Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predstavljen je projekt ZAGGREGATE
Predstavnici Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, posebni savjetnik ministra doc. dr. sc. Dominik Skokandić i ravnateljica Uprave za provedbu obnove Helena Jelić sudjelovali su na predstavljanju projekta ZAGGREGATE, usmjerenog na razvoj znanstvenih i inženjerskih rješenja za povećanje potresne otpornosti te obnovu povijesnih zidanih blokova Zagreba. Projekt provodi Hrvatski centar za potresno inženjerstvo u suradnji sa Švicarskim federalnim institutom tehnologije u Lausanni (EPFL), uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Važnost projekta za buduću otpornost povijesne jezgre Zagreba, ali i za daljnji razvoj struke, istaknuta je na predstavljanju koje je okupilo predstavnike institucija uključenih u obnovu i zaštitu kulturne baštine nakon potresa, članove akademske zajednice, predstavnike državnih institucija, stručnjake iz prakse te međunarodne partnere. Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek zahvalila je i čestitala hrvatskim znanstvenicima i njihovim međunarodnim suradnicima, stručnjacima iz područja protupotresnog inženjerstva, graditeljstva i arhitekture, kao i konzervatorima, restauratorima i povjesničarima umjetnosti, na velikom doprinosu obnovi hrvatske baštine te razvoju ovog važnog projekta. Podsjetila je i na osnivanje Stručno-savjetodavnog povjerenstva za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine na potresom pogođenim područjima Republike Hrvatske, koje djeluje od 2021. godine s ciljem osiguravanja stručne pomoći i međunarodne suradnje.
„Naši i strani stručnjaci kontinuirano razmjenjuju iskustva, a upravo se iz te kvalitetne suradnje i uspješnih projekata razvila ideja za nastavak istraživanja“, istaknula je ministrica.
Govoreći o važnosti projekta, naglasila je potrebu sustavnog prikupljanja i analize velikog broja podataka i iskustava stečenih tijekom složenog procesa poslijepotresne obnove kulturne baštine. Znanstvenicima je poželjela uspješan rad u analizi dosadašnjih aktivnosti kako bi se stečena znanja i iskustva objavila i podijelila sa širom međunarodnom znanstvenom zajednicom. Podsjetila je također kako se zahvaljujući interdisciplinarnom pristupu i međuresornoj suradnji danas obnavlja više od 500 zgrada kulturne baštine na području osam županija pogođenih potresima.
Posebni savjetnik ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dr. sc. Dominik Skokandić istaknuo je važnu ulogu akademske zajednice i stručnjaka u uspostavljanju sustava obnove nakon potresa te naglasio kako danas, s odmakom od nekoliko godina i velikim brojem obnovljenih zgrada, svi uključeni mogu biti ponosni na ostvarene rezultate. „Kroz suradnju institucija, stručnjaka i akademske zajednice uspostavljen je sustav koji je omogućio provedbu jednog od najsloženijih procesa obnove u novijoj hrvatskoj povijesti. Danas, kada pogledamo rezultate i broj obnovljenih objekata, možemo biti ponosni na ono što je zajednički ostvareno“, rekao je Skokandić.
Dodao je kako uvijek postoji prostor za dodatni napredak i unapređenje sustava, zbog čega Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine podupire i aktivno sudjeluje u projektima poput ZAGGREGATE-a. „Upravo kroz ovakve projekte želimo dodatno unaprijediti znanja i alate koji će pridonijeti kvalitetnijoj i otpornijoj obnovi u budućnosti“, istaknuo je. Naglasio je i kako Ministarstvo u suradnji s akademskom zajednicom trenutno provodi još dva važna projekta - koordinaciju izrade novih seizmoloških karata Republike Hrvatske te pripremu novog zakona o posljedicama prirodnih nepogoda, među kojima je i potres.
„U oba procesa iznimno je važna suradnja stručnjaka iz prakse i akademske zajednice kako bismo donijeli kvalitetna i dugoročno održiva rješenja“, zaključio je Skokandić.
U uvodnom dijelu programa okupljenima su se obratili i veleposlanica Švicarske Konfederacije u Hrvatskoj Beatrice Schaer, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih dr. sc. Hrvoje Meštrić, dekanica Švicarskog federalnog instituta tehnologije u Lausanni dr. sc. Katrin Beyer te dekan Građevinskog fakulteta dr. sc. Domagoj Damjanović. O ciljevima projekta, istraživačkim aktivnostima, eksperimentalnim ispitivanjima i naprednim numeričkim modelima koji doprinose sigurnijim i otpornijim povijesnim urbanim sredinama govorili su voditelji projekta - profesor Građevinskog fakulteta dr. sc. Josip Atalić i dr. sc. Katrin Beyer, uz dr. sc. Maju Baniček, višu asistenticu Građevinskog fakulteta, te dr. sc. Igora Tomića, istraživača Švicarskog federalnog instituta tehnologije u Lausanni.