posebno u današnje doba tehnološkog razvoja, ali i zloporabe te iste tehnologije. Jedan od najvažnijih ciljeva jest uspostaviti mjere kojima je moguće identificirati i prevenirati ovakve prijetnje, ali istodobno pružiti brz odgovor i oporavak u slučaju da se one i dogode“, istaknuo je ministar Božinović.

Konvencija o kibernetičkom kriminalu, koju je donijelo Vijeće Europe, predstavlja najopsežniji europski dokument koji se odnosi na sva kaznena djela povezana s kibernetičkim kriminalom. Hrvatska je kao članica Vijeća Europe Konvenciju potpisala 2001. godine, 2004. godine je stupila na snagu, a Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske koja je stupila na snagu 2017. godine razvijen je plan sigurnosne politike i sposobnosti djelovanja državnih tijela i građana.

Policija je jedan od neizostavnih dionika u sveukupnim naporima na sprječavanju ovih prijetnji u kibernetičkom prostoru. Konkretnije, istraživanjem kaznenih djela bavi se Služba kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije, a vještačenja iz ove domene kaznenih djela obavljaju se u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ koji je samostalna ustrojstvena jedinica MUP RH.

Razvojem tehnologije usporedno raste i razina sofisticiranih enkripcijskih sustava zaštite podataka, što otežava pristupanje podacima relevantnima za uspješno provođenje digitalne forenzike u svim područjima. „Stoga Ministarstvo unutarnjih poslova ulaganjem u najsuvremenije forenzične alate, kontinuiranu edukaciju djelatnika te međusobnu resornu i stručnu suradnju nastoji biti u korak s najsuvremenijim izazovima digitalne forenzike“, naglasio je ministar.

S obzirom na multidimenzionalnost kibernetičkih prijetnji, nužna je suradnja između država, kao i suradnja između tijela zaduženih za prevenciju i rješavanje kibernetičkih sigurnosnih incidenata na nacionalnoj razini. U tu svrhu je na nacionalnoj razini uspostavljen kontakt između Ministarstva unutarnjih poslova, Zavoda za sigurnost informatičkih sustava, Nacionalnog CERT-a, Sigurnosno obavještajne agencije i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Koordinacija i suradnja između ovih tijela kaznenog progona ključna je radi postizanja učinkovitog kaznenog progona počinitelja kaznenih djela iz domene kibernetičkog kriminaliteta, kazao je ministar Božinović.

U kontekstu svih tehnoloških izazova, ministar je posebno istaknuo i ogromne dosege umjetne inteligencije, od benefita pa do zlouporaba. Podsjetio je da su europske institucije u prosincu prošle godine postigle privremeni politički dogovor o prvom sveobuhvatnom zakonu o umjetnoj inteligenciji na svijetu: Aktu o umjetnoj inteligenciji što je dobar temelj i okvir za izradu zakona svake države članice.

„Uz brojna područja u kojima trebamo još raditi, Hrvatska se nesumnjivo razvija u jednu otvorenu i prosperitetnu zemlju, čemu svoj aktivan doprinos dajete i vi, na čemu vam još jednom zahvaljujem, uz želju da i ovu konferenciju iskoristite u konstruktivnoj razmjeni znanja koja ćete ubuduće primjenjivati u vašem korisnom radu“, zaključno je poručio potpredsjednik Vlade RH i ministar Božinović.