Vlada

Pandemija pogodila europski izvoz i uvoz robe u 2020.

Europski robni izvoz i uvoz doživjeli su značajan pad tijekom 2020. godine uslijed pandemije COVID-19. Izvoz robe iz EU-a smanjen je za 9,4%, na 1.931,6 milijardi eura, dok je uvoz pao za 11,6%, na 1.741,3 milijardi eura. Unatoč padu, EU je ostvario višak u robnoj razmjeni od 217,3 milijarde eura. Kina se pozicionirala kao najveći trgovinski partner EU-a, s rastom izvoza i uvoza te povećanjem manjka EU-a u robnoj razmjeni s tom zemljom. Robna razmjena sa SAD-om također je zabilježila pad, a višak EU-a blago se smanjio. Krajem godine, većina zemalja EU-a zabilježila je rast robnog izvoza u zemlje izvan Unije, pri čemu su prednjačile Finska, Slovačka i Estonija. Uvoz robe iz zemalja izvan EU-a u prosincu je najviše porastao u Hrvatskoj.

18.02.2021 | Vlada Republike Hrvatske

Lokacije:	EU, Kina, SAD, Finska, Slovačka, Estonija, Malta, Mađarska, Hrvatska
Teme:	Vanjska trgovina, Međunarodna ekonomija, Pandemija COVID-19, Statistika
Izdvojeni datumi:	2020-02-01T00:00:00Z, 2019-01-01T00:00:00Z, 2020-12-01T00:00:00Z, 2019-12-01T00:00:00Z
Datum:	18.2.2021. 0:00:00
Kategorije:	Vanjska trgovina, Međunarodna ekonomija, Pandemija COVID-19, Statistika
	pandemija, EU, izvoz, uvoz, Kina, SAD, robna razmjena, Eurostat, zona eura, Hrvatska, Finska, Slovačka, Estonija, Malta, Mađarska, čelik, poljoprivredni proizvodi, automobili, luksuzna roba, medicinska oprema, elektronika

Pandemija pogodila europski izvoz i uvoz robe u 2020.

Europski robni izvoz i uvoz snažno su pali u pandemijskoj 2020. godini, a Kina je bila najveći trgovinski partner. Prošle je godine izvoz robe iz EU-a pao 9,4 posto, na 1.931,6 milijardi eura. Uvoz je smanjen 11,6 posto, na 1.741,3 milijarde eura. EU je time prošlu godinu zaključio s viškom u robnoj razmjeni sa svijetom od 217,3 milijarde eura.

Europski robni izvoz i uvoz snažno su pali u pandemijskoj 2020. godini, a Kina je bila najveći trgovinski partner, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. Prošle je godine izvoz robe iz EU-a pao 9,4 posto, na 1.931,6 milijardi eura. Uvoz je smanjen 11,6 posto, na 1.741,3 milijarde eura. EU je time prošlu godinu zaključio s viškom u robnoj razmjeni sa svijetom od 217,3 milijarde eura. U 2019. godini iznosio je 191,5 milijardi eura. Vrijednost robne razmjene unutar EU-a pala je 7,5 posto, na 2.841,7 milijardi eura.

Izvoz robe iz eurozone smanjen je prošle godne 9,2 posto, na 2.131,4 milijarde eura. Uvoz je potonuo 10,8 posto, na 1.897 milijardi eura. Time je zona primjene zajedničke europske valute u 2020. bilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 234,5 milijardi eura. U godini ranije iznosio je 221 milijardu eura. Vrijednost robne razmjene unutar eurozone smanjena je 8,9 posto, na 1.797 milijardi eura.

Kina je prošle godine zauzela poziciju najvećeg trgovinskog partnera EU-a, konstatira Eurostat, ukazujući na rast robnog izvoza iz EU-a u Kinu za 2,2 posto. Uvoz robe iz Kine porastao je 5,6 posto. EU je time prošle godine bilježio manjak u robnoj razmjeni s azijskim divom od 181 milijardu eura. U godini ranije manjak je iznosio 164,7 milijardi eura. Ekonomska aktivnost u azijskom divu pala je u prvom prošlom tromjesečju zbog širenja covida 19, ali se tokom godine oporavila, potaknuvši potražnju za robom iz EU-a, posebno automobilima i luksuznom robom. EU je pak iz Kine najviše uvozio medicinsku opremu i elektroniku.

U robnoj razmjeni sa SAD-om EU je pak prošle godine bilježio značajan pad izvoza i uvoza, za 8,2 odnosno 13,2 posto. Višak EU-a u bilanci robne razmjene sa SAD-om blago je pao, na 150,9 milijardi eura. U 2019. godini iznosio je 151,8 milijardi eura.

Transatlantsku trgovinu pogodio je niz sporova, koji su rezultirali američkim carinama na uvoz europskog čelika, ali i na široku lepezu poljoprivrednih proizvoda. EU je uzvratio istom mjerom, obuhvativši carinama proizvode poput motocikala Harley-Davidson.

Na kraju prošle godine ponovo su u većini bile zemlje EU-a koje su na godišnjoj razini bilježile rast robnog izvoza u zemlje izvan Unije, prvi puta od veljače i izbijanja pandemije, primjećuje Eurostat.

Ukupno je 18 članica EU-a u prosincu povećalo robni izvoz u zemlje izvan Unije na godišnjoj razini, a najveći skok bilježila je Finska, za 42,5 posto. Slijede Slovačka i Estonija s povećanjem robnog izvoza izvan EU-a u prosincu za 35,7 odnosno 35,6 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije.
Devet zemalja EU-a bilježilo je u prosincu pad robnog izvoza izvan Unije, a najviše je potonuo na Malti za 31,9 posto.

Uvoz robe iz zemalja izvan EU-a povećalo je u prosincu prošle godine 12 članica Unije, a najviše je poskočio u Hrvatskoj, za 59,1 posto u odnosu na prosinac 2019. godine, bilježi Eurostat. Slijede Malta i Mađarska s povećanjem robnog uvoza u prosincu prošle godine za po 20,5 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije.

(Hina)

Više sličnih tema

17.09.2020 | Vlada Republike Hrvatske

Nove obavijesti

28.06.2026 18:10 | Ministarstvo obrane