Ministar obrane RH Ivan Anušić sudjelovao je na Sigurnosnom forumu u Varšavi, gdje se raspravljalo o Bijeloj knjizi o budućnosti europske obrane. Anušić je naglasio važnost ulaganja u obranu i domaću industriju, ističući da je Hrvatska ove godine dosegnula dva posto BDP-a za obranu te planira povećanje do 2027. godine. Također je istaknuo priliku za iskorištavanje novog EU instrumenta vrijednog 150 milijardi eura za obrambene investicije.
Ivan Anušić, Varšava, Sigurnosni forum, Europska obrana, Bijela knjiga, obrambena industrija, ulaganje u obranu, NATO, EU
Ministar Anušić u Varšavi: Hrvatska će na najbolji način iskoristiti sredstva za domaću obrambenu industriju
Ministar Anušić u Varšavi: Hrvatska će na najbolji način iskoristiti sredstva za domaću obrambenu industriju | Foto: Paweł Supernak
Na Sigurnosnom forumu u Varšavi prezentirana je Bijela knjiga o budućnosti europske obrane
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić sudjeluje danas i sutra, 2. i 3. travnja 2025. godine, na sigurnosnom forumu i neformalnom sastanku ministara obrane Europske unije, koji se održava u Varšavi u Republici Poljskoj.
Ministri obrane Europske unije danas su raspravljali o Bijeloj knjizi, o budućnosti europske obrane, razvoju obrambenih sposobnosti EU-a, financiranju razvoja obrambenih sposobnosti EU-a i drugim aktualnim temama.
Ministar Anušić istaknuo je važnost kontinuiranog ulaganja u obranu i u domaću obrambenu industriju. U kontekstu prijedloga nove uredbe SAFE (Security Action for Europe) za uspostavu novog instrumenta EU-a vrijednog 150 milijardi eura iz kojeg bi zainteresirane članice Unije dobivale zajmove za prioritetne i žurne investicije u obranu provedbom zajedničke nabave, ministar je rekao kako će Republika Hrvatska naći najbolji način kako iskoristiti financijska sredstva u iznosu od 150 milijardi eura danih članicama na raspolaganje.
Hrvatska je ove godine dostigla dva posto BDP-a za izdvajanja za obranu
O temi važnosti ulaganja u obranu ministar Anušić rekao je kako je Hrvatska ove godine dosegnula iznos od dva posto BDP-a za obranu, što je bio cilj NATO-a. Najavio je i buduće planove te istaknuo: “Do 2027. godine Hrvatska planira povećati izdvajanja za obranu na dva i pol posto BDP-a, a cilj nam je tri posto BDP-a.”
Važnost investiranja u domaću obrambenu industriju
Ministar je naglasio i važnost razvoja te investiranja u hrvatsku obrambenu industriju: “Moramo razvijati našu obrambenu industriju. Ne samo kupovati naoružanje nego i razvijati domaću obrambenu industriju i u nju investirati, naravno, uz sve one suradnje koje moramo imati kupnjom određenog naoružanja i opreme koje u ovom trenutku Hrvatska ne može proizvesti.”
Bijela knjiga o europskoj obrani
Na Sigurnosnom forumu u Varšavi prezentirana je Bijela knjiga o europskoj obrani – Spremnost 2030., koja sadrži prijedloge rješenja za premošćivanje ključnih nedostataka u sposobnostima i izgradnju snažne obrambene industrijske baze i načina kako da članice znatno povećaju ulaganja u obranu, nabavljaju obrambene sustave te dugoročno povećaju spremnost europske obrambene industrije uz daljnju potporu Ukrajini. Dokument sadrži stratešku viziju europske spremnosti, presjek trenutačnog stanja kritičnih obrambenih sposobnosti, uključujući regulativu koja se na njih odnosi, te pregled konkretnih koraka i preporuke za daljnje postupanje. Osim toga, dokument se bavi i potencijalnim modalitetima potpore Ukrajini te načinima na koje se može ojačati europska obrambena industrija, razrađuje financiranje osnaživanja spremnosti (prethodno predstavljen ReArm Plan), a ujedno se dotiče partnerstava Europske unije.
Europska komisija navela je, naime, u kontekstu popunjavanja kritično nedostajućih sposobnosti sedam područja sposobnosti u kojima članice EU-a trebaju zajedno odrediti prioritete potrošnje s obzirom na to da imaju implikacije za cijelu Uniju. Projekti koji bi mogli biti označeni kao projekti od zajedničkog interesa uključuju: zračnu i proturaketnu obranu; topničke sustave: streljivo i projektile; dronove i protudronove; vojnu pokretljivost; umjetnu inteligenciju; kvantne tehnologije; kibernetičko i elektroničko ratovanje i strateške pokretače, borbene sposobnosti i zaštitu kritične infrastrukture.
