Hrvatske autoceste odbacuju sve optužbe o malverzacijama u cestogradnji
Čelni ljudi Hrvatskih autocesta (HAC), Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) i Hrvatskih cesta (HC) danas su odlučno odbacili sve optužbe o navodnim malverzacijama u hrvatskoj cestogradnji, koje su napisane ili izrečene u javnosti zadnjih mjeseci, nazvavši ih tendencioznim i laičkim blaćenjem struke, bez uporišta u činjenicama.
"Hrvatska je cestogradnja u samom europskom vrhu, javna nadmetanja se provode gotovo besprijekorno i, s obzirom na postignute rezultate, ne zaslužuje javno blaćenje politike i nestručnih ljudi", istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave HAC-a Mario Crnjak.
Predsjednik Uprave HC-a Stjepko Boban opovrgnuo je tvrdnje da su se troškovi izgradnje trase državne ceste između Gaženice i čvora Zadar 2 popeli s planiranih 283 na 446 milijun kuna, istaknuvši da je procjena troškova za tu dionicu odmah u startu bila oko 450 milijuna kuna.
"U početku realizacije tog projekta bilo je ponuđeno nekoliko varijanti, a za jednu od njih, duljine 14 kilometara, procjena troškova bila je oko 200 milijuna kuna. Ta je varijanta tijekom evaluacije odbačena i izabrana je četverotračna brza cesta na kojoj se sada radi, dugačka oko 18 kilometara, a čija je procjena troškova u startu bila oko 450 milijuna kuna", objasnio je Boban.
Crnjak je priznao da postoje problemi i zlouporaba u sustavu naplate, ali da HAC stalno unapređuje sustav te će najkasnije do kraja godine na svim dionicama autocesta uvesti "sustav za prepoznavanje" koji će onemogućiti manipulaciju magnetskim karticama, o čemu se zadnjih dana pisalo u medijima.
Na upit jesu li djelatnici HAC u tome sudjelovali Crnjak je kazao da istraga o tome još traje, a utvrdi li se nečija odgovornost bit će pokrenuti disciplinski postupci i ostale mjere. "Mi smo još u kolovozu prošle godine, nakon napisa u tisku o navodnim zlouporabama, o tome obavijestili Državno odvjetništvo i MUP, predali im obimnu dokumentaciju i čekamo rezultate istrage koja je u tijeku, ali ne dozvoljavamo da nas se unaprijed optužuje", napomenuo je Crnjak.
Podsjetio je da je HAC sustav naplate kupio 2003. godine, kao najsuvremeniji u svijetu, a kako svaki sustav ima i manjkavosti, tako ga vremenom dorađuje. Najavio je da će se manipulatorima magnetskim karticama stati na kraj tako što se uvodi sustav za prepoznavanje registracijskih oznaka vozila koji oznaku kodiranu na kartici prilikom ulaza na autocestu uspoređuje s onom očitanom na izlazu, čime potvrđuje da je vozač predao istu karticu.
U slučaju zamjene kartica sustav alarmira blagajnika koji će vozaču naplatiti kaznu u visini dvostrukog iznosa cestarine za najdužu relaciju od mjesta izlaza za korišteni pravac autoceste. "Sustav će se na pojedinim dionicama uvesti do kraja kolovoza, a na svima najkasnije do kraja godine. U njega će se uložiti jedan posto godišnjih prihoda od cestarine, koji iznose oko milijardu kuna", kazao je Crnjak.
Predsjednik Uprave ARZ-a Jurica Prskalo osvrnuo se na tvrdnje u novinama da je na autocestu Zagreb-Rijeka "potrošeno 300 milijuna kuna više od dopuštenog", detaljno pojašnjavajući postupak procjene vrijednosti radova za pojedinu cestu koja ovisi o konfiguraciji tla, porastu cijena materijala i drugim uvjetima. Napomenuo je i da je postupak odabira najpovoljnijeg ponuđača također proveden prema strogim pravilima bez ijedne primjedbe onih koji nisu izabrani.
Za 27. lipnja najavljeno otvorenje dionice autoceste Dugopolje-Šestanovac, duljine 37 kilometara. (Hina)