Svjetski dan voda 2025.
Svjetski dan voda, koji se obilježava 22. ožujka, ove je godine posvećen očuvanju ledenjaka
Svjetski dan voda prvi je puta obilježen 22. ožujka 1993. godine. UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje, svake godine određuje temu Svjetskog dana voda kao odgovor na aktualni ili budući izazov. Na taj se dan - izborom teme, raznim aktivnostima i radionicama - promovira voda i upozorava kako više od 2 milijarde ljudi živi bez pristupa vodi za piće, a ovogodišnja tema obilježavanja je posvećena očuvanju ledenjaka.
Očuvanje ledenjaka od iznimne važnosti
Ledenjaci su ključni za život: njihova otopljena voda neophodna je za vodu za piće (oko 70% svježe vode na Zemlji postoji u obliku snijega ili leda), poljoprivredu, industriju, za proizvodnju čiste energije i zdrave ekosustave. Gotovo 2 milijarde ljudi ovisi o vodi iz ledenjaka, bilo kao vodi za piće, bilo za poljoprivredu i proizvodnju energije.
Ledenjaci se danas tope brže nego ikad. Samo u 2023. godini izgubili su više od 600 gigatona vode, najveću količinu unazad 50 godina. Njihovo otapanje značajno pridonosi i podizanju razine mora na globalnoj razini - u odnosu na 1900. godinu ona je danas viša za 20 cm. Što se planet više zagrijava, ledeni dio planeta se sve više topi. Time se mijenjaju i ustaljeni tokovi otopljene vode, što ima ogroman utjecaj i na ljude, i na planet. Nepredvidljivost vodenih ciklusa uzrokuje poplave, suše, klizišta i podizanje razine mora. Brojne zajednice i ekosustavi ugroženi su i na rubu uništenja.
U zajedničkom naporu da se prilagodimo i ublažimo klimatske promjene, očuvanje ledenjaka jedna je od važnijih zadaća. Ostvarit ćemo je smanjenjem emisije stakleničkih plinova te boljim i održivijim upravljanjem vodom nastalom otapanjem leda. Očuvanje ledenjaka je strategija preživljavanja i za ljude, i za planet.
Više o ovogodišnjoj temi pročitajte na: www.un.org/en/observances/water-day
Ulaganja Ravnateljstva civilne zaštite
Promjena klime, kakvu poznajemo i na kakvu smo se navikli, utječe na povećanje učestalosti i intenziteta pojedinih prijetnji. Prijetnje koje pod utjecajem klimatskih promjena značajno utječu na poljoprivredu, promet i turizam te posljedično na vodoprivredni, energetski i zdravstveni sektor od iznimnog su značaja za Republiku Hrvatsku.
Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite ima značajnu ulogu u naporima prilagodbe klimatskim promjenama i kontinuirano radi na smanjenju rizika od katastrofa.
Do sada smo:
- koordinirali izradu Procjene rizika od katastrofa za RH
- kontinuirano nastojimo unaprijediti prikupljanje podataka o ranjivosti, izloženosti, štetama i gubitcima
- koordiniramo radom Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa
- koordiniramo izradu i provedbu Strategije upravljanja rizicima od katastrofa
- educiramo javnost i podižemo svijest o rizicima
- razvijamo i održavamo sustav ranog upozoravanja
- izrađujemo planove pripravnosti i odgovora
- i mnoge druge aktivnosti.
Kao temeljni korak u upravljanju rizicima Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH koordinira izradu Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku unutar koje je izrađena analiza ranjivosti i analiza utjecaja klimatskih promjena na pojedine prijetnje.
Preduvjet za kvalitetne procjene rizika, ali i za donošenje održivih odluka o razvoju i ulaganju su svakako podaci i informacije. Kontinuirano nastojimo unaprijediti prikupljanje podataka implementacijom dostupnih aplikacija i provedbom projekata.
Upravljanje rizicima od katastrofa pa i onih potaknutih klimatskim promjenama međusektorski je pothvat. U tu svrhu Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH koordinira radom Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa koja povezuje političku, provedbenu i znanstvenu razinu sa zadaćom razmjene i usuglašavanja znanja, iskustva i stavova o potrebama provedbe smanjenja rizika od katastrofa.
Strategija upravljanja rizicima od katastrofa, čiju je izradu koordiniralo Ravnateljstvo, temelj je za ulaganje i provedbu aktivnosti u području upravljanja rizicima.
Ravnateljstvo civilne zaštite ima značajnu ulogu u edukaciji i podizanju svijesti javnosti o rizicima povezanim s klimatskim promjenama i radnjama koje pojedinci i zajednice mogu poduzeti kako bi se što bolje prilagodili. Podizanje svijesti i angažman zajednice ključno je za izgradnju otpornosti Republike Hrvatske te u tu svrhu kontinuirano provodimo projekte i edukacije te informira javnost putem interneta i medija.
Ovo su samo neki od načina na koje sudjelujemo u borbi protiv negativnih utjecaja klimatskih promjena. Prilagodba klimatskim promjenama i upravljanje rizicima od katastrofa neodvojive su inicijative te je bez razmatranja oba seta aktivnosti, koji se uvelike preklapaju, nemoguće dostići zajednički cilj, sigurnu Hrvatsku, razvijenu i održivu Hrvatsku - Republiku Hrvatsku otpornu na katastrofe.