Ministar Linić: svjetski investitori pokazali da vjeruju programu hrvatske vlade
Svjetski investitori su kupnjom 1,5 milijardi dolara hrvatskih obveznica pokazali da vjeruju u program reformi hrvatske vlade, izjavio je u nedjelju u Washingtonu hrvatski ministar financija Slavko Linić, koji na čelu hrvatskog izaslanstva sudjeluje na proljetnoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Hrvatska je u četvrtak prodala 1,5 milijardi dolara, odnosno oko 8,5 milijardi kuna, vrijedne obveznice s rokom dospijeća za pet godina, uz prinos od 6,375 posto, što je prvi inozemni plasman duga hrvatske vlade u nešto više od godinu dana.
"'Kad gledamo profesionalno, postignuta je dobra cijena. U Americi je plasirano na 5 godina gdje je uobičajeno 10 godina, a bilo je preko 350 sudionika u kupnji naših obveznica, što pokazuje da su oni itekako povjerovali u vladin program promjena i reformi, ali i odgovornosti za deficite u proračunu. To je nešto što nas može zadovoljiti", izjavio je Linić za HRT u Washingtonu.
Ocijenio je kako hrvatski građani i investitori očekuju da vlada prestane "gubiti novce na neuspješne subvencije u poljoprivredi, da se riješe neuspješne željeznice, da se napokon obračunamo s firmama poput Vjesnika i Dalmacijavina i sa stotinama drugih koji gutaju novac", koji netko sutra mora vraćati.
"Građani moraju shvatiti da dolazi vrijeme kada će biti potrebno otkloniti sve da se više ne zadužujemo za pretjeranu potrošnju", rekao je Linić te dodao kako je zadaća vlade da ne iznevjeri ni građane niti investitore i da otkloni slabe točke u Hrvatskoj.
Prognozu MMF-a o negativnom gospodarskom rastu Hrvatske u 2012. od -0.5 posto, ministar financija ocijenio je "pozitivnom", usporedivši je s prognozama HNB-a o -1.0 posto i projekcijama bankarskih analitičara o stezanju gospodarstva za -2.0 posto.
On je ponovo izrazio optimizam vlade u rast od 0.8 posto, rekavši kako vjeruje da je moguće "pokrenuti uspavane tvrtke u državnom vlasništvu, otvoriti radna mjesta i radove, te ostvariti gospodarski rast". Obveza vlade nije samo rezanje proračunskih stavaka već i otvaranje investicija, rekao je Linić najavljujući da će "Hrvatska do kraja godine biti značajno gradilište".
Linić je ocijenio kako Hrvatskoj u ovoj situaciji trenutno nije potreban MMF, ali bi mogao zatrebati ako dođe do promjena.
"Svjetski investitori su pokazali da vjeruju vladi. Ukoliko se nešto od toga promijeni, trebat će (MMF), ali sada ne".
Rekavši da MMF-a često uspoređuju s policajcem, Linić je kazao kako će "vlada sama sebi biti najstroži policajac", jer se mora prekinuti zaduživanje, zato što previše i neuspješno trošimo.
Komentirajući ocjene čelnika Svjetske banke za regiju istočne Europe i srednje Azije (ECA), o negativnom učinku krize u eurozoni na oporavak zemalja regije, Linić je kazao da "europska kriza znači i pad njihovih BDP rezultata i problem za hrvatski izvoz". Međutim, Hrvatska je ogroman uvoznik roba iz Europe, tako da moramo podignuti proizvodnju i zamijeniti robe iz Europe s našom proizvodnjom, da se ublaži prelijevanje krize eurozone.
"Uvjeren sam da kriza iz Europe neće imati toliki utjecaj na gospodarski rast u zemljama jugoistočne Europe", rekao je Linić.
Govoreći o mjerama socijalne politike u suočavanju s krizom, kazao je kako nema prostora za smanjivanje mirovina u Hrvatskoj.
"Evidentno je da su mirovine preniske i da su tu ne može učiniti ništa u cilju smanjenja mirovina, ali broj umirovljenika je prevelik. Sa 51-om godinom prosječne starosti naših umirovljenika to znači da smo umirovili gotovo svakoga. To mora prestati, mi se moramo boriti za ostanak mladih ljudi za na radnom mjestu".
Vlada, po njegovim riječima, mora onemogućiti ulazak u mirovinske stupove prije 65 godina jer je to neprihvatljivo i za radno sposobne ljude i za proračun.
Najavio da će se u Hrvatskoj morati dizati dobna granica za odlazak u mirovinu jer je to već postala praksa u EU.
Ministar Linić je kazao da vlada treba mijenjati socijalnu politiku, pri čemu ne treba ne smanjivati socijalna davanja već ih preraspodijeliti. Kao negativan primjer socijalne politike spomenuo je sadašnja sporenja oko cijene električne energije.
"To je pogrešna socijalna politika jer svi oni koji imaju pristojne plaće plaćaju nerealno nisku cijenu energije. Socijalno treba pomoći bolesne, oni koji ne mogu raditi i siromašne umirovljenike, ne menadžere koji imaju nekoliko desetaka tisuća eura plaće a i oni plaćaju nerealno nisku cijenu energije. To treba promijeniti. Tada će se itekako željeti ulagati u proizvodnju energije, jer će cijena tada biti realna", rekao je Linić.
Naglasio je da će se s rastom BDP-a riješiti brojni problemi od deficita do velikog udjela plaća i mirovina u nacionalnom proizvodu, te izrazio uvjerenje da će "Milanovićeva vlada u četiri godine razriješiti najveći dio tih problema".
Hrvatsko izaslanstvo u kojem su predstavnici Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, na proljetnoj skupštini Svjetske banke i MMF-a razgovaralo je u suradnji Hrvatske i Svjetske banke s njezinim potpredsjednikom za Europu i srednju Aziju Philippe Le Houerouom, direktorom za Hrvatsku Peterom Harroldom, te s izvršnim direktorom Rudolfom Jan Treffersom. Hrvatsko izaslanstvo sastaje se i s čelnicima MMF-ova Odjela za Europu, s kojima će razgovarati o makroekonomskoj situaciji u Hrvatskoj i mjerama koje se provode u cilju smanjenja proračunskih rashoda.
(Hina)