Ministarstva

Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. na javnom savjetovanju

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pokrenulo je javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove višestambenih zgrada do 2030. godine, koje traje do 29. studenoga 2021. Programom se cilja na energetsku obnovu zgrada s najgorim energetskim svojstvima, nudeći tri kategorije obnove: integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu, s naglaskom na uštedu potrebne toplinske energije od najmanje 50%. Predviđene investicije do 2030. iznose 17,2 milijardi kuna, a do kraja 2024. oko 4,3 milijardi kuna. Program uključuje modele za zgrade neoštećene i oštećene u potresu, s različitim stopama sufinanciranja. Očekuju se višestruke koristi, od energetskih i ekoloških do gospodarskih i socijalnih.

19.11.2021 | Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Lokacije:	Hrvatska
Teme:	Energetska učinkovitost, Zgrade, Javna politika, Financiranje, Građevinarstvo
Izdvojeni datumi:	2030-01-01T00:00:00Z, 2021-11-29T00:00:00Z, 2024-01-01T00:00:00Z, 2014-01-01T00:00:00Z, 2020-01-01T00:00:00Z, 2022-01-01T00:00:00Z
Datum:	19.11.2021. 0:00:00
Kategorije:	Energetska učinkovitost, Zgrade, Javna politika, Financiranje, Građevinarstvo
	energetska obnova, višestambene zgrade, javno savjetovanje, strategija, potres, ušteda energije

Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. na javnom savjetovanju

Ministarstvo provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti do 29. studenoga 2021.

Program se odnosi na segment višestambenih zgrada, koje predstavljaju oko 35% ukupnog stambenog fonda odnosno oko 27% ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.

Fokus Programa je na zgradama s najlošijim energetskim svojstvima (energetskog razreda D po Q”_H,nd ili lošijeg u kontinentalnoj te C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj). Oko 34% višestambenih zgrada u kontinentalnoj Hrvatskoj spada u zgrade s najlošijim svojstvima, dok je u primorskoj Hrvatskoj takvih zgrada oko 30%. Ujedno, ove zgrade često imaju i loša konstrukcijska svojstva stoga se ovim Programom predviđa nekoliko kategorija obnove:

Integralna energetska obnova - obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade kojima se ostvaruje ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Q_H,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove. Integralna energetska obnova iznimno može obuhvaćati samo jednu mjeru na ovojnici ako ona rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Q_H,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove.
Dubinska obnova - obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Q_H,nd) i primarne energije (E_prim) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove.
Sveobuhvatna obnova - obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuje i mjere poput:

povećanja sigurnosti u slučaju požara,
mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta te
mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

Osnovni uvjet za sudjelovanje višestambenih zgrada u ovom Programu je ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Q_H,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove, bez obzira o kojoj kategoriji obnove se radi.

Procijenjene investicije za obnovu višestambenih zgrada prema ciljevima Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada iznose 17,2 milijardi kuna u razmatranom desetogodišnjem razdoblju. Do kraja 2024. godine, dakle u prvom trogodišnjem razdoblju, a kako bi se postigli ciljevi iz Dugoročne strategije, biti će potrebne investicije od oko 4,3 milijardi kuna. U ovu procjenu uključena su oba dijela ovoga Programa odnosno modela provedbe i to:

obnova višestambenih zgrada neoštećenih u potresu
obnova višestambenih zgrada oštećenih u potresu.

Prvi model koncipiran je kao nastavak postojećeg modela iz razdoblja 2014. do 2020. godine te će se primjenjivati u prvom trogodišnjem razdoblju provedbe Programa. Taj se model provedbe pokazao kao prihvatljiv i vrlo privlačan za suvlasnike, a podrazumijeva osiguravanje bespovratnih sredstava putem javnih poziva do 60% za integralnu energetsku obnovu, 80% za dubinsku i sveobuhvatnu obnovu. Provedba ovog modela započinje odmah po usvajanju ovoga Programa, jer je tržište upoznato i spremno za njegov nastavak te je nužno što prije započeti novi ciklus obnova višestambenih zgrada kako bi se zadržalo povjerenje i interes suvlasnika.

U drugom modelu, kako bi se dala mogućnost da se uz konstrukcijsku provede i energetska obnova, višestambenim zgradama koje su oštećene u potresu omogućit će se i sufinanciranje energetske obnove usporedno ili nakon konstrukcijske obnove. Budući je stopa sufinanciranja za konstrukcijsku obnovu do 80% prihvatljivih troškova, predviđeno sufinanciranje energetske obnove prema ovom modelu također iznosi do 80% prihvatljivih troškova.

Spomenimo ovdje i kako su koristi od obnove zgrada, pa tako i višestambenih zgrada, višestruke. Osim izravnih energetskih (smanjenje potrošnje energije, smanjenje uvoza energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i dekarbonizacija energetskih sustava), klimatskih (smanjenje emisija CO₂), gospodarskih (građevinska i proizvodna aktivnost, zapošljavanje) i proračunskih učinaka, svakako treba još istaknuti i smanjenje rizika od narušavanja zdravlja i siromaštva te povećanje vrijednosti nekretnina te zaštita od budućih poskupljenja energenata i energije. Osim toga, provedbom sveobuhvatne obnove povećava se i sigurnost odnosno otpornost postojećih višestambenih zgrada na neželjene događaje, kao što su požar ili potres.

Zbog brzo mijenjajućih uvjeta na tržištu, prikupljenih iskustava iz provedbe i potencijalnih novih mogućnosti financiranja, provedba ovog Programa će se kontinuirano pratiti i ocjenjivati te će se Program po potrebi revidirati, a svake tri godine donosit će se akcijski planovi odlukom ministra.

Tekst samog programa kao i detaljan opis provedbe za razdoblje od 2022. do 2024. godine dostupni su na niže navedenom linku: