Sjednica Sabora: U 2025. godini isplaćeno 1,16 milijuna eura za besplatnu pravnu pomoć
Državna tajnica Fadila Bahović predstavila je u Hrvatskom saboru Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2025. godini
Rekordan iznos za besplatnu pravnu pomoć: U 2025. godini isplaćeno 1,16 milijuna eura
Državna tajnica Fadila Bahović predstavila je u Hrvatskom saboru Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2025. godini.
Istaknula je kako je sustav u protekloj godini financijski osnažen, učinkovitiji i dostupniji građanima, što je rezultiralo rekordnim isplatama i povećanjem broja korisnika primarne pravne pomoći.
Rast financiranja i planovi za budućnost
"Ukupno isplaćena sredstva za besplatnu pravnu pomoć iznosila su 1.168.705 eura, što predstavlja povećanje od oko 17% u odnosu na prethodnu 2024. godinu te je ujedno najveći iznos isplaćen za pružanje besplatne pravne pomoći do sada" izjavila je državna tajnica.
Državna tajnica najavila je nastavak pozitivnog trenda i u narednom razdoblju.
Istaknula je kako je za novo trogodišnje razdoblje od 2026. do 2028. godine osiguran iznos od više od 3 milijuna eura za financiranje ovog sustava, što predstavlja povećanje od čak 42% u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje.
Povećane naknade za odvjetnike, vještake i tumače
U sklopu jačanja kapaciteta pružatelja usluga, sredstva isplaćena udrugama i pravnim klinikama za primarnu pravnu pomoć porasla su za više od 22% te su iznosila 871.157 eura.
Značajne promjene uvedene su i u sustav sekundarne pravne pomoći donošenjem nove Uredbe za 2025. godinu.
Vrijednost odvjetničkog boda bez PDV-a povećana je za 36%, odnosno s 1,25 na 1,70 eura. Istovremeno je broj bodova za pravni savjet povećan s 50 na 60 bodova, dok je minimalna udaljenost od pisarnice do suda za ostvarivanje naknade za izbivanje smanjena s 45 na 30 kilometara.
Povećane su i naknade za vještake te tumače, pri čemu je naknada za pisani prijevod uvećana za više od 47% i sada iznosi 0,66 eura po retku.
Statistika korisnika: Žene čine 67% tražitelja pomoći
Tijekom 2025. godine primarnu pravnu pomoć koristilo je 15.757 građana, što predstavlja blagi rast u odnosu na 15.717 korisnika iz 2024. godine.
Pomoć je pružena kroz ukupno 24.387 slučajeva, a podaci pokazuju da su se građani u prosjeku rjeđe vraćali s višestrukim zahtjevima nego ranije.
Analiza strukture korisnika i predmeta pokazuje da su žene i dalje većinske korisnice sustava te čine 67% ukupnog broja.
Sekundarna pravna pomoć najčešće se odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa, što čini približno 65% slučajeva.
Gledajući prema pružateljima usluga, najveći dio primarne pomoći pružile su ovlaštene udruge, a potom upravna tijela županija i pravne klinike.
Regionalne razlike i utjecaj kampanje
U 2025. godini podneseno je 2.945 zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć, što je rast od 1,4%.
Porast je zabilježen u 11 upravnih tijela, uključujući Grad Zagreb. Najveći skok imale su Požeško-slavonska, Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija, što se pripisuje intenzivnoj medijskoj kampanji provedenoj u jesen 2025. godine.
S druge strane, deset županija bilježi pad broja zahtjeva.
Najizraženiji pad zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.
Kao glavni razlozi za manji broj zahtjeva navode se prenisko postavljen imovinski cenzus, odnosno iznos proračunske osnovice, te opće iseljavanje stanovništva koje je posebno izraženo u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Edukacija i digitalizacija sustava
U suradnji s Državnom školom za javnu upravu provedene su radionice za djelatnike Hrvatskog zavoda za socijalni rad, HZZO-a i HZMO-a kako bi lakše prepoznali građane u potrebi i usmjerili ih na besplatnu pravnu pomoć.
Također, uspješno je priveden kraju projekt „Medijacija i besplatna pravna pomoć - mogućnosti sinergije“ u partnerstvu s Norveškom sudskom upravom. Krajem godine prijavljen je i novi projekt pod nazivom „Razvoj usluge e-Besplatna pravna pomoć“ u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija, čiji je cilj nadogradnja i povećanje interoperabilnosti postojećeg informacijskog sustava.