Ministarstva

Plenković: Razvoj Slavonije, Baranje i Srijema prioritet i u trećem mandatu Vlade

Premijer Andrej Plenković potvrdio je na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Jakšiću da će razvoj regije ostati prioritet Vlade i u novom mandatu, s ciljem postizanja jednakih šansi za sve građane do 2030. godine. U proteklih sedam godina u regiju je uloženo tri milijarde eura kroz razne projekte, uključujući ulaganja u poljoprivredu, infrastrukturu i energetsku obnovu zgrada. Posebno je istaknuto stavljanje državne imovine u funkciju regionalnog razvoja, kroz darovanje nekretnina lokalnim jedinicama za poduzetničke zone i društvene projekte. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavilo je planove za uvođenje prostornih planova nove generacije te uspješno provedene projekte energetske obnove javnih i stambenih zgrada. Vlada će također pružiti financijsku pomoć za obnovu nakon nedavnog nevremena koje je pogodilo Slavoniju. Premijer je iznio i podatke o dosadašnjim ulaganjima po županijama, povećanju broja zaposlenih te rastu izvoza i investicija u regiji.

05.07.2024 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Lokacije:	Slavonija, Baranja, Srijem, Hrvatska, Jakšić
Teme:	Regionalni razvoj, Vladine politike, Investicije, Infrastruktura, Obnova
Izdvojeni datumi:	2030-01-01T00:00:00Z, 2017-03-08T00:00:00Z, 2016-11-01T00:00:00Z, 2024-06-01T00:00:00Z, 2024-07-03T00:00:00Z, 2027-01-01T00:00:00Z, 2023-12-01T00:00:00Z
Datum:	5.7.2024. 0:00:00
Kategorije:	Regionalni razvoj, Vladine politike, Investicije, Infrastruktura, Obnova
	Andrej Plenković, Slavonija, Baranja, Srijem, Vlada, regionalni razvoj, investicije, državna imovina, energetska obnova, nevrijeme, afrička svinjska kuga

Premijer Plenković: I u trećem mandatu razvoj Slavonije, Baranje i Srijema ostaje prioritet Vlade

Vlada i kroz svoj treći program u trećem mandatu jednako važnim drži prioritet Slavonije, Baranje i Srijema, uz druge krajeve Hrvatske kojima je potrebna dodatna angažiranost središnje razine, naglasio je danas premijer Plenković na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Dodao je kako je važno napraviti te razvojne iskorake do 2030. i stvoriti preduvjete za jednake šanse hrvatskim građanima gdje god živjeli.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Jakšiću 17. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“. Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici, Okučanima, Pitomači, Otoku i Đakovu.

U pet slavonskih županija dosad uloženo tri milijarde eura

Na sjednici u Jakšićima članovima Savjeta predstavljena je razvojna tranzicija Slavonije, Baranje i Srijema, ulaganja u poljoprivredu na području Slavonije, Baranje i Srijema, informacije o ulaganju Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u regionalni razvoj Slavonije, Baranje i Srijema te ulaganja u socijalnu politiku Slavonije, Baranje i Srijema.

U uvodnom govoru, predsjednik Vlade Plenković rezimirao je dosadašnje efekte Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kazavši da je kroz sedam godina u tu regiju uloženo tri milijarde eura.

Kao samo jedan od dobrih primjera izdvojio je regionalne distribucijske centre za voće i povrće, za kakav je uručen ugovor i danas u Požegi.

Projekte Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavio je potpredsjenik Vlade i ministar Branko Bačić.

Državna imovina u funkciji regionalnog razvoja

Iz djelokruga rada Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine posebno je izdvojeno stavljanje državne imovine u funkciju regionalnog razvoja. Utjecaj uspješnog upravljanja imovinom najbolje se očituje kroz model darovanja državnih nekretnina lokalnim i regionalnim jedinicama u svrhu ostvarenja projekata poduzetničke infrastrukture, gospodarenja otpadom, projekata od općeg javnog, društvenog i kulturnog interesa, programa demografske obnove. Time neiskorištena državna imovina postaje velik potencijal koji omogućava revitalizaciju gradova i općina modernizacijom društvene infrastrukture, unapređenjem investicijske klime i poticanjem gospodarskog rasta.

Doprinos državne imovine razvoju pet slavonskih županija vidljiv je prvenstveno aktivacijom neiskorištene državne imovine putem darovanja zemljišta te je Republika Hrvatska u razdoblju od studenoga 2016. do lipnja 2024. godine darovala 96 nekretnina ukupne procijenjene vrijednosti 71,6 milijuna eura. Od toga je najveći dio 45%, odnosno 32,3 milijuna eura, darovan u svrhu izgradnje poduzetničkih i gospodarskih zona te 43%, odnosno 31 milijun eura, u svrhu ulaganja u projekte od općeg, javnog, socijalnog i kulturnog interesa.

Od aktivnih projekata izdvojena su dva najveća za koja je u tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa: darovanje zemljišta Osječko-baranjskog županiji za izgradnju novog Kliničko-bolničkog centra Osijek i novog Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije vrijednosti nekretnina 13,4 milijuna eura te darovanje zemljišta vrijednosti 12,9 milijuna eura Gradu Osijeku za proširenje poduzetničke zone Nemetin.

Prostorni planovi nove generacije

Radi poboljšanja transparentnosti sustava i pristupačnosti prostornih planova širokoj javnosti i potencijalnim investitorima kao podloge za plansko, odgovorno i racionalno upravljanje prostorom uvode se prostorni planovi nove generacije. Za njihovo uvođenje stvoreni su svi zakonski preduvjeti i programski alati te je Ministarstvo raspisalo javni poziv za 100% financiranje njihove izrade. Po javnom pozivu je do 3. srpnja 2024. godine zaprimljeno 513 projektnih prijedloga vrijednih 11,7 milijuna eura. Za područje pet slavonskih županija dodijeljeno je 1.704.415,62 eura za 68 projektnih prijedloga.

