Niskougljičnim razvojem do 2020. u EU do 1,5 milijuna novih radnih mjesta
'Niskougljični razvoj je strateška odrednica Europske unije. Okretanjem prema čistijim tehnologijama, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije moguće je ostvariti velike uštede i pokrenuti novi investicijski ciklus. Prema podacima Europske komisije, EU bi primjenom niskougljičnog razvoja do 2020. mogla otvoriti 1,5 milijuna radnih mjesta. Hrvatska svoj gospodarski razvoj treba uskladiti s klimatskim i energetskim ciljevima EU zbog čega smo krenuli s izradom Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske. Ta će nam strategija omogućiti brojne dobrobiti, a jedna od njih je i otvaranje novih radnih mjesta.' – izjavila je na današnjoj radionici o izradi i provedbi Strategije niskougljičnog razvoja RH za razdoblje do 2030. i s pogledom na 2050. pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac.
Nositelj izrade Strategije je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a radionica je održana u suradnji s Ministarstvom gospodarstva za predstavnike energetskog i industrijskog sektora. Cilj održavanja radionica je zainteresirane javnosti upoznati sa Strategijom te ih aktivno uključiti u proces izrade. Provedba Strategije proteže se, naime, kroz mnogobrojne sektore – energetiku, industriju, promet, zgradarstvo, poljoprivredu, šumarstvo i gospodarenje otpadom.
Energetski i industrijski sektor su bitni u provedbi mjera za tranziciju prema niskougljičnom razvoju. S rastom lokalno proizvedene energije, ponajviše iz obnovljivih izvora, postali bi manje ovisni o uvozu nafte i plina kao i poskupljenjima tih energenata. Prema podacima Europske komisije, EU bi na gorivu godišnje mogla uštedjeti od 1,3 do 2,4 bilijuna kuna.
U sektoru industrije ciljevi niskougljičnog razvoja, između ostalog, ostvarit će se sustavom trgovanja emisijskim jedinicama. Sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova obuhvaćeno je 54 postrojenja u Hrvatskoj, a njime su postrojenja ograničena u smislu ispuštanja stakleničkih plinova. Hrvatska će od dražbi emisijskih jedinica za razdoblje od 2014. do 2016. na raspolaganju imati 688 milijuna kuna. Tim sredstvima financirat će se projekti kojima je cilj smanjenje stakleničkih plinova i prilagodba klimatskim promjenama.
Strategija će biti temeljni dokument u području ublaženja klimatskih promjena ali i krovna gospodarska, razvojna i okolišna strategija. Strategija će otvoriti prilike da se inovacijama, prijenosom naprednih tehnologija i strukturnim promjenama potakne rast gospodarstva. Koristi koje se njenom primjenom mogu ostvariti su veliki. UNDP je, naime, u svojoj studiji izračunao da se do 2050. u Hrvatskoj može otvoriti 80.000 zelenih radnih mjesta.
EU je postavila klimatske i energetske ciljeve za 2030. u pogledu konkurentnog, sigurnog i niskougljičnog gospodarstva. Obvezujući ciljevi uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% u odnosu na 1990. i udio obnovljivih izvora energije od najmanje 27% u ukupnoj potrošnji energije. Kao poželjan premda ne i obvezujući cilj ističe se povećanje energetske učinkovitosti za 27%. Gledajući iz tog konteksta izrada Strategije niskougljičnog razvoja RH predstavlja ključni dokument društveno-gospodarskog razvoja Hrvatske.