Ministarstva

Vijeće EU-a usuglasilo stajalište o zakonima o transparentnosti plaća i primjerenim minimalnim plaćama

Vijeće EU-a postiglo je dogovor o zajedničkom stajalištu o dva nacrta zakona: o transparentnosti plaća i o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u. Zakon o transparentnosti plaća ima za cilj borbu protiv diskriminacije u plaćama i uklanjanje rodnih razlika, dok direktiva o primjerenim minimalnim plaćama uspostavlja minimalne uvjete za njihovo određivanje te potiče kolektivno pregovaranje. Hrvatski ministar rada Josip Aladrović izjavio je da Hrvatska radi na osnaživanju kolektivnog pregovaranja te da će se planirane razine prosječnih i minimalnih plaća dosegnuti prije predviđenog roka.

06.12.2021 | Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Lokacije:	Bruxelles
Teme:	Radno pravo, Jednakost plaća, Minimalna plaća, Socijalni dijalog
Izdvojeni datumi:
Datum:	6.12.2021. 0:00:00
Kategorije:	Radno pravo, Jednakost plaća, Minimalna plaća, Socijalni dijalog
	Vijeće EU, zakon o plaćama, minimalne plaće, transparentnost plaća, rodne razlike, kolektivno pregovaranje, Josip Aladrović, Hrvatska

Vijeće EU-a usuglasilo stajalište o dva zakona iz radnog prava

Vijeće EU-a u ponedjeljak je na sastanku u Bruxellesu usuglasilo zajedničko stajalište o dva nacrta zakona - o transparentnosti plaća i o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u.

Vijeće za zapošljavanje, socijalne politike, zdravstvo i pitanja potrošača, na kojem je sudjelovao i hrvatski ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, postiglo je dogovor o zajedničkom stajalištu na temelju kojeg će države članice pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu tih zakona.

Zakonom o transparentnosti plaća želi se pridonijeti borbi protiv postojeće diskriminacije u plaćama na radnom mjestu i uklanjanju rodnih razlika u plaćama.

Putem skupa obvezujućih mjera za transparentnost plaća predloženim se zakonom želi osnažiti radnike i radnice da ostvare svoje pravo na jednaku plaću muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Države članice složile su se da poslodavci moraju osigurati da njihovi zaposlenici i zaposlenice imaju pristup objektivnim i rodno neutralnim kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje njihove plaće i napredovanja u karijeri.

U skladu s nacionalnim zakonima i praksama radnici i radnice te njihovi predstavnici imaju pravo zatražiti i dobiti po spolu raščlanjene informacije o svojem platnom razredu i prosječnim platnim razredima za radnike i radnice koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Poslodavci također trebaju navesti početni platni razred ili raspon plaće koja će se isplaćivati budućim radnicima i radnicama, ili u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije sklapanja ugovora o radu.

Razlike u plaćama u EU-u između žena i muškaraca iznose oko 14 posto. Uzrok te razlike brojne su nejednakosti.

Žene su prekomjerno zastupljene u relativno slabo plaćenim sektorima kao što su skrb i obrazovanje, zbog takozvanog staklenog stropa nedovoljno su zastupljene na najvišim položajima, a u nekim slučajevima zarađuju manje od muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Postignuta je suglasnost i o prijedlogu direktive o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u.

Cilj direktive nije usklađivanje razine minimalnih plaća unutar EU-a niti uspostava jednoobraznog mehanizma za određivanje minimalnih plaća u državama članicama, jer Unija u tim pitanjima nema nadležnost.

Cilj je uspostaviti minimalne uvjete za određivanje adekvatne minimalne plaće s jasnim i stabilnim kriterijima, koji će biti redovito i pravodobno dopunjavani, te osigurati uključenost socijalnih partnera. U većini zemalja članica minimalne plaće nisu primjerene.

Minimalne plaće postoje u svim zemljama članicama EU-a. U 21 članici, među njima i u Hrvatskoj, one se propisuju zakonom, a u šest zemalja (Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Italiji i Švedskoj) minimalne plaće se dogovaraju u kolektivnim pregovorima.

Zemlje s visokim obuhvatom kolektivnog pregovaranja obično imaju manji udio radnika s niskim dohotkom i više minimalne plaće od onih u kojima je obuhvat kolektivnog pregovaranja nizak.

Zato su se ministri složili da bi zemlje trebale promicati jačanje kapaciteta socijalnih partnera za sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju. Ako im je obuhvat kolektivnog pregovaranja manji od 70 posto, trebale bi uspostaviti i akcijski plan za promicanje kolektivnog pregovaranja.

Aladrović: Hrvatska daleko od 70 posto, ali taj se postotak može dosegnuti

Ministar Aladrović kaže da je Hrvatska relativno daleko od toga praga od 70 posto, da nema preciznih podataka, ali prema procjenama pokrivenost kolektivnim ugovorima je negdje 30 do 35 posto.

“Ipak, ja sam siguran da ćemo taj prag od 70 posto dosegnuti. To je dostižno, naročito u segmentu privatnog sektora. Kod nas se kolektivno pregovaranje uglavnom veže za državni i javni sektor, a ne privatni, gdje imamo samo jedan prošireni kolektivni ugovor u ovom trenutku”, rekao je ministar Aladrović.

Kaže da će Hrvatska osnažiti kolektivno pregovaranje i kroz zakon o radu koji je sada u pripremi na radnoj skupini.

"Tu imamo čitav niz odredbi kojima želimo osnažiti kolektivno pregovaranje, koje je važno za zaštitu radnika i kako bi radni odnos postao izvjesniji, ali je bitno i poslodavcima kako bi mogli dugoročno planirati”, rekao je ministar.

Kaže da će to posredno utjecati i na povećanje prosječnih i minimalnih plaća.

“Prilično sam siguran da ćemo planiranu razinu prosječne i minimalne plaće dosegnuti ranije nego što smo to planirali u programu vlade”, rekao je Aladrović.

izvor: Hina

Više sličnih tema

30.10.2025 | Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Sjednica Vlade RH: Prihvaćeni nacrti prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada

04.02.2013 | Službeni list Republike Hrvatrske

Rješenje Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti klasa: 006-04/12-06/05, urbroj: 689/1-12-19 od 20. prosinca 2012.

31.10.2019 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

11.07.2026 10:30 | Koprivničko-križevačka policija

Ponavljač prekršaja narušavanja javnog reda i mira ponovno se odavao pijančevanju na javnom mjestu – doveden je na sud i kažnjen uvjetnom kaznom zavora od 15 dana

10.07.2026 | Zadarska policija

Teško ubojstvo u pokušaju na štetu policijske službenice

10.07.2026 | Ministarstvo unutarnjih poslova