Ministarstva

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama: Hrvatska jača sustav podrške i zakonsku zaštitu

Republika Hrvatska obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenoga, u spomen na sestre Mirabal. Vlada RH ističe da je nasilje nad ženama društveni problem te naglašava važnost zajedničkog djelovanja društva i sustava. Uvedene su zakonske izmjene, uključujući kazneno djelo femicida i strože kazne za nasilje u obitelji. Republika Hrvatska nudi sveobuhvatnu podršku žrtvama kroz institucionalne urede i organizacije civilnog društva, kao i putem Nacionalnog pozivnog centra 116 006.

25.11.2024 | Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Lokacije:	Republika Hrvatska, Dominikanska Republika
Teme:	Ljudska prava, Rodna ravnopravnost, Kazneno pravo, Socijalna skrb
Izdvojeni datumi:	1960-01-01T00:00:00Z, 2022-09-01T00:00:00Z, 2017-01-01T00:00:00Z, 2013-01-01T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z
Datum:	25.11.2024. 0:00:00
Kategorije:	Ljudska prava, Rodna ravnopravnost, Kazneno pravo, Socijalna skrb
	nasilje nad ženama, femicid, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, sestre Mirabal, Ministarstvo pravosuđa, Radna skupina, Kazneni zakon, Zaštita od nasilja u obitelji, sustav podrške žrtvama, civilno društvo, Nacionalni pozivni centar

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

U znak sjećanja na tragičnu smrt triju političkih aktivistkinja, sestara Mirabal, koje su 1960. godine pogubljene od strane diktatorskog režima u Dominikanskoj Republici, dan 25. studenoga obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nasilje nad ženama vide kao društveni problem, a ne kao privatni problem pojedinca, stoga je zadaća društva prepoznati nasilnika u okolini te ga prijaviti kako bi ga sustav mogao brže procesuirati i strože sankcionirati.

Samo zajednička sinergija društva i sustava može donijeti pozitivne rezultate u borbi protiv ovog ozbiljnog problema koji odnosi živote žena.

S tim je ciljem u rujnu 2022. godine osnovana Radna skupina čiji je zadatak bio unaprijediti cjelokupni zakonodavni okvir suzbijanja nasilja nad ženama, a u čiji su rad bili uključeni predstavnici organizacija civilnog društva, akademske zajednice, Državnog odvjetništva i sudova.

Rezultati rada Radne skupine vidljivi su kroz izmjene paketa zakona: Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

U odnosu na izmjene Kaznenog zakona, ističu se dvije važne novine - uvođenje novog kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe tzv. femicid i definicije rodno utemeljenog nasilja u opće odredbe Zakona.

Kazneno djelo femicid neće zastarijevati te je za njega zapriječena kazna od deset godina zatvora do dugotrajne kazne, a povećane su i kazne za silovanje te teška kaznena djela protiv spolne slobode.

Izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji rezultirale su većim kaznama za nasilje u obitelji, istražnim zatvorom u slučaju kršenja mjera opreza, usklađivanjem prava žrtava u prekršajnom postupku s pravima žrtava u kaznenom postupku te minimalnom udaljenošću od 100 metara u zaštitnoj mjeri zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve.

Institucionalna tijela i civilno društvo kao jedinstveni sustav podrške žrtvama

Sustav podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj jedan je od rijetkih u Europi, budući da spaja institucionalnu pomoć s podrškom i potporom koju pruža civilno društvo.

Institucionalna pomoć pruža se u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kao i pri 14 županijskih sudova u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Bjelovaru, Karlovcu, Puli, Sisku, Slavonskom Brodu, Šibeniku, Varaždinu, Vukovaru, Zadru i Velikoj Gorici, posljednje osnovanom Odjelu u sklopu širenja sustava podrške žrtvama i svjedocima te pri Općinskom sudu u Splitu.

Također u planu je i osnivanje odjela za podršku žrtvama i svjedocima na Županijskom sudu u Dubrovniku te Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, čime će se, uz rad organizacija članica „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela,“ pokriti cijeli teritorij Republike Hrvatske.

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima godišnje pruže podršku za oko 3.300 žrtava i svjedoka.

Zajedničkim djelovanjem državnih službi i organizacija civilnog društva osigurana sveobuhvatna pomoć za žrtve

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije potaknulo je osnivanje i financira rad „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ koju čini 10 organizacija civilnog društva, a koju koordinira Ženska soba - Centar za žrtve seksualnog nasilja. Organizacije pružaju podršku žrtvama u 17 hrvatskih županija.

Kroz program Mreže podrške, žrtvama se osigurava: pratnja žrtava u svojstvu osobe od povjerenja na sudove, policiju, državna odvjetništva i druge institucije, informacije o pravima, emocionalna podrška i praktične i tehničke informacije kao i pravna i psihološka pomoć i to telefonskim putem, putem e-maila ili u osobnom kontaktu te telefonsko savjetovanje od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.

Do sada je od 2017. godine za rad Mreže podrške ukupno dodijeljeno, uključujući i pilot projekt, preko 2.5 miliona eura.

Zajedno sa sredstvima koja su dodijeljena Nacionalnom pozivnom centru NPC - 116 006 MPUDT je organizacijama civilnog društva do sada ukupno dodijelio 2.809.254,00 eura iz sredstava od igara na sreću.

Promjena počinje pozivom

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja - NPC osnovan je 2013. godine u suradnji Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, Ministarstva pravosuđa i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) čime je Hrvatska postala peta europska zemlja koja je uvela standardizirani broj za podršku žrtvama i svjedocima 116 - 006.

Od 2020. godine linija 116-006 dostupna je od 0 do 24 sata te je besplatna i anonimna za sve žrtve i svjedoke.