Za priuštive nekretnine javio se 871 najmoprimac, najviše iz Zagreba
Prema podacima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) za Program priuštivog najma na prvi javni poziv za najmoprimce javilo se njih 871, najviše iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Siska, a prijave se zaprimaju još danas do ponoći.
Do kraja današnjeg dana svi zainteresirani za Program priuštivog najma mogu podnijeti svoje prijave i time otvoriti mogućnost da uđu u najam stanova ili kuća prema priuštivim, nižim cijenama najma.
APN je prvi javni poziv za najmoprimce raspisao 15. travnja i u mjesec dana prikupio 871 prijavu. Od toga, više od polovice prijava stiže iz Zagreba, a prema broju prijava najmoprimaca slijede ostala tri najveća hrvatska grada Split, Rijeka, Osijek, ali i Sisak.
Na raspolaganju 385 nekretnina, najmanji stan od 22 kvadrata
U ponudi je 385 nekretnina privatnih vlasnika koje su prazne protekle dvije godine i koji su ih odlučili dati APN-u na upravljanje. Ti se stanovi i kuće nalaze u svim županijama. Najveći dio ponuđenih nekretnina je u Zagrebu, njih 152 i većina su stanovi, a po broju dostupnih nekretnina slijede Rijeka, Karlovac, Osijek i Slavonski Brod.
Kada je riječ o Zagrebačkoj županiji, veći dio ponuđenih nekretnina su kuće, a najveća kuća koja se nudi za najam površine je gotovo 202 metra kvadratna. U Splitsko-dalmatinskoj županiji većinu dostupnih nekretnina čine stanovi od kojih je najveći površine gotovo 148 kvadrata, a najmanji površine nešto manje od 54 kvadrata.
U Primorsko-goranskoj županiji dominiraju stanovi. Njih je više od 80 posto. Najmanja nekretnina je površine 36,86 metara kvadratnih, a najveća - kuća od 182,90 kvadrata. I u Osječko-baranjskoj županiji većinu nekretnina čine stanovi od čega je najmanji površine od svega 22,30 kvadrata, a najveći od 169,82 četvorna metra.
U Sisačkoj-moslavačkoj županiji gotovo 70 posto nekretnina u ponudi čine kuće od čega najveća ima površinu od 192,11 kvadrata.
Više kuća nudi se i u Međimurskoj županiji, ali su u ponudi i stanovi. Najveći je površine od gotovo 231 četvornog metra, a najmanji od 56,87 kvadrata. I u Virovitičko-podravskoj županiji većina nekretnina koje se nude u najam su kuće, baš kao i u Vukovarsko-srijemskoj i Koprivničko-križevačkoj te Krapinsko-zagorskoj županiji. Ista situacija je i u Brodsko-posavskoj županiji gdje najveća ponuđena kuća ima površinu od 315,26 metara kvadratnih što je ujedno i najveća dostupna kuća u ovom javnom pozivu.
U Zadarskoj kao i Dubrovačko-neretvanskoj županiji većina nekretnina su stanovi u kojoj je najmanja nekretnina stan površine od 60, a najveća - kuća od 85,14 kvadrata. I u Istarskoj županiji prevladavaju stanovi. Najmanji je površine od 30,65 kvadrata. Od kontinentalnih županija prednost stanova u odnosu na kuće je u Karlovačkoj, ali i u Požeško-slavonskoj županiji u kojoj je najmanja nekretnina stan od 44,12 kvadrata. Stanova ima više i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prosječne veličine od 70 kvadrata.
U Varaždinskoj županiji dostupni su stanovi i stanovi u kući. Najmanja nekretnina je stan od 50,50 kvadrata, a najveća stan u kući veličine od 131,20 četvornih metara. U Ličko-senjskoj županiji ponuđeni su i stanovi i kuće, baš kao i u Šibensko-kninskoj županiji gdje je jednak broj ponuđenih stanova i kuća za najam. Najmanja nekretnina je stan površine 55,70 metara kvadratnih, a najveća nekretnina je kuća veličine 130 kvadrata.
Kriteriji za bodovanje
Nakon završetka javnog poziva, APN će formirati liste prvenstva. Lista će se slagati prema broju bodova koje će ostvariti podnositelji zahtjeva. Kriterija za bodovanje ima više i ovisit će o visini prihoda, broja djece na školovanju, životne dobi podnositelja zahtjeva, stručnoj spremi, invaliditetu, vremenu prebivališta u određenoj lokalnoj jedinici. Nakon što se liste sastave, kreće postupak dodjele nekretnina budućim najmoprimcima s obzirom na broj bodova i uvjete koje ostvaruju. Drugim riječima, ovisno o broju članova obitelji, podnositeljima će se ponuditi nekretnina (stan, kuća ili stan u kući) površine koja im pripada, pojašnjavaju u APN-u.
Uvjet za priuštivi najam je da najamnina ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstava umanjenih za režijske troškove. Ako se uzme obitelj s primanjima od 2000 eura koja useljava u stan od 60 kvadrata, za njega će morati izdvojiti 450 eura, a vlasniku stana će se iz državnog proračuna isplaćivati razlika do medijalne najamnine u toj jedinici lokalne samouprave u kojoj se nekretnina nalazi.
Izvor: HINA