Projekti energetske obnove na području Slavonije, Baranje i Srijema

Provedba programa energetskih obnova, a posebno obnova stambenih zgrada, znači smanjenje emisije CO₂, nova zapošljavanja, povećanje sigurnosti opskrbe energijom, povećanje tržišne vrijednosti nekretnina i poboljšanje uvjeta stanovanja.

Na području Slavonije, Baranje i Srijema u okviru OP konkurentnost i kohezija provedena je energetska obnova ukupno 388 zgrada vrijednosti 131,8 milijuna eura, od čega bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 73,26 milijuna eura. Obnovljeno je 276 zgrada javnog sektora, a od toga je 140 škola i vrtića. Među 29 zgrada zdravstvene namjene su i zgrade bolnica u Pakracu, Požegi, Našicama i Slavonskom Brodu te Centar hrvatskih branitelja u Pleternici. Obnovljeno je i 112 višestambenih zgrada, odnosno 2.200 kućanstava.

U tijeku je ugovaranje i provedba projekata sufinanciranih sredstvima osiguranim u okviru Plana oporavka, u kojem je za energetsku obnovu zgrada osigurano 414,5 milijuna eura, a za obnovu zgrada oštećenih u potresima s energetskom obnovom 1,52 milijardi eura. Dio sredstava namijenjen je za energetsku obnovu zgrada javnog sektora ugovaranjem energetske usluge, a ugovaranjem izvođenja radova energetske obnove na ovom području obnovit će se 60-tak zgrada (višestambenih i javnih).

Vlada će financijski pomoći obnovu nakon nevremena

U kontekstu najnovijeg nevremena koje je u ponedjeljak pogodilo Slavoniju, kazao je da će danas popodne i osobno posjetiti Bošnjake, mjesto koje je najviše stradalo, a čim se utvrdi popis šteta Vlada će posebnim odlukama financijski intervenirati i pomoći u obnovi.

Spomenuo je i afričku svinjsku kugu koja je prošle godine bila veliki problem u Slavoniji. Zahvalio je ovom prigodom bivšoj ministrici poljoprivrede Mariji Vučković na angažmanu tijekom te pandemije, kao i svim veterinarskim i ostalim službama koje su sudjelovale u suzbijanju zaraze.

Iako se radilo o ozbiljnom problemu, kazao je, on je metodološki riješen baš onako kako je trebalo, koristeći sve znanstvene metode i najbolju praksu koja postoji unutar Europske unije.

Nakon što je jenjala bolest, podsjetio je, Hrvatska je u prosincu prošle godine dobila sve potrebne odluke Europske komisije i Vijeća za nastavak proizvodnje i dizanja nivoa bio-sigurnosti, a kompenzacijskim mjerama je obeštetila svinjogojce.

Nastojimo podići razvijenost svih pet slavonskih županija

Rekapitulirajući dosadašnja ulaganja u svaku od pet slavonskih županija, premijer Plenković izvijestio je da je u projekte u Osječko-baranjskoj županiji uloženo milijardu i 50 milijuna eura, u Vukovarsko-srijemskoj 642 milijuna eura, u Brodsko-posavskoj 344 milijuna eura, u Virovitičko-podravskoj 321 milijuna eura te u Požeško-slavonskoj 250 milijuna eura.

Uz to, tu su i zajednički projekti koji idu kroz više županija, a u takve je uloženo dodatnih 310 milijuna eura.

U odnosu na 2016. godinu, danas je 26 i pol tisuća više zaposlenih u pet slavonskih županija.

Izvoz je udvostručen te je u 2023. godini iznosio 2,5 milijarde eura, a za 54 posto je povećana vrijednost investicija.

"Kao što i mi kao država lovimo korak s onima koji su razvijeniji i napredniji u Europskoj uniji, tako se kroz ovo prioritetno ispunjavanje velikih investicija u slavonske županije nastoji učiniti taj iskorak da ih što više dižemo u pogledu razvijenosti", naglasio je premijer Plenković.

Stvaramo jednake šanse za sve građane u kojem god dijelu Hrvatske živjeli

I u trećem mandatu, dodao je, Vlada i kroz svoj treći program jednako važnim drži prioritet Slavonije, Baranje i Srijema, uz druge krajeve Hrvatske kojima je potrebna dodatna angažiranost središnje razine.

Važno je napraviti te razvojne iskorake do 2030. i stvoriti preduvjete za jednake šanse hrvatskim građanima gdje god živjeli.

U tom je kontekstu kao primjer naveo ciljeve u obrazovanju, da sva djeca u Hrvatskoj do 2027. imaju jednosmjensku nastavu u osnovnim školama, a da do 2030. svako dijete ima svoje mjesto u vrtiću.

"Projekt Slavonija, Baranja i Srijem zaista je emancipirao sve ovo što radimo i zato su ovi tradicionalni susreti, kao mogućnost da izravno razmijenimo mišljenja za ono što radimo dobro i ono što možemo popraviti, nešto što Vlada itekako cijeni", poručio je na kraju uvodnog obraćanja predsjednik Vlade.

Izvor: Vlada/MPGI

Premijer Plenković: I u trećem mandatu razvoj Slavonije, Baranje i Srijema ostaje prioritet Vlade

Više sličnih tema

Nove obavijesti